Oproštaj s voljenima je uvijek težak emotivno i nije nešto sa čime se ljudi lako nose. Često kod čina samog oproštaja ljudi ljube preminulu osobu. No, postavlja se pitanje koliko je to dobro sa medicinskog aspekta. Danas ćemo se pozabaviti upravo ovom temom.
Oproštaj s Voljenima: Emocionalni i Zdravstveni Aspekti
Gubitak voljene osobe neizbježno ostavlja neizbrisiv trag u srcima onih koji ostaju. U tim trenucima tuge, mnogi osjećaju duboku potrebu da se oproste na osobni način – da se približe pokojniku, dodirnu ga ili čak poljube kao posljednji čin ljubavi i zahvalnosti.
Ipak, ovaj čin, koliko god bio intiman i emotivan, izazvao je nedavno burne reakcije u javnosti zahvaljujući izjavi moldavskog lekara Viktora Ivanovika, poznatog po prisustvu na društvenim mrežama. Njegova tvrdnja da ljubljenje pokojnika može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik za živu osobu, izazvala je brojna pitanja i zabrinutosti među ljudima.
Na platformi TikTok, gdje Ivanovik ima milionsku publiku, iznio je tvrdnje da nekoliko sati nakon smrti tijelo počinje da oslobađa bakterije u raspadanju koje mogu uzrokovati niz zdravstvenih komplikacija kod osobe u bliskom kontaktu s preminulim.
On upozorava na moguće posljedice, kao što su gubitak čula mirisa, problemi s disanjem pa čak i srčane tegobe, osobito tokom sahrana u toplijim mjesecima i prostorijama bez odgovarajućeg hlađenja.
Ivanovik također naglašava da se rizik može umanjiti samo ako je tijelo čuvano u rashlađenim uslovima, kao što su profesionalne mrtvačnice.
Ipak, stavovi Viktora Ivanovika naišli su na podijeljene reakcije. Dok neki smatraju da su ovakve izjave suviše hladne i bezosjećajne, naročito u trenucima kada je porodici najvažnije sačuvati uspomenu na blisku osobu, drugi su izrazili zabrinutost.
Posebno roditelji male djece i osobe sa oslabljenim imunitetom pitaju se da li su njihovi izrazi tuge možda bili rizični po zdravlje. Međutim, ostaje pitanje koliko su ove tvrdnje zaista utemeljene na naučnim činjenicama.
Dr Stjuart Fišer, internista iz Njujorka, oštro je reagovao na Ivanovikove tvrdnje. On ističe da ne postoji naučni dokaz koji bi potvrdio da ljubljenje pokojnika izaziva pomenute zdravstvene probleme. Prema njegovim riječima, ljudski imuni sistem je sposoban da se izbori s bakterijama koje mogu biti prisutne na tijelu nakon smrti.
Ove bakterije ne mogu dugo opstati izvan svog prirodnog okruženja, a niti jedan slučaj ozbiljne bolesti nakon kontakta s tijelom preminule osobe nije zabilježen u njegovoj dugogodišnjoj praksi.
Svoje mišljenje ranije je iznijela i Svjetska zdravstvena organizacija, navodeći da tijela osoba koje su preminule prirodnom smrću ne predstavljaju značajan rizik za širenje zaraza. Iznimke postoje samo kod smrtnih slučajeva izazvanih zaraznim bolestima visokog rizika, poput kolere ili hemoragičnih groznica.
U većini slučajeva, patogeni brzo umiru nakon smrti, naročito ako je tijelo adekvatno konzervirano. Uz sve to, dodatno je uznemirujuće saznanje da nije potvrđena medicinska licenca doktora Ivanovika, što baca sumnju na kredibilitet njegovih izjava.
Na kraju, bez obzira na podijeljena mišljenja, ostaje činjenica da su današnje pogrebne službe obučene da pripremaju tijela u skladu s najvišim higijenskim standardima, što dodatno umanjuje bilo kakav potencijalni rizik.
Iako dr Fišer ne preporučuje ljubljenje pokojnika, on ističe da to nije niti zabranjeno niti medicinski rizično ako je tijelo pripremljeno u skladu s propisima. Ako taj čin donosi emotivno olakšanje, a fizički uslovi su sigurni, nema stvarne prepreke da se posljednji oproštaj izrazi na taj način.
Na društvenim mrežama, mnogi korisnici su izrazili da bi, uprkos svemu, ponovo poljubili svoje voljene, smatrajući taj čin simbolom duboke povezanosti koji nadilazi bilo kakve racionalne argumente.
Emotivna Dubina Oproštaja
Oproštaj s voljenima nije samo fizički čin, već duboko emotivno iskustvo. Mnogi ljudi koriste oproštaj kao način da se oproste od svih nerealizovanih snova, neizgovorenih riječi i neostvarenih planova s pokojnikom.
U mnogim kulturama svijeta, oproštaj je ritual koji simbolizuje kraj jednog poglavlja i početak procesa tugovanja, što je kritični korak ka emocionalnom ozdravljenju.
Upravo zbog toga, mnogi osjećaju potrebu da dodirnu, poljube ili čak zagrle svoje voljene, želeći na taj način da ožive uspomene i izraze ljubav koja nadilazi fizičko prisustvo.
Ritualni aspekt oproštaja često se izražava kroz simbolične geste poput polaganja cvijeća, paljenja svijeća ili izvođenja tradicionalnih pogrebnih običaja koji se prenose generacijama.
Kritički Pogled na Medicinske Tvrdnje
U kontekstu tvrdnji Viktora Ivanovika, važno je naglasiti kritički pristup prema informacijama koje dolaze s društvenih mreža. Dok je digitalna era omogućila širok pristup informacijama, ona je također otvorila vrata dezinformacijama koje mogu izazvati paniku ili zbunjenost.
Stoga je od vitalnog značaja da se informacije provjeravaju kroz pouzdane izvore i da se konsultuju stručnjaci prije donošenja zaključaka.
Uprkos zabrinutostima koje su pokrenule Ivanovikove izjave, činjenica je da suvremena medicina i higijenski standardi pružaju adekvatnu zaštitu prilikom postupaka opraštanja od preminulih. Ova praksa je duboko ukorijenjena u kulturi i tradiciji mnogih naroda, te se često promatra kroz prizmu lične i zajedničke emocionalne stabilnosti.
Uzak balans između racionalnih strahova i emotivnih potreba možda je najbolje rješenje u situacijama oproštaja, omogućujući ljudima da pronađu vlastiti način izražavanja tuge koji je istovremeno siguran i zadovoljavajući.
