Ljeto je uveliko na zalasku, odnosno kalendarski već prolazi a jesen nam kuca na vrata. Ono što svakako možemo očekivati jeste drastična promjena vremena shodno jesenskim prilikama i dolazak nevremena. Uskoro dolazi nevrijeme i evo gdje će prvo udariti.
Najava nevremena: Opasnost od grmljavinskih oluja
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdaje redovne vremenske prognoze kako bi građani mogli na vreme da se pripreme za neočekivane i potencijalno opasne vremenske uslove.
U ovom trenutku, upozorenje na nevreme dolazi zbog očekivanih pljuskova praćenih grmljavinom, koji će pogoditi istočne i jugoistočne krajeve Bosne tokom večernjih sati. Takva prognoza zahteva oprez, naročito pri planiranju aktivnosti na otvorenom, gde se savetuje da se izbegava boravak na otvorenom za vreme oluja.
Razvoj meteoroloških pojava nije neuobičajen za ovo doba godine. Kombinacija suvog zraka i visokih dnevnih temperatura doprinosi brzom formiranju olujnih oblaka. Ova situacija nije strana građanima Balkanskog poluostrva, ali svakako zahteva posebnu pažnju. Grmljavinske oluje mogu izazvati štetu na infrastrukturi, a ponekad i predstavljaju opasnost po ljudske živote.
Zbog toga je savet meteorologa da se sve aktivnosti na otvorenom odlože, a građanima se preporučuje da prate najnovija upozorenja putem medija i zvaničnih kanala.
Prognoza za narednu nedelju ukazuje na privremeno smirenje vremenskih prilika.
Sunčano vreme sa povremenim oblacima predviđa se za početak naredne sedmice. Temperature će biti iznad proseka, dostižući čak između 30 i 34 stepena Celzijusa.
Stabilne vremenske prilike će omogućiti građanima da isplaniraju aktivnosti na otvorenom, ali i dalje postoji mogućnost lokalnog razvoja oblaka koji može doneti kratkotrajne pljuskove, naročito u brdsko-planinskim područjima.
Međutim, promene vremena očekuju se od srede, kada kiša i lokalni pljuskovi sa grmljavinom zahvate severne, zapadne i jugozapadne krajeve. Ovo nagoveštava promenu vremenskih uslova koja će se proširiti i na ostatak zemlje od četvrtka. Jugoistočni vetar u košavskom području može doneti olakšanje od vrućine, ali i dalje će biti toplo. Iako će vetar doneti blag pad temperature, i dalje će biti potrebno preduzeti mere opreza.
Priprema za nevreme je od ključne važnosti za sve građane. Osiguravanje prozora i vrata, te sklanjanje predmeta koji bi mogli postati opasni tokom jakog vetra, su osnovne mere koje bi svako domaćinstvo trebalo da preduzme.
Vozači posebno treba da budu pažljivi zbog mogućih klizavih puteva i smanjene vidljivosti tokom pljuskova. Takođe, vozačima se savetuje da izbegavaju vožnju tokom najintenzivnijih vremenskih nepogoda.
Na kraju, praćenje vremenskih izveštaja putem medija i službenih kanala RHMZ-a može pomoći građanima da pravovremeno reaguju i zaštite sebe i svoju imovinu. Ekstremni vremenski uslovi mogu uzrokovati prekide u saobraćaju i drugim uslugama, pa je dobra priprema ključ za sigurnost. Očekuje se da će građani biti odgovorni i svesni opasnosti koje donosi nevreme, kako bi se izbegle moguće nesreće i materijalne štete.
Kako nastaje oluja – put od sitnog oblaka do razornog nevremena
Oluje su među najfascinantnijim, ali i najstrašnijim pojavama u prirodi. Od davnina su izazivale strahopoštovanje kod ljudi – nekada su se tumačile kao znak gnjeva bogova, dok danas znamo da su rezultat složenih meteoroloških procesa. Da bi se razumjelo kako nastaje oluja, potrebno je zaviriti u svijet oblaka, strujanja zraka, temperature i vlage.
Osnovni uslovi za nastanak oluje
Za formiranje oluje potrebna su tri ključna elementa:
-
Vlaga u zraku – što više vlage, veća je vjerovatnoća da će se formirati oblaci puni kiše.
-
Nestabilna atmosfera – kada je donji sloj vazduha topao i vlažan, a gornji hladan, stvara se “nestabilnost” koja podstiče vertikalno kretanje zraka.
-
Podsticaj ili okidač – to može biti zagrijavanje tla od sunca, sudar toplog i hladnog fronta, ili čak planinski masiv koji tjera topli zrak nagore.
Kada se ovi faktori poklope, nebo može da se pretvori u scenu za razvoj oluje.
Od toplog zraka do oblaka
Proces obično počinje kada Sunce tokom dana zagrijava zemljinu površinu. Tlo prenosi toplotu na zrak koji se nalazi iznad njega, pa se taj zrak zagrijava i postaje lakši. Topli zrak se diže u visinu, a sa sobom nosi vlagu iz tla, biljaka i vodenih površina.
Kako zrak raste, nailazi na hladnije slojeve atmosfere i počinje da se hladi. Vlažnost u njemu kondenzuje se u sitne kapljice vode, a kada se povežu, stvaraju kumulusne oblake – one pufnaste, bijele oblike koje često vidimo na vedrom nebu.
Ako postoji dovoljno vlage i nestabilnosti, ti oblaci nastavljaju da rastu i pretvaraju se u ogromne kumulonimbuse – olujne oblake koji mogu dosegnuti i do 12 kilometara visine.
Elektricitet i munje
Jedna od najpoznatijih karakteristika oluja jesu munje i gromovi. Oni nastaju zbog razdvajanja električnog naboja unutar oblaka. U gornjim dijelovima oblaka dominiraju pozitivno naelektrisane čestice, dok se u donjim dijelovima skupljaju negativno naelektrisane. Kada razlika postane prevelika, dolazi do pražnjenja – elektricitet probija vazduh i nastaje munja. Zvuk koji čujemo nekoliko sekundi kasnije zove se grom, i on je rezultat naglog širenja zraka zagrijanog munjom do ekstremnih temperatura.
Kiša, grad i vjetar
Oluja rijetko dolazi sama. Kako kumulonimbus raste, kapljice vode u oblaku postaju sve veće i teže. Kada ih zrak više ne može zadržati, one padaju kao kiša. Ako se u oblaku stvore jake struje koje kapljice nose gore-dolje, one se zaleđuju i formiraju kuglice leda – grad.
Pored padavina, oluje često donose i snažne udare vjetra. To je rezultat brzog spuštanja hladnog zraka iz oblaka prema tlu. Kada taj hladni zrak udari o zemlju, širi se u svim pravcima i izaziva olujne nalete.
Vrste oluja
Postoji više tipova oluja, u zavisnosti od intenziteta i uslova nastanka:
-
Obične ljetne oluje – traju kratko, često popodne, nakon toplog i sparnog dana.
-
Superćelijske oluje – najopasnije vrste, sa snažnim rotirajućim oblačnim strukturama, koje mogu izazvati tornada.
-
Frontalne oluje – nastaju kada se sudare topli i hladni vazdušni frontovi.
-
Zimske oluje – obilježene jakim snijegom, ledom i hladnim vjetrovima.
Opasnosti od oluja
Oluje mogu izazvati ozbiljne posljedice: poplave usljed obilnih padavina, oštećenja usjeva i imovine zbog grada, prekide u snabdijevanju strujom, pa čak i povrede ljudi i životinja usljed udara munje. U nekim dijelovima svijeta, poput Sjedinjenih Američkih Država, oluje su često povezane s pojavom tornada i uragana.
Kako se zaštititi tokom oluje?
-
Ne stajati ispod visokih stabala i dalekovoda.
-
Izbjegavati otvorene prostore i vodene površine.
-
Isključiti električne uređaje zbog mogućih udara groma.
-
Pratiti meteorološka upozorenja i skloniti se u zatvoreni prostor na vrijeme.
