Afrička plemena su oduvijek bila poznata svojom egzotikom i time su privlačili pažnju stranaca. Ono što je karakteristično jeste da imaju drugačije običaje i to dosta drugačiej običaje od modernog svijeta današnjice kojeg možemo zamisliti. Evo kakvi postoje običaji u Himbu plemenu iz Namibije.
Kultura i Tradicija Himba Plemena u Namibiji
Pleme Himba, koje potiče iz šire zajednice Herero naroda, predstavlja jednu od najinteresantnijih i najautentičnijih etničkih grupa u Namibiji. Naseljeni su u regiji Kunene, koja je poznata i pod nazivom Kaokoland, i to još od sredine 16. vijeka.
Himba su pretežno stočari, a stoka, posebno goveda, predstavlja temelj njihove ekonomije i društvenog statusa. Stoka je za njih od neprocjenjive vrijednosti i često se koristi kao valuta u raznim društvenim transakcijama, uključujući brakove i miraz.
Uprkos izazovima modernizacije, Himba su uspjeli očuvati svoj tradicionalni način života, što ih čini fascinantnim subjektom za antropološka istraživanja.
Jedan od najfascinantnijih aspekata života Himba plemena je njihov strogo strukturirani društveni sistem koji se temelji na proširenim porodičnim zajednicama. Poligamija je uobičajena praksa, gdje muškarac može imati više žena, a svaka žena ima svoju kuću unutar domaćinstva. Ovakav aranžman omogućava ženama određeni nivo autonomije unutar zajednice.
Himba žene su poznate po svojoj ljepoti i karakterističnom izgledu, koji postižu koristeći pastu od okera i maslaca kojom premazuju kožu i kosu, dajući im jedinstvenu crvenkasto-smeđu boju. Ova pasta ne samo da štiti kožu od surovih klimatskih uslova, već i simbolizuje žensku ljepotu i društveni status.
Brakovi i Porodični Odnosi
Brakovi u Himba zajednici imaju duboke socio-kulturne korijene. Tradicionalno, brakovi su dogovoreni između porodica, uz simbolični miraz koji obično uključuje jednu kravu i dvije ovce. Ovakve transakcije nisu samo ekonomske, već i simboličke, i služe za jačanje veza između porodica.
Iako su dogovoreni brakovi norma, postoje i ljubavne zajednice gdje se parovi sami biraju, posebno u kasnijim brakovima. Brakovi djece su također prisutni, gdje se djevojčice često zaručuju u veoma ranoj dobi, ali ne stupaju u brak dok ne postignu pubertet.
Ove prakse, premda kontroverzne u kontekstu ljudskih prava, duboko su ukorijenjene u kulturi Himba plemena.
Studija istraživača Brooke Scelza, sprovedena od 2010. do 2017. godine, otkrila je da je razvod među Himba plemenima također uobičajen. Većina odraslih Himba tokom života ima više supružnika, bilo simultano ili uzastopno.
Muškarci se obično žene u svojim kasnim dvadesetim godinama, često za veoma mlade djevojčice, što je praksa koja može biti zbunjujuća posmatračima van Himba zajednice. Ovo je odraz fleksibilnosti društvenih normi unutar plemena, ali i izazov za ljudska prava i zakonske okvire.
Izazovi i Pravna Zaštita
Uprkos zakonskoj zabrani dječijih brakova u Namibiji, sprovođenje zakona je često otežano zbog duboko ukorijenjenih tradicionalnih običaja. Državna zaštita za Himba osobe koje se ne slažu sa tradicijom poligamije ili drugim seksualnim praksama je ograničena.
Iako postoji formalno pravo da se prijavi zlostavljanje, administrativna birokratija i stigmatizacija žrtava često obeshrabruju žene, posebno u ruralnim područjima, da traže pravdu. Ovo je dodatno komplicirano činjenicom da su Himba zajednice često geografski izolovane, što otežava pristup pravnim resursima.
Jedan od najkontroverznijih aspekata Himba kulture je običaj da domaćini ponude svoje žene gostima kao znak gostoprimstva. Ova praksa može šokirati strane posmatrače, ali unutar zajednice se posmatra kao čin časti i povjerenja. Iako žene formalno nemaju pravo da odbiju, ne moraju imati fizičke odnose sa gostom.
Ovakve tradicije izazivaju kompleksne rasprave o autonomiji i pravima žena u okviru tradicionalnih društava. Rasprave o zaštiti ljudskih prava i očuvanju kulturne tradicije često su delikatne i zahtijevaju duboko razumijevanje i poštovanje prema kulturi koja je često pogrešno shvaćena iz vanjske perspektive.
Kako Himba kultura ulazi u 21. vijek, suočava se s izazovima modernizacije i globalizacije. Postavlja se pitanje kako će ova jedinstvena kultura balansirati između očuvanja svojih tradicionalnih vrijednosti i prilagođavanja promjenama u društvu.
Iako Himba plemena ostaju primjer očuvanja kulturnog identiteta, njihova budućnost zavisi od sposobnosti da se prilagode modernim izazovima, a istovremeno očuvaju svoju bogatu kulturnu baštinu.
Na sjeverozapadu Namibija, u surovim, gotovo nestvarnim pejzažima regije Kunene, živi jedno od najprepoznatljivijih i najintrigantnijih plemena afričkog kontinenta – Himba. Njihova koža obojena crvenkastim pigmentom, pletenice premazane smjesom gline i maslaca, jednostavne kružne kolibe i život usmjeren na stoku stvaraju prizor koji djeluje kao da je ostao netaknut vremenom. Ipak, iza te vizuelne egzotike krije se složen, duboko simboličan i vrlo organizovan način života.
Crvena boja kao identitet
Ono što prvo privlači pažnju kod Himba žena jeste njihova karakteristična crvena boja kože i kose. Smjesa poznata kao otjize pravi se od maslaca i praha crvene oker gline. Ona nije samo estetski detalj – ima višestruku funkciju. U surovim klimatskim uslovima pustinje djeluje kao zaštita od jakog sunca i insekata, ali istovremeno simbolizira vezu sa zemljom. Crvena boja predstavlja tlo, krv i život.
Kod Himba žena frizura nije stvar mode nego društvenog statusa. Broj i oblik pletenica otkrivaju je li djevojka slobodna, zaručena ili udata. Muškarci, s druge strane, često nose jednostavne frizure i turbane, a njihova odjeća je skromna, izrađena od kože i prirodnih materijala.
Život oko stoke
U središtu himba kulture nalazi se – stoka. Goveda nisu samo izvor hrane; ona su valuta, bogatstvo, društveni status i duhovna veza sa precima. Mlijeko je osnovna namirnica, dok se meso konzumira rjeđe, najčešće u posebnim prilikama.
Njihova sela sastoje se od kružnih koliba građenih od drveta, blata i životinjskog izmeta. U središtu sela nalazi se sveta vatra (okuruwo), koja predstavlja komunikaciju sa precima. Ta vatra nikada ne smije da se ugasi, jer simbolizira kontinuitet porodice i plemena.
Porodica i društvena struktura
Himba društvo je patrijarhalno, ali žene imaju snažnu ulogu u svakodnevnom životu. One brinu o djeci, grade kolibe, pripremaju hranu i održavaju rituale ljepote koji su dio njihovog identiteta. Muškarci su zaduženi za stoku i donošenje važnih odluka.
Zanimljivo je da Himba praktikuju poligamiju. Muškarac može imati više žena, ali svaka ima svoj prostor i relativnu autonomiju unutar zajednice. Djeca su izuzetno važna i odgajaju se kolektivno – selo funkcioniše kao proširena porodica.
Duhovnost i tradicija
Duhovni život Himba plemena duboko je ukorijenjen u poštovanju predaka. Vjeruju da su preci posrednici između živih i vrhovnog božanstva Mukuru. Ritualna vatra služi kao simbol te veze, a starješina porodice ima posebnu dužnost održavanja duhovne ravnoteže.
Obredi inicijacije, brakovi i drugi važni događaji prate se tradicionalnim pjesmama i plesovima. Usmena tradicija ima ključnu ulogu – historija, mitovi i pravila prenose se pričom, generacijama.
Između tradicije i modernog svijeta
Iako se čini da su izolovani, Himba nisu potpuno odsječeni od savremenog svijeta. Turizam je donio promjene – mnogi putnici dolaze da fotografišu njihovu jedinstvenu pojavu. To je otvorilo vrata ekonomskim prilikama, ali i izazvalo dileme oko očuvanja autentičnosti.
Mlađe generacije sve češće dolaze u kontakt sa školama i urbanim centrima, što polako mijenja način života. Ipak, mnogi Himba svjesno biraju očuvanje tradicije, smatrajući da je njihova kultura temelj identiteta koji ne žele izgubiti.
Ljepota otpornosti
U svijetu koji se ubrzano mijenja, Himba pleme predstavlja simbol otpornosti i povezanosti s prirodom. Njihov način života, iako jednostavan na prvi pogled, pokazuje duboku filozofiju – ravnotežu između čovjeka, zemlje i duhovnog svijeta.
U surovim predjelima Namibije, gdje je voda dragocjenija od zlata, a sunce nemilosrdno, Himba su pronašli način da opstanu stoljećima. Njihova crvena boja nije samo pigment – ona je znak pripadnosti, istorije i ponosa.
