Zima ove godine pokazuje svoje prave zube, temperature su išle dobro ispod nule a to se nije dešavalo proteklih godina. Ono što je takođe pojava ove godine jeste led koji je okovao ulice, naravno zbog minusa koj ise dugo zadržao. Zadnjih dana se desila još jedna neobična promjena a to je pojava toplijeg vremena. Temperature su čak išle do 15 stepeni što je izuzetno neobično za ovaj period godine.
Uticaj Kolapsa Polarnog Vrtloga na Severnu Ameriku i Evropu
U posljednjih nekoliko sedmica, značajne promjene u vremenskim obrascima zahvatile su sjevernu hemisferu, izazvane poremećajem u polarnom vrtlogu. Ovaj fenomen, poznat po svojoj sposobnosti da drastično promijeni klimatske uslove, privukao je pažnju meteorologa širom svijeta.
Prema izvještajima Severe Weather Europe, polarnog vrtloga poremećaj uzrokuje dugotrajne hladne vremenske uslove u Sjevernoj Americi i Evropi, koji bi mogli potrajati sve do ranog proljeća. Već sada su vidljivi inicijalni efekti, s prvim simptomima zagrijavanja stratosfere koji se manifestiraju širom kontinenta.
U Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, deformisano jezgro polarnog vrtloga već je počelo gurati hladne zračne mase prema centralnim i istočnim dijelovima kontinenata. Ove hladne anomalije donose niže temperature od uobičajenih, izazivajući zabrinutost među stanovništvom i meteorolozima. Polarni vrtlog, kao složen meteorološki fenomen, uključuje dva osnovna sloja: stratosferski i troposferski.
Jak vrtlog je u stanju da zadrži hladan zrak unutar polarnih predjela, dok slab vrtlog omogućava prodor hlađeg zraka prema nižim geografskim širinama, uzrokujući oštre zimske uslove u inače umjerenim klimatskim regijama.
Jedan od ključnih faktora koji doprinose ovom fenomenu jeste stratosfersko zagrijavanje. Ono inicira poremećaj polarnog vrtloga, čiji efekti već sada vidno utječu na vremenske uslove na istoku Sjedinjenih Država, posebno u državama poput Virdžinije, Sjeverne i Južne Karoline.
Očekuje se da će ovaj hladni obrazac nastaviti uticati na ove oblasti do sredine februara, s dodatnim talasima hladnoće koji se prognoziraju.
Evropa, s druge strane, također osjeća posljedice kolapsa polarnog vrtloga. Hladniji polarni zrak širi se prema sjeveroistoku kontinenta. Sistem niskog pritiska na zapadu, međutim, sprječava prodor većine arktičke vazdušne mase u centralne i zapadne dijelove Evrope.
Tokom ovog perioda, niske temperature mogle bi se zadržati iznad sjeverozapadnih i sjevernih dijelova kontinenta, dok se u južnim i centralnim predjelima očekuje dotok toplijeg zraka, što će donekle ublažiti hladne trendove.
Kako se približavamo sredini februara, dodatno intenziviranje stratosferskog zagrijavanja moglo bi još više oslabiti polarni vrtlog. Ovaj proces, poznat kao kolaps cirkulacije, otvara put polarnoj masi da se kreće prema srednjim geografskim širinama.
U Sjevernoj Americi, ovo će najprije uticati na zapadnu Kanadu i sjever Sjedinjenih Država, dok se u Evropi očekuje spuštanje hladne zračne mase sa sjevera početkom marta. Ovi uvjeti mogli bi donijeti produžene hladne periode, pogotovo u sjevernim dijelovima Evrope.
Uticaj kolapsa polarnog vrtloga osjetiće se širom svijeta, a meteorolozi upozoravaju na mogućnost pojave ekstremnih vremenskih prilika. Građanima se preporučuje dodatna opreznost i priprema za nepredvidive zimske uslove. Naučnici i dalje pomno prate razvoj situacije, s ciljem pružanja najpreciznijih mogućih prognoza.
Ovaj prirodni fenomen, dokazuje kompleksnost i nepredvidivost klimatskog sistema Zemlje, podsjećajući nas na krhkost ravnoteže u kojoj živimo.
