Vic dana: Žirafa i zec

U današnjoj priči prenosimo razgovor između žirafe i zeca. Naravno, u pitanju je basna, gdje žirafa provocira, obzirom na svoju visinu hvali se zbog toga. No zec je bio domišljat i na zanimljiv način odgovorio žirafi, tako da je ostala bez teksta.

-A da te pitam nešto, da li si povraćala ikad?

Žirafe su jedne od najfascinantnijih i najprepoznatljivijih životinja na svijetu. Njihov dugi vrat, visoko tijelo i osebujne šare čine ih simbolom afričkih savana, ali i stalnim predmetom istraživanja naučnika, umjetnika i putnika kroz istoriju. O njima se može govoriti iz različitih uglova – od evolucije, biologije, ponašanja i ekologije, pa sve do mitova, kulturnog značaja i njihove uloge u očuvanju prirode. U ovom jako dugom tekstu pokušat ću prikazati gotovo sve što se može reći o ovim veličanstvenim sisarima.

Evolucija i porijeklo

Žirafe pripadaju porodici žirafida (Giraffidae), zajedno sa svojim najbližim rođakom – okapijem, koji živi u tropskim šumama Konga. Evolucija žirafa počela je prije više miliona godina, a fosilni nalazi pokazuju da su njihovi preci imali različite oblike tijela i dužine vrata. Naučnici smatraju da se dugi vrat razvio prvenstveno zbog konkurencije za hranu – mogućnost da dosegnu lišće na vrhovima akacija i drugih visokih stabala bila je ključ opstanka. Druga teorija sugeriše da je vrat postao dug i zbog „seksualne selekcije“, jer mužjaci koriste svoje vratove i glave kao oružje u borbama za ženke.

Izgled i karakteristike

Odrasle žirafe su najviše životinje na svijetu. Mužjaci mogu dostići visinu i do 5,5 – 6 metara, dok su ženke nešto niže, oko 4,5 metra. Težina odraslog mužjaka prelazi 1.200 kilograma, dok ženke obično imaju 800–900 kilograma. Njihov vrat sam može biti dug preko dva metra, a ipak, imaju isti broj vratnih pršljenova kao i čovjek – sedam, samo su oni mnogo duži.

Koža žirafe prekrivena je unikatnim uzorkom tamnih mrlja odvojenih svijetlim linijama. Nema dvije žirafe sa istim uzorkom – baš poput ljudskog otiska prsta. Boja i oblik mrlja razlikuju se od podvrste do podvrste, ali i od individue do individue. Njihova dugačka plava ili crna jezika, dugi i do 45 centimetara, savršeno su prilagođeni za uvlačenje između trnovitih grana akacija, gdje dolaze do svježeg lišća.

Iskustvo u prirodi

Žirafe su mirne, biljojede životinje. Hrane se lišćem, cvjetovima i izdancima drveća, a akacija je njihova omiljena poslastica. Pojedina odrasla žirafa može dnevno pojesti i do 30 kilograma lišća. Zanimljivo je da rijetko piju vodu jer im lišće pruža dovoljno vlage. Kada piju, moraju raširiti prednje noge u stranu ili saviti koljena, jer im je vrat prekratak da bi dosegao do zemlje – iako izgleda paradoksalno. To ih čini ranjivim pred predatorima, pa su tokom pijenja posebno oprezne.

U prirodi žirafe uglavnom žive u labavim stadima. To nisu strogo organizovane zajednice, nego grupe koje se stalno mijenjaju – jedinke dolaze i odlaze. Ženke se često drže zajedno s mladuncima, dok mužjaci vode samotnjački život ili formiraju tzv. „muške skupine neženja“.

Ponašanje i komunikacija

Žirafe su tihi divovi. Njihova komunikacija dugo je bila misterija. Naučnici su otkrili da proizvode niske zvukove frekvencija ispod granice ljudskog sluha – to je svojevrsni „basovski razgovor“ koji pomaže u koordinaciji kretanja. Kada se bore, mužjaci praktikuju tzv. „necking“ – udaraju se vratovima i glavama. Ti dvoboji ponekad izgledaju graciozno poput plesa, a ponekad brutalno. Pobjednik obično dobija pravo na parenje sa ženkama.

Razmnožavanje i mladunci

Ženke nakon parenja prolaze kroz trudnoću koja traje oko 15 mjeseci. Rađaju obično jedno mladunče, rijetko blizance. Nevjerovatno je da žirafe rađaju stojeći, pa mladunče odmah nakon rođenja pada s visine od gotovo dva metra. Ipak, to im ne šteti mnogo – naprotiv, taj pad pomaže u pročišćavanju pluća. Nakon samo pola sata, maleno žirafče pokušava da ustane na noge, a nakon nekoliko sati već može pratiti majku.

Predatori i opasnosti

Iako odrasle žirafe nemaju mnogo prirodnih neprijatelja zbog svoje veličine i snage, lavovi im ponekad predstavljaju prijetnju. No, žirafa može udarcem noge usmrtiti lava. Najranjiviji su mladunci, koje love hijene, leopardi i divlji psi. Osim prirodnih prijetnji, najveća opasnost za žirafe danas dolazi od čovjeka – gubitak staništa, krivolov i klimatske promjene značajno smanjuju njihove populacije.

Žirafe i ljudi

Žirafe su oduvijek bile inspiracija ljudima. U drevnim afričkim kulturama bile su simbol gracioznosti i moći. Egipćani su ih prikazivali na zidnim slikama, a žive žirafe su još u antičko doba dovođene u Rim i prikazivane u arenama. U srednjem vijeku, žirafe su bile rijetke diplomatske darove – sultan Egipta poklonio je jednu žirafu Medičijevima u Firenci, što je izazvalo opću fascinaciju stanovništva.

Danas su one simbol Afrike, često viđene na turističkim plakatima i logotipima organizacija za zaštitu prirode.

Ugroženost i zaštita

Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN), žirafe su klasifikovane kao „ranjiva vrsta“. Procjenjuje se da je njihova populacija opala za gotovo 40% u posljednjih 30 godina. Razlozi su sječa šuma, poljoprivredno širenje, ratovi na afričkom kontinentu, ali i lov radi mesa i kože. Postoje brojne organizacije i rezervati koji rade na zaštiti žirafa – među njima Giraffe Conservation Foundation, koja prati populaciju i radi na očuvanju genetske raznolikosti.

Zanimljivosti

• Srce žirafe teško je i do 11 kilograma i mora pumpati krv pod izuzetno visokim pritiskom kako bi dotekla do mozga.

• Njihovi rogovi zovu se osikoni i prekriveni su kožom i dlakom. Mužjaci ih koriste u borbama.

• Žirafe spavaju vrlo malo – ponekad samo 30 minuta dnevno, i to u kratkim intervalima, najčešće stojeći.

• Njihov hod je poseban – pomjeraju obje lijeve pa obje desne noge istovremeno, što im daje karakterističan ritam kretanja.

• Iako izgledaju nezgrapno, mogu potrčati brzinom i do 55 km/h na kratke udaljenosti.

Žirafe su čudo prirode – spoj elegancije, snage i neobičnih prilagodbi koje ih čine jedinstvenima. Njihovo postojanje podsjeća nas koliko je krhka ravnoteža u prirodi i koliko su ljudske aktivnosti presudne za opstanak vrsta. Dok stojimo pred ovim tihim divovima afričkih prostranstava, shvatamo da su oni ne samo simbol ljepote, već i važna nit u mreži života na Zemlji.