Šefik Džaferović progovorio bez dlake na jeziku: “Ne bih nikom preporučio da se busa u prsa pred državom i sudovima”

    0
    432

    Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović otvoreno je govorio o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i odluci Valentina Inzka.

    Džaferović je odgovarao na pitanja portala Klix.

    Što će odluka Visokog predstavnika da negira genocid konkretno promijeniti živote građana i kako će dugoročno utjecati na stanje u BiH?

    Učinci odluke visokog predstavnika već se osjećaju. Retrogradne snage dobile su jasnu poruku da njihovo ponašanje neće proći nezapaženo. Sudeći prema reakcijama zvaničnika entiteta RS, bili su gotovo uvjereni da će OHR šutke i bespomoćno gledati kako vrijeđaju žrtve i rugaju se međunarodnim sudovima. Sada postaju svjesni zablude u kojoj su bili. Mehanizam međunarodne zajednice je trom, ali kada se pokrene, izuzetno je moćan i oni to vrlo dobro znaju u entitetu RS.

    Građani su dobili mnogo. Situacija je već odavno postala nepodnošljiva. Ne treba zaboraviti da je u proteklih nekoliko godina, kada je u pitanju odnos prema zločinima, u BiH. u entitetu RS situacija se pogoršavala. Iz faze poricanja genocida prešli smo u fazu otvorenog veličanja ratnih zločinaca, dodjele skupštinskih odlikovanja, postavljanja ploča na studentske domove, crtanja murala itd. To se moralo zaustaviti, jer s obzirom na trend širenja ove pojave, pitanje je što bismo imali za tri ili četiri godine i možemo li tada učiniti još nešto za očuvanje stabilnosti i mira.

    Nijekanje zločina utvrđenih pravomoćnim presudama i slavljenje osuđenih zločinaca nije samo pogrešan odnos prema prošlosti, već i potkopavanje budućnosti, jer ništa ne ruši povjerenje i slabi stabilnost i mir poput poricanja zločina i slavljenja zločinaca. Ovaj zakon je dašak svježine i pokazuje da je u Bosni i Hercegovini moguća drugačija situacija. On daje nadu da će u dogledno vrijeme ljudi moći živjeti u civiliziranom okruženju, gdje će se poštivati ​​žrtve, osuđivati ​​kriminalci i gdje će se konačno otvoriti druge, pozitivnije teme, na zdravim temeljima.

    Kako će završiti “kampanja” u RS -u, koja je pokrenuta nakon Inzkove odluke, i koliko mislite da će blokade trajati?

    Od potpisivanja Daytonskog sporazuma, praksa entiteta RS bila je ometanje njegove provedbe. Dužnosnici RS -a odbili su se pridružiti predsjedništvu i drugim institucijama prvih godina nakon Daytona, ali su na kraju podlegli snazi ​​Daytonskog mirovnog sporazuma.

    Sudjelovanje u radu institucija nije usluga službenika RS -a državi, već temeljna Daytonska obveza. Ako žele postojanje entiteta RS, službenici tog entiteta moraju sudjelovati u radu državnih institucija. Kršenje te obveze jednostran je pokušaj kršenja Daytona, a za entitet RS nikada nije završio dobro, a neće prestati ni ovaj put. Tko ozbiljno i odgovorno razmišlja o Daytonskom mirovnom sporazumu, trebao bi dobro razmisliti što to znači.

    Milorad Dodik je otvoreno vrijeđao visokog predstavnika na sjednici Vijeća sigurnosti, a vidjeli smo što se na kraju dogodilo s pločom na studentskom domu. To je važna lekcija.

    Kako komentirate najavljene izmjene Kaznenog zakona RS -a i odluku o neprimjenjivanju Inzkovih izmjena i dopuna Kaznenog zakona BiH?

    Inzkov zakon nije presedan, takav zakon postoji i u drugim zemljama. To je logičan zakon koji štiti dostojanstvo žrtava, sprječava širenje laži i necivilizirano ponašanje općenito. Ono što je utvrđeno pravomoćnim sudskim presudama je istina, koja se mora poštivati, kao i pijetet prema žrtvama.

    Još uvijek ne znamo sadržaj zakona koji se priprema u RS -u, a možemo govoriti samo na temelju najava. Iznošenje činjenica utvrđenih u pravomoćnim presudama međunarodnih i domaćih sudova ne može se kazniti ni po jednom zakonu, pa ni po entitetskom.

    Što se tiče odluke o “neprimjenjivanju” Inzkovog zakona, entitet RS nema ovlaštenja odlučiti hoće li se primjenjivati ​​dio Kaznenog zakona BiH ili ne. Ustavni sud je ranije, nakon žalbe entiteta RS, donio odluku o zakonima koje je donio visoki predstavnik i za koje je utvrđeno da su ustavni i da se moraju primjenjivati ​​na isti način kao i zakoni koje je donijela Parlamentarna skupština BiH.

    Odvjetnik ste, kako će se provesti Inzkova zabrana poricanja genocida? Koliko je zapravo teško implementirati u stvarnosti?
    Kazneni zakon ima preventivnu i represivnu funkciju. Mislim da je, u smislu preventivne funkcije, zakon samim donošenjem postigao snažne učinke, te da će biti još jači kada se otvori prvi postupak. Svaki pojedinac vrlo dobro zna da nitko osim njega na kraju neće snositi posljedice. Ne bih nikome preporučio da razbije svoja prsa pred državom i sudovima. Sasvim je sigurno da će svatko tko prekrši zakon biti procesuiran i nitko ne bi trebao očekivati ​​da će biti izvan zakona. Osim preventivne i represivne funkcije, ovaj će zakon zasigurno dovesti do katarze i promjene svijesti i u BiH i u regiji.

    LEAVE A REPLY