Ove 3 namirnice su smrt za želudac – tvrdi doktor: Mogu uzrokovati karcinom koji je u velikom porastu već godinama

U savremenom društvu, sve je učestalije suočavanje s tegobama probavnog sistema, posebno u vezi sa želucem i jednjakom. Lekari i naučnici upozoravaju da ovakvi problemi mogu prerasti u izuzetno ozbiljna oboljenja, uključujući i one sa fatalnim ishodom, poput karcinoma želuca, debelog creva ili jednjaka. Uzimajući u obzir činjenicu da su ovi poremećaji sve prisutniji, ključna je svest o prevenciji i ranom prepoznavanju simptoma kako bi se izbegle komplikacije koje mogu ugroziti život.

Dr Ognjen Skrobić, stručnjak iz oblasti gastroenterologije, skreće pažnju na tri vrste namirnica koje mogu naneti ozbiljnu štetu želucu. Prema njegovim rečima, dugotrajno konzumiranje ovih proizvoda može značajno povećati rizik od razvoja teških bolesti, uključujući i maligne promene u digestivnom traktu.

Industrijski prerađeni mesni proizvodi, naročito suhomesnati artikli, spadaju među najštetnije namirnice za digestivni sistem, upozorava gastroenterolog dr Ognjen Skrobić. Ove namirnice obiluju hemijskim aditivima poput nitrata i nitrita, koji se dodaju kako bi se produžio rok trajanja i sprečio razvoj bakterija. Međutim, prilikom varenja, ove supstance mogu se hemijski preoblikovati u spojeve sa dokazano kancerogenim dejstvom, čime se povećava rizik od nastanka maligniteta u želucu i debelom crevu.

Štetni efekti ovih aditiva naročito se manifestuju kroz oštećenje sluzokože želuca, što može dovesti do hroničnih upala i drugih ozbiljnih tegoba. Iz tog razloga, stručnjaci preporučuju da se unos suhomesnatih proizvoda svede na minimum ili u potpunosti izbaci iz ishrane, kako bi se smanjila mogućnost razvoja teških bolesti probavnog trakta.

Nekontrolisana konzumacija šećera, naročito kroz razne industrijske slatkiše, može naneti ozbiljnu štetu probavnom sistemu. Kolači, keksi, čokolade i gazirana pića obiluju rafinisanim šećerima, nezdravim mastima i sintetičkim dodacima koji negativno utiču na želudac. Ovi sastojci ne samo da mogu izazvati upalu sluzokože i pogoršati simptome kao što su gorušica i gastritis, već i doprinose razvoju metaboličkih poremećaja.

Pored toga, preteran unos šećera dovodi do nagomilavanja viška kilograma, što dodatno opterećuje probavni trakt. Povećana telesna masa vrši pritisak na želudac i može uzrokovati vraćanje želudačne kiseline u jednjak, što dugoročno može dovesti do oštećenja njegovih zidova, pa čak i do malignih promena. Stručnjaci savetuju da se unos slatkiša i zaslađenih napitaka svede na minimum kako bi se očuvalo zdravlje želuca i sprečile ozbiljne posledice.

Nezdrav način ishrane, neredovni obroci i kasno večeranje mogu imati ozbiljne posledice po zdravlje želuca i probavnog sistema u celini. Gastroenterolog dr Ognjen Skrobić ističe da brz tempo života često dovodi do loših prehrambenih navika, poput konzumiranja visokokaloričnih obroka u kasnim satima ili prejedanja pre odlaska na spavanje. Ovakve navike mogu izazvati niz problema, uključujući povećanje pritiska na želudac i vraćanje kiseline u jednjak, što vremenom može dovesti do iritacije i oštećenja sluzokože.

Jedna od najvećih opasnosti kasnih obroka je povećana učestalost refluksa, koji može uzrokovati ozbiljne upalne procese i postepeno narušavati zdravlje digestivnog trakta. Osim toga, neredovna ishrana remeti lučenje probavnih enzima i ometa normalan rad želuca, što može rezultirati hroničnim tegobama sa varenjem. Kako bi se izbegli ovi problemi, stručnjaci preporučuju pravilan raspored obroka i izbegavanje teške hrane u večernjim satima, čime se značajno smanjuje rizik od ozbiljnih oboljenja probavnog sistema.

Rizik od malignih oboljenja probavnog sistema

Gastroenterolog dr Ognjen Skrobić skreće pažnju na zabrinjavajući porast slučajeva raka želuca, debelog creva i jednjaka, koji su poslednjih godina postali sve učestaliji, naročito u pojedinim zemljama poput Srbije, gde je stopa smrtnosti od ovih oboljenja alarmantno visoka. Maligne promene u digestivnom traktu često se razvijaju podmuklo, bez jasnih simptoma u ranim fazama, što otežava njihovo blagovremeno prepoznavanje i lečenje.

Jedna od ozbiljnih posledica dugotrajnog oštećenja sluzokože jednjaka jeste pojava Barretovog jednjaka – stanja koje značajno povećava rizik od karcinoma. S obzirom na to da su simptomi često nespecifični ili se javljaju tek u kasnijim fazama bolesti, mnogi pacijenti ne obraćaju pažnju na prve znakove upozorenja, što umanjuje šanse za uspešno lečenje. Stručnjaci naglašavaju važnost redovnih pregleda i rane dijagnostike, jer pravovremeno otkrivanje problema sa želucem i jednjakom može značajno poboljšati prognozu i povećati šanse za oporavak.

Karcinom debelog crijeva – uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

Karcinom debelog crijeva, poznat i kao kolorektalni karcinom, jedno je od najčešćih malignih oboljenja u svijetu, a njegova učestalost raste iz godine u godinu. Iako se ovo oboljenje može razviti kod bilo koga, određeni faktori rizika značajno povećavaju vjerovatnoću njegovog nastanka. Ovaj oblik raka je posebno podmukao jer se u ranim fazama često ne manifestira jasnim simptomima, što može otežati pravovremenu dijagnozu i smanjiti uspješnost liječenja. Međutim, zahvaljujući napretku medicine i sve češćem provođenju preventivnih pregleda, karcinom debelog crijeva može se otkriti na vrijeme i uspješno liječiti, posebno ako se dijagnosticira u ranim stadijima.

Uzroci i faktori rizika

Razvoj karcinoma debelog crijeva najčešće je povezan s kombinacijom genetskih, prehrambenih i životnih faktora. Iako se tačan uzrok pojave raka u svakom pojedinačnom slučaju ne može precizno utvrditi, postoje određeni rizični faktori koji značajno povećavaju mogućnost njegovog nastanka.

1. Genetska predispozicija – Osobe koje u porodičnoj anamnezi imaju slučajeve raka debelog crijeva ili polipa u crijevima izložene su većem riziku. Nasljedne bolesti, poput Lynchovog sindroma ili porodične adenomatozne polipoze (FAP), znatno povećavaju vjerovatnoću obolijevanja.

2. Nezdrava prehrana – Ishrana bogata crvenim i prerađenim mesom, zasićenim mastima i prženom hranom povezuje se s povećanim rizikom od razvoja karcinoma. Nasuprot tome, prehrana bogata vlaknima, svježim voćem i povrćem smanjuje rizik.

3. Fizička neaktivnost i pretilost – Osobe koje se nedovoljno kreću i imaju prekomjernu tjelesnu težinu sklonije su razvoju kolorektalnog karcinoma. Nedostatak tjelesne aktivnosti može usporiti rad crijeva, što dovodi do povećanog zadržavanja štetnih supstanci u debelom crijevu.

4. Pušenje i alkohol – Dugotrajno konzumiranje duhana i alkohola dokazano doprinosi povećanom riziku od razvoja malignih oboljenja, uključujući i rak debelog crijeva.

5. Hronične bolesti crijeva – Osobe koje pate od hroničnih upalnih bolesti crijeva, poput ulceroznog kolitisa ili Crohnove bolesti, imaju povećan rizik od razvoja kolorektalnog karcinoma.

Simptomi karcinoma debelog crijeva

Simptomi karcinoma debelog crijeva mogu biti nespecifični i često se pogrešno pripisuju drugim probavnim tegobama. Međutim, kako bolest napreduje, simptomi postaju izraženiji.

Najčešći simptomi uključuju:

• Promjene u pražnjenju crijeva – Naizmjenična pojava zatvora i proljeva, osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva ili promjena konzistencije stolice mogu ukazivati na prisustvo tumora.
• Krv u stolici – Prisutnost svijetlocrvene ili tamne krvi u stolici često je jedan od prvih znakova upozorenja na rak debelog crijeva.
• Bolovi u stomaku – Grčevi, nadutost ili osjećaj nelagode u stomaku mogu se javiti kao rezultat rasta tumora.
• Neobjašnjiv gubitak težine – Nenamjeran i nagli gubitak kilograma bez promjene u načinu ishrane ili fizičkoj aktivnosti može ukazivati na maligni proces u organizmu.
• Umor i slabost – Hronični umor može biti posljedica anemije izazvane gubitkom krvi iz probavnog sistema.

Dijagnostika karcinoma debelog crijeva

Pravovremeno otkrivanje karcinoma debelog crijeva ključno je za uspješnost liječenja. Postoji nekoliko dijagnostičkih metoda koje se koriste u otkrivanju bolesti:

1. Kolonoskopija – Najpreciznija metoda za otkrivanje promjena u debelom crijevu. Ova procedura omogućava detaljan pregled unutrašnjosti crijeva i uzimanje uzoraka tkiva za biopsiju.

2. Test na okultno krvarenje – Analiza stolice na prisustvo nevidljive krvi može biti koristan skrining test za rano otkrivanje bolesti.

3. Kompjuterizovana tomografija (CT) i magnetna rezonanca (MRI) – Ove metode se koriste za procjenu proširenosti tumora i otkrivanje eventualnih metastaza.

4. Tumorski markeri – Krvni testovi koji mjere nivoe određenih supstanci koje proizvode tumori, poput CEA (karcinoembrionalnog antigena), mogu pomoći u praćenju toka bolesti.

Liječenje karcinoma debelog crijeva

Plan liječenja zavisi od stadijuma bolesti, opšteg zdravstvenog stanja pacijenta i prisustva metastaza. Najčešće terapijske metode uključuju:

1. Hirurško uklanjanje tumora – U ranim stadijima bolesti operacija je najefikasnija metoda. Uklanja se zahvaćeni dio debelog crijeva, a u nekim slučajevima i obližnji limfni čvorovi.

2. Hemoterapija – Koristi se za uništavanje ćelija raka, posebno u slučajevima kada se bolest proširila izvan debelog crijeva. Može se primjenjivati prije ili nakon operacije.

3. Radioterapija – Zračenje se koristi za smanjenje tumora prije operacije ili za uništavanje preostalih ćelija raka nakon zahvata.

4. Ciljana terapija i imunoterapija – Ove metode predstavljaju savremene pristupe liječenju, a djeluju tako da ciljano napadaju ćelije raka bez oštećenja zdravog tkiva.

Prevencija karcinoma debelog crijeva

Prevencija igra ključnu ulogu u smanjenju rizika od razvoja ovog maligniteta. Neke od najvažnijih mjera uključuju:

• Zdrava ishrana – Unos vlakana, voća i povrća može značajno smanjiti rizik od razvoja bolesti.
• Redovna fizička aktivnost – Umjerena fizička aktivnost doprinosi zdravlju probavnog sistema i smanjenju rizika od raka.
• Prestanak pušenja i umjereno konzumiranje alkohola – Eliminacija ovih štetnih navika može smanjiti mogućnost obolijevanja.
• Redovni pregledi i skrining testovi – Osobe starije od 50 godina, kao i one s porodičnom anamnezom raka debelog crijeva, trebale bi redovno obavljati kolonoskopiju i druge skrining testove.

Zaključak

Karcinom debelog crijeva je ozbiljno oboljenje koje zahtijeva pravovremeno prepoznavanje simptoma i ranu dijagnozu kako bi liječenje bilo uspješno. Iako može imati teške posljedice, pravovremenim medicinskim intervencijama i promjenama životnog stila može se značajno smanjiti rizik od razvoja bolesti. Redovni pregledi, zdrav način ishrane i održavanje aktivnog načina života ključni su faktori u borbi protiv ovog sve prisutnijeg oblika raka.