Prijedlog Glavnog stožera Vojske Srbije da se nakon 13 godina vrati obvezni vojni rok izazvao je burne reakcije u javnosti, ali i veliku podijeljenost na one koji ovu ideju podržavaju i one koji su protiv nje.
Ovo je 10 ključnih detalja mogućeg vraćanja obveznog vojnog roka u budućnosti.
1. Opcija A – četiri mjeseca
Kad se posljednji put, prije nešto manje od dvije godine, pokrenula priča o obveznom služenju vojnog roka, spominjala se mogućnost da on traje od tri do šest mjeseci.
Sadašnji prijedlog Generalštaba Vojske Srbije je nešto konkretniji i iznosi četiri mjeseca, a sve u cilju “podizanja obrambene sposobnosti vojske kroz pomlađivanje i usavršavanje popune i obuke djelatnog i pričuvnog sastava”. “.
Tijekom tog vremena novaci bi prolazili osnovnu obuku.
2. Opcija B – šest mjeseci
Prema Ustavu, svi građani imaju pravo na priziv savjesti i civilno služenje vojnog roka, što je bila vrlo raširena pojava u prvom desetljeću 21. stoljeća i jedan od glavnih razloga za ukidanje obveznog vojnog roka 2011. godine.
Budući da civilni vojni rok, prema zakonu, traje 50 posto duže od “redovnog” služenja, to znači da bi civilni vojni rok trajao šest mjeseci, ako bi redovni vojni rok trajao četiri mjeseca.
3. Trening u dva dijela
Predloženo je da se obuka odvija u dva dijela – teoretskom i praktičnom. Teorija bi obuhvatila osnove vojne taktike i tehnike, vojno pravo, prvu pomoć i samoobranu, atomsku, biološku, kemijsku obranu…
Tijekom praktične obuke novaci bi naučili rastavljati i sastavljati oružje, pucati iz različitih pješačkih oružja, prolazili bi borbu bez oružja i samoobranu, kretanje i maskiranje na bojnom polju, kopanje rovova i izgradnju skloništa, preživljavanje u prirodi, a ovisno o potrebama vojske mogli bi se provoditi i dodatne specijalističke obuke.
4. Samo ispod 27 godina
U novom prijedlogu nije naznačeno na koga bi se odnosio obvezni vojni rok, odnosno do koje dobi. Prema važećem zakonu, na služenje vojnog roka upućuju se novaci u dobi od 19 do 27 godina, a oni koji nisu izvršili obveze na vrijeme mogu biti upućeni do 30. godine.
– Tu je i pitanje retroaktivnosti. Ako netko ima 27 godina, mora li ići u vojsku ako ona nije bila obavezna s recimo 18 godina – ističe Zoran Dragišić, profesor Fakulteta sigurnosti.
No, oni koji nisu služili ni vojsku ni civilno, a sada imaju više od 27 godina, vjerojatno ne bi ni nosili uniformu.
5. Bez vojnog roka od 2011. godine.
Obavezno služenje vojnog roka ukinuto je, ili kako dužnosnici vole reći obustavljeno 2011. godine. Glavni razlog bio je vrlo slab odaziv mladih, odnosno činjenica da se većina odlučila za civilno služenje bez oružja, ali i želja da se vojska profesionalizira.
Od 1. siječnja 2011. na služenje vojnog roka upućivani su samo oni koji su htjeli, dakle dragovoljci.
U staroj Jugoslaviji vojni rok je počinjao s 24 mjeseca, zatim je smanjen na 18, 15 i na kraju 12 mjeseci.
6. Vrlo skup projekt
Ideja o vraćanju vojnog roka postoji već pet-šest godina, ali se s vremena na vrijeme aktualizira. Glavni razlozi zašto nije realiziran su nedovoljna motiviranost mladih, ali i velika financijska sredstva koja su nužna za ovaj projekt.Točna brojka nije poznata, ali prethodnih godina procjene su se kretale od 100 do 600 milijuna eura godišnje, odnosno po “generaciji”.
Naime, potrebno je urediti vojarnu, zatim odijevanje i ishranu novaka, plaće, naoružanje…
7. Plata 46.000 dinara?
Veliko je pitanje i kolike bi bile plaće novaka tijekom služenja vojnog roka, što nisu mala sredstva koja država treba osigurati.
Vojnici koji dobrovoljno služe vojni rok primaju mjesečne naknade, trenutno oko 46.000 dinara, uz vojno zdravstveno osiguranje, putne troškove, smještaj, hranu i odjeću.
