VIC DANA: Fata se kupala u moru

Događaji koji se dese na moru su uvijek posebni i pamtimo ih tokom cijelog života. Naročito kada smo djeca, uspomene s mora ćemo uvijek pamtiti do kraja života i rado ćemo ih se sjećati. Danas jedna zanimljiva priča o ženi koja je bila u vodi ali onda se desilo nešto neočekivano i smiješno.

–Ma nemam ja pojma, meni svi rakovi isto izgledaju.

MORSKI RAKOVI – NEOBIČNI VITEZOVI MORA

Kada pomislimo na more, naše misli obično odlutaju ka talasima, školjkama, delfinima i koralima. No, ispod površine tog vodenog prostranstva, ispod stijena, u pijesku, među koralnim grebenima i muljevitim dnom, odvija se tiha, ali fascinantna svakodnevica bića koja često promiču našoj pažnji. Među najzanimljivijim stanovnicima tog podvodnog svijeta nalaze se – morski rakovi. Ti čudni, oklopljeni, često nepravedno zanemareni stvorovi zapravo kriju čitav svemir prilagodbi, ponašanja i biološke raznolikosti.

KO SU ZAPRAVO MORSKI RAKOVI?

Morski rakovi pripadaju velikom i raznovrsnom razredu rakova (Crustacea), a u užem smislu, kada govorimo o „pravim rakovima“, mislimo na predstavnike reda Decapoda – što doslovno znači “desetonogi”, jer imaju pet pari nogu. U ovu grupu spadaju i jastozi, kozice, škampi, languste, ali mi ćemo se ovdje najviše baviti onima koje zovemo rakovima u užem smislu – onim čučanjastim, oklopljenim bićima koja se kreću bočno, skrivaju se ispod kamenja i vrebaju noću.

EVOLUCIJA OKLOPA I HOD U STRANU

Rakovi su živi fosili – njihovi preci hodali su po dnu drevnih okeana još prije stotinu miliona godina. Tokom evolucije, razvili su čvrsti egzoskelet, što znači da im se tijelo nalazi unutar oklopa. Taj oklop ih štiti od predatora, ali i ograničava rast. Zato rakovi povremeno presvlače oklop – proces koji se zove ekdiza. Tada izlaze iz starog oklopa i čekaju da se novi stvrdne, što je za njih najopasniji period jer su ranjivi.

Zanimljivo je i to što se mnoge vrste rakova kreću bočno. Taj karakteristični hod omogućava im brzu reakciju u slučaju opasnosti. Njihove noge su tako postavljene da im je lakše da se „iskliznu“ u stranu nego da idu naprijed.

RAZNOLIKOST VRSTA

Na svijetu postoji više od 6.500 poznatih vrsta rakova, a procjenjuje se da ih u okeanima ima još mnogo koje nisu otkrivene. Neke od njih su minijaturne, poput grašak-raka (Pinnotheres pisum) koji živi u školjkama, dok su druge prave morske zvijeri, poput japanskog pauka-raka (Macrocheira kaempferi) koji ima raspon nogu veći od tri metra.

Posebno su zanimljivi pustinjski rakovi, koji nisu povezani s pustinjom već sa – školjkama. To su pustinjski rakovi (Paguroidea) koji koriste prazne kućice puževa kako bi zaštitili svoje meko zadnje tijelo. Oni ne grade svoje domove – oni ih pronalaze. A kada narastu, kreću u potragu za većom kućicom. Ponekad čak „razgovaraju“ s drugim rakovima – ako naiđu na većeg koji posjeduje željenu školjku, mogu ga pokušati istjerati iz nje.

RAKOVI I OKOLIŠ – NEVIDLJIVI JUNACI EKOSISTEMA

Morski rakovi igraju izuzetno važnu ulogu u morskim ekosistemima. Njihova uloga može biti i čistačka, jer se hrane ostacima, mrtvim organizmima, algama i detritusom. Tako sprečavaju širenje bolesti i doprinose razgradnji organske materije.

Drugi rakovi su grabljivci, koji love mekušce, manje ribe i druge rakove. Neki, poput mantis-raka (Stomatopoda), poznati su po svom snažnom udarcu koji može razbiti akvarijumsko staklo – pravi podvodni borac, s jednim od najbržih udaraca u životinjskom carstvu.

Osim toga, rakovi su važna karika u lancu ishrane – mnoge ptice, ribe, foke i ljudi se njima hrane. U mnogim dijelovima svijeta rakovi su i važna ekonomska sirovina, te se izlovljavaju u ogromnim količinama, što može dovesti do narušavanja prirodne ravnoteže ako se ne radi pažljivo i održivo.

KOMUNIKACIJA, DRUŠTVENI ŽIVOT I PAMĆENJE

Možda se ne bi očekivalo, ali morski rakovi imaju vrlo razvijene načine komunikacije. Koriste pokrete klešta, pokrete antena, boje tijela, pa čak i vibracije da izraze emocije ili namjere. Neke vrste rakova imaju složene hijerarhije i borbe za teritorij, a postoje i dokazi da pamte određene puteve i mjesta, što je rijetkost u životinjskom carstvu s egzoskeletom i jednostavnijim mozgom.

RAKOVI KAO SIMBOLI I U MITOLOGIJI

Rakovi se pojavljuju i u mitovima, legendama, pa i astrologiji. Horoskopski znak Rak, poznat po svojoj emocionalnoj dubini, nosi simbol ovog stvorenja. U grčkoj mitologiji, rak kojeg je Herkul zgazio tokom borbe s Hidrom, biva postavljen na nebo kao sazviježđe.

U mnogim kulturama rakovi simbolizuju izdržljivost, zaštitu, povlačenje i introspekciju. To ima veze s njihovim ponašanjem – kada se uplaše, uvlače se u svoje oklope. A kada su spremni za napad, kreću naprijed svojim oštrim kliještima.

ZNANOST I ISTRAŽIVANJA

U posljednjim decenijama, morski rakovi su sve češće predmet naučnih istraživanja. Njihov nervni sistem, regenerativne sposobnosti (posebno obnavljanje izgubljenih udova), imuni odgovor i biomehanika kretanja koriste se u medicini, robotici i biologiji.

Naučnici, recimo, proučavaju rakove koji žive na ekstremnim dubinama (tzv. dubokomorski rakovi) kako bi otkrili kako su se ti organizmi prilagodili uslovima potpunog mraka, visokog pritiska i nedostatka kisika.

UGROŽENOST I EKOLOŠKE PRIJETNJE

Nažalost, mnoge vrste rakova danas su pod prijetnjom. Prekomjerni izlov, zagađenje mora plastikom, klimatske promjene, zakiseljavanje okeana i uništavanje staništa doveli su do smanjenja populacija rakova širom svijeta.

Plastični otpad, na primjer, može biti smrtonosan – rakovi gutaju plastiku misleći da je hrana, ili se zaglave u otpacima i ne mogu pobjeći. Promjene temperature utiču na sezonu parenja i dostupnost hrane, što može imati dugoročne posljedice na cijele populacije.

ZANIMLJIVOSTI O RAKOVIMA KOJE MOŽDA NISTE ZNALI

• Rakovi mogu „mirisati“ vodu. Imaju izuzetno razvijena čula hemijske detekcije pomoću antenula.

• Mogu mijenjati boju – neke vrste prilagođavaju pigmentaciju okolini kako bi se sakrile od predatora.

• Rakovi imaju „filtere“ u ustima. Hranu filtriraju, a neželjene čestice izbacuju.

• Neke vrste rakova „ukrašavaju“ svoja tijela. Rakovi iz porodice majmunskih rakova lijepe na sebe alge, školjke i druge predmete kako bi se kamuflirali.

• Žive u simbiozi. Neki rakovi, poput pustinjskih, imaju odnose s morskim crvima ili anemonama koji ih štite od predatora.

• Postoje i rakovi koji penju na drveće! Rak kokosovac (Birgus latro), iako više kopneni, je najveći kopneni rak i može se popeti na palmu da bi dohvatio kokos.