DODIK u velikom strahu od Šmita – najave novog visokog predstavnika utjeruju strah u kosti Miloradu

    0
    594

    Neposredno prije preuzimanja dužnosti, Christian Shcmidt dao je neobično izravan intervju iz kojeg se mogu pročitati jasne poruke kojim metodama, s kakvom međunarodnom podrškom i s kojim ciljevima će djelovati kao visoki predstavnik u našoj zemlji.

    Iskusan političar
    Kad je riječ o metodama, najavio je da će tijekom svog mandata u BiH djelovati kao političar, a ne kao diplomat, što je zapravo poruka da će se ponašati mnogo odlučnije i beskompromisnije, posebno s obzirom na to da mu je prethodnik Valentin Inkco (Inzko ), koji je tijekom svog dvanaestogodišnjeg mandata većinu vremena držao pasivnim i neodlučnim, imenovan je na mjesto profesionalnog diplomata. Schmidt je također jasno najavio da je riječ o iskusnom političaru koji je proživio puno toga te da ga sigurno ništa neće moći natjerati da odustane i izgubi volju u zalaganju za BiH.

    Schmidt je otkrio zašto će moći djelovati mnogo odlučnije i oštrije od svojih prethodnika, poput Inzka ili Lajčaka, govoreći o međunarodnoj potpori koju ima tijekom svog mandata.

    – Snaga koju crpim ne dolazi samo iz zajedničkog europskog opredjeljenja, već i iz činjenice da su se Sjedinjene Države vratile na scenu s jasnim fokusom na zapadni Balkan. Cijenim rad predsjednika Joea Bidena tijekom svih proteklih godina i desetljeća kako se poznajemo – rekao je Schmidt.

    Dakle, potvrdio je ono što se dugo sumnjalo, da je dolaskom Joea Bidena na čelo SAD -a, lidera dobro upoznatog sa situacijom na Zapadnom Balkanu i velikog prijatelja BiH, interesa svijeta vodeća moć u našoj zemlji naglo se povećala.

    To su već otkrili brojni Bidenovi potezi u samo nekoliko mjeseci, od izravnih poruka koje su on i državni tajnik Anthony Blinken poslali našoj zemlji, preko najave o proširenju kriterija za američku crnu listu za političare sa Zapadnog Balkana, imenovanjem novog američkog veleposlanika u BiH, na odlučnu akciju SAD -a i saveznika u Vijeću sigurnosti UN -a, gdje je pokušaj Kine i Rusije da osujete imenovanje novog visokog predstavnika doživio svojevrsni debakl.

    Sigurno je da je posljednja odluka Valentina Inzka o nametanju Zakona o zabrani poricanja genocida rezultat zelenog svjetla vodećih zapadnih sila, ali i da nije imao slobodne ruke da povuče neke drastičnije poteze u BiH koristeći Bonske ovlasti.

    Obavljanje posla
    I na kraju, dolazimo do samih ciljeva radnje koje je Schmidt otprilike otkrio tijekom intervjua. Schmidt je jasno rekao da će cilj njegova mandata biti da mjesto visokog predstavnika na kraju postane suvišan, ali da za to još nema uvjeta. Trenutni mehanizmi odlučivanja i nedavne blokade kojima svjedočimo u BiH, od blokiranja formiranja nove Vlade FBiH, preko povlačenja stranaka RS-a iz državnih institucija, do zaustavljanja brojnih zakona i odluka u domovima ljudi, pokazuju da je BiH još uvijek daleko od uspješnog funkcioniranja.bez visokog predstavnika.

    S druge strane, Schmidtova izjava je ambiciozna najava da će obaviti veliki posao postavljajući BiH na noge i omogućiti tim pravnim i sustavnim preduvjetima da funkcioniraju bez visokog predstavnika. Schmidt je također otkrio da će se zalagati za uvođenje elektroničkog glasovanja do sljedećih izbora, što je najava borbe protiv političke korupcije, čiji je jedan od najizrazitijih primjera tradicionalna krađa glasova vladajućih stranaka. No, Schmidt je otkrio i svoje stavove po pitanju uređenja BiH, što se, zasigurno, neće svidjeti Draganu Čoviću, a ni Miloradu Dodiku.

    Schmidt je rekao kako u BiH nije dobro imati isključivo etničku orijentaciju birača i njihovih glasova “jer je to poput kvadrature kruga”, što je izravna protuteža prijedlozima HDZ -a BiH koji predlaže takva rješenja, tj. da tri konstitutivna naroda biraju svoje političke predstavnike, a upozorili su i na nedostatak političkih prava za one koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.

    Schmidt je također pohvalio predanost bivšeg europskog povjerenika Stefana Fülea rješavanju pitanja presude “Sejdić-Finci” i Izbornog zakona u BiH, što sugerira da bi možda njegov prijedlog o izboru članova Predsjedništva mogao postati ono što će Schmidt podržati.

    Političko smetlište
    Uzimajući u obzir sve navedeno, Dodikovo nervozno ponašanje posljednjih dana postaje sve razumljivije. Član Predsjedništva tjednima je ponavljao da RS ne priznaje novog visokog predstavnika i da se njegove odluke neće poštivati ​​na teritoriju Republike Srpske, popraćene uobičajenom najavom odcjepljenja Republike Srpske, što je kulminiralo, nakon što je Inzko posljednji put Odluka o nametanju Oporbene stranke pridružile su se zakonu o zabrani negiranja genocida u bojkotu rada institucija BiH.

    Međutim, s obzirom na način Dodikovog političkog djelovanja, najnoviju “pobunu” stranaka u RS -u treba gledati kao pokušaj ublažavanja novog visokog predstavnika i zapadnih sila, u smislu slanja poruke da Re

    publika Srpske jedinstveno je spremna stvoriti kaos i blokadu u slučaju bilo kakvih odluka protiv njihove volje.

    No, potpuno je Dodikovo političko naslijeđe ugroženo. Prema riječima bivšeg visokog predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga, njegova namjera da smijeni Dodika tada je zaustavljena izravno iz Bijele kuće zbog proglašenja neovisnosti Kosova, odnosno nespremnosti na sukob sa srpskim čelnicima na dva fronta.

    Od tada je došlo do naglog pada intervencionizma međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a u isto vrijeme i jačanja Dodikove nacionalističke politike, koja je uključivala konstantno rastuće tenzije i najavu otcjepljenja RS-a, nesaradnju na državnoj razini i ometaju funkcioniranje BiH.

    Međutim, s najavljenim većim angažmanom međunarodne zajednice i mogućim povratkom na pozicije koje su bile na sceni do kraja 2000 -ih, Dodik ima ozbiljne razloge za zabrinutost da bi mogao završiti kao Nikola Poplasen, Ante Jelavić ili Dragan Kalinić, ili zaboravljeni čelnici koji su se nekoć suzdržavali.reformski proces u BiH – na smetlištu političke povijesti.

    Dodik: RS ima svoje mišljenje
    Na jučerašnjoj konferenciji za novinare član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ponovio je da RS ne priznaje imenovanje novog visokog predstavnika Christiana Schmidta.

    – Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nije izabran u skladu s Aneksom 10 i stoga ne može biti visoki predstavnik. Republika Srpska ima svoje mišljenje, kako prema odluci čelnika političkih stranaka, tako i prema odluci Narodne skupštine RS. Aneks 10 je prekršen zbog neznanja velikih zemalja koje pokušavaju uskratiti jednu važnu stvar Republici Srpskoj, a to je da je ta stranka u Daytonu. Mi smo strani potpisnik svih aneksa Daytonskog mirovnog sporazuma, Srbija je to potpisala u naše ime – rekao je Dodik.

    Davne 2006. godine
    Iz svega ovoga može se zaključiti da će Schmidtov mandat u BiH značiti daleko odlučnije i izravnije djelovanje, očito uz spremnost da se iskoriste bonske ovlasti, jačanje države i njezinih institucija i preferiranje rješenja koje će biti više građansko nego etničko. U svemu tome Schmidt je jasno naglasio da ima i snažnu podršku administracije Joea Bidena i Europske unije. Imajući to na umu, uključivanje visokog predstavnika i međunarodne zajednice u BiH moglo bi se vratiti na pozicije koje su obnašali do 2006. i 2007. godine, kada je visoki predstavnik aktivno koristio svoja ovlaštenja za nametanje zakona, jačanje države i uklanjanje svih političara koji su predstavljali remetilački faktor u procesu.

    LEAVE A REPLY