Prehlada i gripa predstavljaju redovne pojave kada dođe zimska sezona a tretman je manje više svima poznat. Mnogo C vitamina, nesteroidni antinflamatorni lijekovi, dosta čaja i supe. No jeste li znali da hrana itekako utiče na oporavak od prehlade. Saznajmo kako i na koji način.
Kako Ishrana Utječe na Oporavak od Prehlade i Gripa
Sezona prehlade i gripa je ponovo među nama, a s njom dolazi i potreba za dodatnom pažnjom prema našoj ishrani. Način na koji se hranimo dok smo bolesni može imati značajan uticaj na brzinu i efikasnost našeg oporavka.
Prema riječima Dejne Henderson, registrovane dijetetičarke, održavanje adekvatne ishrane tokom bolesti osigurava da tijelo ima dovoljno energije da se bori protiv infekcija. “Važno je unositi dovoljan broj kalorija svakog dana kako bismo obezbijedili energiju potrebnu za borbu protiv bolesti,” ističe Hendersonova.
Jedan od ključnih savjeta stručnjaka je konzumacija namirnica bogatih antioksidantima, kao što su voće i povrće, koji pomažu tijelu da se bori protiv infekcija i održavaju hidrataciju. Zeleno lisnato povrće, agrumi, bobičasto voće i paprika poznati su po svojim visokim nivoima vitamina C i drugih esencijalnih nutrijenata.
Ovi antioksidansi neutraliziraju slobodne radikale u tijelu, smanjujući upalu i podržavajući imunološku funkciju.
Međutim, ono što ne jedemo može biti jednako važno kao ono što jedemo. Postoje određene namirnice koje treba izbjegavati kada smo bolesni jer mogu pogoršati simptome i usporiti proces oporavka. Začinjena hrana često je na vrhu liste namirnica koje bi trebalo izbjegavati. Prema riječima dr.
Nila Patela, liječnika porodične medicine, začini mogu iritirati gastrointestinalni sistem, što može pogoršati simptome kao što su dijareja. Patel savjetuje da se unos začina ograniči dok se ne osjećamo potpuno dobro.
Osim što iritira probavni sistem, začinjena hrana može dodatno otežati disanje kod onih koji već imaju začepljen nos. Čili papričice, čili prah i drugi pikantni sastojci mogu izazvati dodatno suzenje očiju i pojačano lučenje sluzi, što može biti neugodno kada smo već prehlađeni ili imamo gripu.
Umjesto toga, preporučuje se fokusiranje na blage začine i začinsko bilje koje dodaju okus bez negativnih efekata.
Kofein je još jedan sastojak kojeg treba izbjegavati tokom bolesti. Iako može biti teško odreći se jutarnje kafe, kofein može poremetiti san koji je ključan za oporavak i funkciju imunog sistema. Osim toga, budući da je kofein diuretik, može dodatno pogoršati dehidraciju.
Hendersonova naglašava važnost održavanja adekvatne hidratacije kao jednog od ključeva brzog oporavka. Pijenje vode, biljnih čajeva i prirodnih voćnih sokova može pomoći u održavanju hidratacije.
Alkohol također doprinosi dehidraciji, što može usporiti proces ozdravljenja. Patel objašnjava da alkohol može izazvati bolove u mišićima i dodatno oslabiti imuni sistem. Čak i ako se osjećate bolje, najbolje je izbjegavati alkohol dok se potpuno ne oporavite kako biste izbjegli dodatne komplikacije.
Povećanje unosa tečnosti, poput elektrolitskih napitaka, može pomoći u održavanju ravnoteže elektrolita u tijelu i poboljšanju oporavka.
Na kraju, hrana bogata mastima i prerađeni šećeri također mogu biti problematični. Masna hrana zahtijeva mnogo energije za probavu, što može dodatno iscrpiti tijelo i smanjiti sposobnost imunog sistema da se bori protiv infekcija. Slično tome, prerađeni šećeri mogu privremeno povećati upalu, što može pogoršati simptome poput upale grla.
Stoga je najbolje fokusirati se na lagane, lako probavljive namirnice koje neće dodatno opteretiti organizam. Zobene pahuljice, pileća supa i kuhano povrće su odlični izbori koje treba razmotriti.
U konačnici, pravilna ishrana tokom prehlade i gripa može značajno uticati na brzinu i kvalitet oporavka. Usvajanjem zdravih prehrambenih navika, izbjegavanjem štetnih namirnica i osiguravanjem adekvatne hidratacije, možemo pomoći našem tijelu da se efikasnije bori protiv bolesti.
Savjeti i preporuke stručnjaka poput Hendersonove i Patela vrijede uzeti u obzir kada želimo da se brzo i efikasno oporavimo od prehlade ili gripa.
Namirnice koje biramo tokom prehlade mogu imati iznenađujuće snažan uticaj na brzinu oporavka. Dok određena hrana pomaže tijelu da se bori protiv infekcije i jača imunitet, postoje i one koje taj proces mogu usporiti, pogoršati simptome ili produžiti osjećaj iscrpljenosti. Često ih unosimo iz navike, ne razmišljajući da upravo one mogu biti razlog zbog kojeg se prehlada “vuče” danima duže nego što bi trebalo.
Prije svega, hrana bogata rafiniranim šećerima spada među najveće krivce. Slatkiši, gazirani sokovi i razni industrijski proizvodi podižu nivo šećera u krvi i time smanjuju efikasnost bijelih krvnih zrnaca, koja su ključna za borbu protiv virusa. Zbog previše šećera imuni sistem radi sporije, a tijelu treba duže da savlada infekciju. Osim toga, šećer podstiče upalne procese, što znači da kašalj, bolovi u grlu i zapušen nos mogu potrajati duže nego inače.
Masna i pržena hrana takođe je problematična tokom prehlade. Teška jela opterećuju probavu, uzrokuju nadutost i usporavaju metabolizam, što tijelo dodatno iscrpljuje u trenutku kada bi energija trebala biti usmjerena na oporavak. Umor nakon masnog obroka postaje izraženiji, a imunitet slabije reaguje. Takva hrana često pojačava osjećaj mučnine i može pogoršati kašalj, jer masnoće stimulišu kiselinu u želucu koja može iritirati grlo.
Mliječni proizvodi za neke ljude predstavljaju dodatni izazov. Iako nisu štetni za sve, kod pojedinaca mlijeko, pavlaka i sir mogu zgusnuti sluz i pojačati začepljenost. To ne znači da su mliječni proizvodi generalno loši, ali ako primijetiš da ti nos postaje još više zapušen nakon konzumacije mliječnog, bolje je privremeno ih izbjegavati. Slično tome, veoma hladna pića i sladoled mogu dodatno iritirati već upaljeno grlo i usporiti smirivanje simptoma.
Namirnice previše začinjene i jela vrlo bogata aditivima takođe mogu izazvati suprotan efekat od željenog. Iako blaga ljutina ponekad razrjeđuje sluz, pretjerano pikantna hrana iritira sluznicu grla i može pojačati kašalj. Uz to, fabrički gotova jela, suhomesnati proizvodi i grickalice puni su soli i konzervansa koji dehidriraju organizam. A svakome ko je prehlađen najviše treba hidracija da bi sluznice ostale vlažne i otporne.
Alkohol i kofein su dvije navike koje tokom prehlade djeluju daleko gore nego što se misli. Alkohol dodatno slabi imuni sistem i dehidrira tijelo, dok kofein iz energetskih pića i prevelikih količina kafe može poremetiti san. A kvalitetan san je ključan za brži oporavak. Kada je tijelo iscrpljeno, virusu treba samo malo više prostora i vremena da održi simptome.
Na kraju, treba pomenuti i hranu kojoj je istekao rok ili nije svježa, što je posebno važno kod voća, povrća i mesa. Tijelu koje se bori sa virusom najmanje treba dodatni stres od bakterija iz pokvarene hrane. Svježina i jednostavnost obroka tokom prehlade najbolja su opcija da organizam radi bez dodatnih prepreka.
Ukratko, izbjegavanje teških, masnih, preslatkih i dehidrirajućih namirnica može napraviti ogromnu razliku u tome koliko brzo ćeš se oporaviti. Tijelu je tokom bolesti potrebna podrška, lagana i hranljiva hrana, mnogo tečnosti i odmor. A kada izbaciš iz ishrane ono što ga usporava, organizam dobija šansu da se mnogo brže vrati u ravnotežu.
