Svaka stanica u mozgu zahtijeva neprekidnu opskrbu kisikom kako bi ostala aktivna i zdrava. I najmanji poremećaj u tom procesu može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Hipoksija, koja nastaje kada se dotok kisika u moždano tkivo drastično smanji ili potpuno prekine, brzo uzrokuje oštećenja stanica – ponekad već nakon nekoliko minuta. Gubitak svijesti za otprilike tridesetak sekundi bez kisika upozorava na kritičnu situaciju, dok produljeno trajanje ovog stanja može rezultirati trajnim neurološkim oštećenjima, pa čak i smrću.
Različiti simptomi mogu signalizirati potencijalne probleme sa srcem, uključujući bolove u grudima, osjećaj gušenja, ubrzano ili nepravilan otkucaj, vrtoglavicu, nesvjesticu te nepravilnosti u ritmu srca. Kardiolog Dr. Goran Popović ističe koliko je važno prepoznati ove znakove na vrijeme. Tijekom svog sudjelovanja u emisiji “Uranki” na K1 televiziji, Dr. Popović objasnio je da je zatajenje srca jedan od najčešćih izazova u kardiologiji te da simptomi poput palpitacija ili preskakanja otkucaja srca, iako često bezopasni, ne smiju biti ignorirani.
“Srce je obično vrlo pouzdan organ, ali ponekad može doći do nepravilnosti u njegovom radu, uzrokovanih raznim faktorima,” naglasio je Dr. Popović. “Neki ljudi mogu osjetiti kao da im srce stane ili treperi, dok drugi mogu doživjeti vrtoglavicu, nesvjesticu ili nagli pad krvnog tlaka. U takvim situacijama, srce može privremeno prestati učinkovito pumpati krv, što smanjuje dotok kisika u mozak. Takvi događaji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.”
Također je naglasio važnost ostajanja smirenim u ovakvim trenucima: “Ako se osjećate loše, najbolje je sjesti ili leći kako biste spriječili pad i moguće ozljede. Pokušajte ostati pribrani i odmah nazovite hitnu pomoć. Zanemarivanje ovih simptoma može dovesti do trajnih oštećenja mozga.”
Tahikardija, odnosno ubrzano srčano kucanje, jedan je od znakova koji može izazvati osjećaj nelagode i anksioznosti. „Brzo kucanje srca može dati osjećaj kao da će srce izbjeći iz grudi. Ako osoba postane uplašena, tijelo povećava proizvodnju adrenalina, što dodatno pogoršava stanje,“ objasnio je dr. Popović. „Duboko disanje može pomoći u vraćanju normalnog srčanog ritma. Savjetujem da nekoliko puta duboko udahnete i izbjegavate zadržavanje daha.“
Dr. Popović je detaljno opisao različite uzroke tahikardije: „Ljudi koji jedu brzo, konzumiraju velike zalogaje ili se prejedaju, mogu vršiti pritisak na autonomne živčane centre, što dovodi do promjena u radu srca. Ovi simptomi se često pojavljuju nakon obroka, posebno kod osoba s hernijom dijafragme. Ovo je problem koji se prvenstveno odnosi na gastroenterologiju, a ne na kardiologiju.“
Dr. Popović je također istaknuo povezanost tahikardije s raznim zdravstvenim stanjima: „Tahikardija može biti rezultat povećane funkcije štitnjače, anemije ili povišene tjelesne temperature. Čak i uobičajene virusne infekcije mogu dovesti do ubrzanog rada srca. U ovim slučajevima, tahikardija nije sama po sebi bolest, već simptom trenutnog stanja organizma.“
Za osobe koje osjećaju vrtoglavicu ili nesvjesticu zbog nepravilnosti u srčanom ritmu, poput usporenih otkucaja ili produženih intervala između njih, dr. Popović je naglasio važnost osiguravanja dovoljne opskrbe mozga kisikom. „Ako se u krvnim žilama mozga nakupi značajan kolesterol, povećava se rizik od ishemije, što može imati ozbiljne posljedice,“ upozorio je.
Sveobuhvatni savjeti dr. Popovića usmjereni su na povećanje svijesti o zdravlju srca i pravovremeno prepoznavanje simptoma kako bi se spriječile ozbiljne posljedice. Redoviti medicinski pregledi, uravnotežena prehrana i zdrav način života ključni su za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava.
