Ovaj tekst je o malo tužnijoj temi. Ali mi ne bi bili balkanci kada ne bi svaku temu pretvorili u nešto duhovito. Riječ je o preljubi, naime, žena je varala muža i koristila je razne izgovore. No nije znala da ju je jedan detalj odao.
–To znam, evo propušteni pozivi od konja i to tri poziva.
Konji su jedne od najfascinantnijih i najplemenitijih životinja koje prate čovjeka još od najranijih civilizacija. Njihova uloga kroz istoriju je toliko velika da se gotovo nijedno društvo ne može zamisliti bez prisustva ovih snažnih i gracioznih bića. Od divljih stepskih trkača, preko vjernih pomagača u ratu i polju, pa sve do današnjih sportskih i rekreativnih partnera – konji su ostavili dubok trag u kulturi, ekonomiji i svakodnevnom životu ljudi.
Poreklo i evolucija konja
Prije više miliona godina, preci današnjih konja bili su mali sisavci veličine lisice. Najpoznatiji od njih, Eohippus, živio je prije oko 55 miliona godina. Imao je više prstiju na nogama, a izgledom je više podsjećao na današnjeg srndaća nego na snažnog konja kojeg poznajemo. Tokom evolucije, ti prsti su se smanjivali i nestajali, ostavivši samo jedan centralni – kopito, što je omogućilo konju brže kretanje po ravnicama. Kako se klima mijenjala, konji su postajali sve veći i snažniji, prilagođavajući se životu u stepama i prerijama.
Pripitomljavanje i uloga u ljudskoj istoriji
Prvi dokazi o pripitomljavanju konja potiču iz stepskih područja današnje Ukrajine i Kazahstana prije otprilike 5000–6000 godina. Čovjek je tada otkrio da konji nisu samo izvor mesa i mlijeka, već i moćni pomagači. Brzo su postali nezaobilazni u transportu, poljoprivredi, a kasnije i u ratovima. Vojske koje su imale konje imale su ogromnu prednost nad pješadijom – njihova brzina i snaga donosile su pobjede, a samim tim i širenje carstava.
Posebno je poznata uloga konja u carstvima poput Rimskog, Mongolskog i Osmanskog. Mongolski konjanici pod vodstvom Džingis-kana osvajali su prostranstva Azije i Evrope zahvaljujući nevjerovatnoj otpornosti svojih konja, koji su mogli preći stotine kilometara s minimalnom hranom i vodom.
Konj u različitim kulturama
Konj je u mnogim kulturama bio simbol slobode, snage i plemenitosti. U grčkoj mitologiji pojavljuju se krilati Pegaz, Posejdonov konj, kao i moćna bića polukonji – kentauri. U nordijskoj mitologiji, Odin je jahao osmonogog Sleipnira. U arapskoj kulturi, konji su smatrani darom od Boga, a arapski punokrvni konj i danas važi za jednog od najplemenitijih i najcjenjenijih.
Pasminska raznolikost
Danas postoji više od 300 različitih pasmina konja. Svaka od njih razvijala se u skladu s potrebama čovjeka i uslovima podneblja. Neki konji su laki, vitki i brzi, poput arapskih i engleskih punokrvnih konja, idealni za trke. Drugi su snažni i masivni, poput belgijskih ili švedskih hladnokrvnih konja, korišteni u vuči i poljoprivredi. Tu su i poniji, manji ali izuzetno izdržljivi, koji su često prvi prijatelji djece u učenju jahanja.
Fiziologija i osobine
Konj je izuzetno snažna životinja, s mišićima prilagođenim brzini i dugotrajnom radu. Njegovo srce može biti teško i do 4,5 kg, a pluća izuzetno velika, što mu omogućava izdržljivost. Konji imaju izvanredno razvijena čula – posebno vid i sluh. Njihove oči su jedne od najvećih među kopnenim životinjama, smještene sa strane glave, pa imaju gotovo panoramski vid.
Konji su i vrlo osjetljive životinje. Iako snažni, imaju nježnu psihu i lako prepoznaju raspoloženje čovjeka. U odnosu čovjek–konj razvija se posebna vrsta povjerenja. Ako mu vlasnik pristupi s ljubavlju i poštovanjem, konj mu uzvraća vjernošću.
Konji u sportu i rekreaciji
Danas se konji najčešće viđaju u sportu i rekreaciji. Konjičke trke su jedan od najstarijih sportova, a engleski punokrvni konji postižu nevjerovatne brzine. Konjički sport uključuje i dresuru, preponsko jahanje, polo, kao i rodeo takmičenja. Jahanje se koristi i u terapeutske svrhe – takozvana hipoterapija pomaže osobama s invaliditetom i problemima u razvoju, jer kontakt s konjem i ritam njegovog hoda pozitivno utiče na tijelo i psihu čovjeka.
Konj i simbolika slobode
U umjetnosti i književnosti, konj je često simbol slobode i neukrotive prirode. Slike galopirajućih konja bude osjećaj snage i moći, ali i čežnje za beskrajnim prostranstvima. Mnogi pjesnici i pisci koristili su konja kao metaforu za dušu, slobodu i ljubav.
Konj danas
Iako je uloga konja u poljoprivredi i transportu značajno smanjena pojavom automobila i mehanizacije, konj nikada nije izgubio svoju važnost. Danas je simbol luksuza, sportskog duha i plemenitog odnosa čovjeka prema životinjama. Ljubitelji konja širom svijeta čuvaju i njeguju ove životinje s posebnom pažnjom, a mnogi klubovi i farme nude ljudima priliku da iskuse jahanje i kontakt s njima.
