Mnogi ljudi koriste klimu inverter kao glavni izvor grijanja. To nije loša varijanta, ali ima neke nedostatke. Majstor za klime je pričao o nekim detaljima kod korištenja klime za ovakve situacije. Dao nam je nekoliko prijedloga kako da unaprijedimo ovaj način grijanja.
Priprema Doma za Dolazak Hladnijih Dana: Sve što Trebate Znati o Korištenju Klima Uređaja
Dolaskom zime, mnogi od nas počinju razmišljati o načinu na koji ćemo osigurati toplinu i ugodnost u našim domovima. Klima uređaji postaju naši glavni saveznici u ovoj misiji, a prelazak s ljetnog režima hlađenja na zimski režim grijanja može biti izazovan. Upravo u ovom razdoblju stručni savjeti i pravilno podešavanje uređaja postaju ključni. Meteorolozi predviđaju niske temperature, jutarnje mrazeve i led na automobilima, što dodatno ističe važnost spremnosti naših domova.
Prvi korak ka efikasnom korištenju klima uređaja tijekom zime je ispravno podešavanje uređaja. Stručnjaci iz oblasti klimatizacije naglašavaju važnost pravilnog izbora moda rada. Prije nego što uključite uređaj, trebali biste ga isključiti, odabrati opciju za grijanje putem daljinskog upravljača, i tek tada ponovno pokrenuti. Ovaj proces omogućava da klima uređaj pravilno prepozna novi mod rada i počne ispuštati topli zrak. Početno vrijeme potrebno za topli zrak ovisi o vanjskoj temperaturi i modelu klime, stoga budite strpljivi.
Kada je riječ o odabiru temperature, preporučuje se postaviti je malo iznad željene razine. Na primjer, ako želite postići ugodnih 24 °C u prostoriji, savjetuje se da klima uređaj postavite na 26 °C. Ovaj postupak osigurava da prostor bude ravnomjerno zagrijan, a uređaj ne mora neprestano raditi na maksimalnoj snazi. Ovo može smanjiti potrošnju energije i produljiti životni vijek klime.
Brzina ventilatora također igra važnu ulogu u efikasnosti grijanja. Korištenje niže brzine zraka (LOW) omogućava da se toplina zadrži unutar klima uređaja prije nego što se ispusti u prostor. Time se osigurava učinkovitije grijanje, a potrošnja energije ostaje u prihvatljivim granicama. Prilikom prvog paljenja, uređaj može ispuštati hladan zrak nekoliko minuta dok se ne ugrije.
Ako nakon svih podešavanja klima uređaj ne prelazi na mod grijanja, resetiranje uređaja često može biti rješenje. Prema Anđelu J., majstoru iz Beograda, isključivanje uređaja iz struje i ponovno uključivanje nakon nekoliko minuta može pomoći. Ova metoda omogućava da klima “zaboravi” prethodna podešavanja i pokrene se u zadanim postavkama, što je ponekad sve što je potrebno.
Osim tehničkih aspekata, mnoge korisnike brine pitanje koliko često klima uređaj treba biti uključen i koja je optimalna temperatura za zdravlje i financije. Stručnjaci savjetuju da se klima uređaj povremeno isključuje kako bi se smanjila potrošnja energije i održala optimalna temperatura u domu. Redovno čišćenje i održavanje uređaja također je ključno za izbjegavanje skupih popravaka i produljenje vijeka trajanja uređaja. U svakom slučaju, ako niste sigurni u ispravnost i funkcionalnost vašeg klima uređaja, preporučuje se konzultacija s profesionalcima kako biste osigurali maksimalnu udobnost i sigurnost u vašem domu tijekom hladnih zimskih dana.
Korištenje klima-uređaja za grijanje tokom zime posljednjih godina postaje sve češća praksa, naročito zbog rasta cijena struje, plina i čvrstih goriva. Iako su klime dugo bile vezane isključivo za hlađenje prostora ljeti, savremeni inverter modeli danas su ozbiljan i efikasan izvor grijanja, čak i u zimskim mjesecima.
Osnovna prednost grijanja na klimu je visoka energetska efikasnost. Za razliku od klasičnih električnih grijalica koje gotovo svu potrošenu energiju pretvaraju u toplotu u omjeru jedan prema jedan, klima-uređaj koristi princip toplotne pumpe. To znači da on ne “proizvodi” toplotu, već je preuzima iz vanjskog zraka i prenosi u unutrašnji prostor. U praksi, za jedan kilovat utrošene električne energije, klima može proizvesti tri do četiri kilovata toplotne energije, što se jasno vidi na računima za struju.
Još jedna velika prednost klime kao izvora grijanja je brzina. Prostorija se zagrijava znatno brže nego kod radijatora ili peći, jer klima odmah ubacuje topao zrak i ravnomjerno ga raspoređuje. Ovo je posebno praktično u stanovima, manjim kućama ili kancelarijama gdje nije potrebno grijati cijeli objekt, već samo prostor u kojem se boravi.
Međutim, grijanje klimom ima i svoja ograničenja. Efikasnost klime opada kako vanjska temperatura pada. Iako moderni inverter uređaji mogu raditi i na minus deset ili čak minus petnaest stepeni, u ekstremno hladnim uslovima njihov učinak slabi, a potrošnja raste. Zbog toga se klima često koristi kao glavni izvor grijanja u blažim zimama ili kao dopunski sistem uz drugo grijanje.
Važan faktor je i kvalitet samog uređaja. Jeftine, starije ili neadekvatno dimenzionirane klime često neće dati zadovoljavajuće rezultate zimi. Da bi grijanje bilo ugodno i ekonomično, klima mora biti pravilno izabrana u odnosu na kvadraturu prostora, izolaciju objekta i klimatske uslove područja u kojem se koristi.
Treba spomenuti i pitanje udobnosti. Grijanje klimom nekim ljudima može smetati zbog strujanja toplog zraka, osjećaja suhog zraka ili buke uređaja. Redovno čišćenje filtera i pravilno podešavanje temperature mogu znatno smanjiti ove probleme i poboljšati kvalitet boravka u prostoru.
Na kraju, grijanje klimom tokom zime može biti vrlo isplativo i praktično rješenje, posebno u dobro izolovanim prostorima i umjerenoj klimi kakva je česta na Balkanu. Ipak, nije univerzalno rješenje za sve situacije. Najbolje rezultate daje kada se koristi promišljeno – uz dobar uređaj, realna očekivanja i po potrebi kombinaciju s drugim vidovima grijanja.
