Moždani udar je postala jako česta pojava u današnjici, posljedica je loših životnih navika. Povezana je direktno sa visokim pritiskom, mnogi ljudi to ne shvataju. Prenosimo vam savjete neurologa kako da smanjite rizik od moždanog udara.
Moždani udar: Skrivena opasnost modernog doba
U današnjem brzom svijetu, gdje se od ljudi očekuje da budu konstantno dostupni i produktivni, često zaboravljamo na ključne aspekte našeg zdravlja. Jedan od tih aspekata je prevencija moždanog udara, stanja koje predstavlja značajnu prijetnju javnom zdravlju širom svijeta.
Moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta i smrtnosti, a sve češće pogađa i mlađe odrasle osobe, što dodatno ukazuje na važnost podizanja svijesti o ovoj temi. Dr Čandana R. Gouda, neurolog iz bolnice Fortis u Bangaloru, naglašava da je kontrola krvnog pritiska najefikasniji način za smanjenje rizika od moždanog udara.
Moždani udar se javlja kada je dotok krvi do mozga prekinut, bilo zbog začepljenja krvnog suda, što se naziva ishemijski udar, ili zbog pucanja krvnog suda, što dovodi do krvarenja u mozgu, poznatog kao hemoragijski udar. U oba slučaja, glavni rizik leži u povišenom krvnom pritisku.
Nekontrolisan krvni pritisak tokom vremena može oštetiti krvne sudove, čineći ih krutim i podložnim pucanju, čime se višestruko povećava mogućnost za moždani udar.
Dr Gouda ističe važnost redovnog mjerenja krvnog pritiska kao ključnog alata u prevenciji. Preporučuje se da odrasle osobe mjere krvni pritisak ujutro i naveče, te beleže rezultate kako bi lako uočili nagle promjene i provjerili efikasnost terapije.
Idealne vrijednosti za većinu odraslih osoba su ispod 120/80 mmHg, dok se osobama s dijabetesom i drugim kardiovaskularnim rizicima često savjetuje da održavaju još niže vrijednosti, što može biti odlučujuće u sprečavanju moždanog udara.
Suštinske promjene u životnom stilu mogu značajno uticati na smanjenje rizika od moždanog udara. Smanjenje unosa soli je ključno, s obzirom na to da so direktno povećava krvni pritisak zbog zadržavanja tečnosti u organizmu. Preporučuje se dnevni unos soli ispod pet grama.
Takođe, DASH dijeta, bogata svježim voćem, povrćem, integralnim žitaricama i mliječnim proizvodima s malo masti, može biti izuzetno korisna u regulaciji krvnog pritiska.
Fizička aktivnost ima značajnu ulogu u održavanju zdravlja srca i krvnih sudova. Samo pola sata brze šetnje dnevno može vidljivo smanjiti pritisak i rizik od moždanog udara. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti nedeljno.
Takođe, kontrola stresa je od ključne važnosti, budući da hroničan stres izaziva ponovljene skokove krvnog pritiska. Jednostavne tehnike poput dubokog disanja, meditacije, laganog istezanja ili vježbi joge mogu biti od velike pomoći u opuštanju.
Osim toga, usvajanje zdravog načina života podrazumijeva prestanak pušenja i umjeren unos alkohola. Pušenje udvostručava rizik od moždanog udara, dok alkohol dodatno oštećuje zidove krvnih sudova.
Dr Gouda naglašava da je najbolji način prevencije održavanje krvnog pritiska pod kontrolom, što uključuje redovno mjerenje, zdrav način života i dosljedno praćenje preporučene medicinske terapije.
Zaključno, svijest o rizicima i preventivnim mjerama može znatno doprinijeti smanjenju učestalosti moždanih udara. Informisanje, edukacija i podrška društva igraju ključne uloge u ovoj borbi. Uložimo napor da kroz promjene u svakodnevnim navikama i načinima života, doprinesemo smanjenju rizika i očuvanju zdravlja mozga za bolje i kvalitetnije sutra.
S obzirom na to da moždani udar može pogoditi bilo koga, u bilo kojem trenutku, vitalno je da svi budemo svjesni i preduzmemo korake prema očuvanju vlastitog zdravlja.
Prirodni načini za snižavanje krvnog pritiska postaju sve popularniji jer nude dugoročna rješenja bez nuspojava koje često prate lijekove. Visok pritisak (hipertenzija) je tiha, ali ozbiljna bolest koja povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara i oštećenja bubrega. Dobra vijest je da promjene u svakodnevnim navikama mogu značajno pomoći u njegovom smanjenju.
Jedan od najvažnijih koraka je promjena ishrane. Smanjenje unosa soli ključno je, jer natrij zadržava tečnost u tijelu i povećava opterećenje na krvne sudove. Umjesto klasične kuhinjske soli, preporučuje se morska so u malim količinama ili začini poput origana, bosiljka i kurkume koji dodaju ukus bez štetnog efekta. Ishrana bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima (posebno onima iz maslinovog ulja, oraha i avokada) pomaže u regulaciji pritiska. Namirnice poput bijelog luka, cvekle, banane, ribe bogate omega-3 masnoćama i tamne čokolade poznate su po svom pozitivnom učinku na krvne sudove.
Fizička aktivnost je još jedan moćan saveznik. Redovno hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili joga poboljšavaju cirkulaciju i pomažu srcu da efikasnije pumpa krv. Dovoljno je 30 minuta kretanja dnevno kako bi se pritisak vidljivo snizio već nakon nekoliko sedmica.
Smanjenje stresa također igra veliku ulogu. Hronični stres potiče lučenje hormona koji podižu krvni pritisak. Tehnike opuštanja poput dubokog disanja, meditacije, boravka u prirodi ili slušanja umirujuće muzike pomažu tijelu da se vrati u ravnotežu. Takođe, kvalitetan san od 7–8 sati svake noći doprinosi stabilnosti krvnog pritiska.
Prirodni suplementi i biljni pripravci mogu biti odlična podrška. Ekstrakt divljeg bijelog luka, masline, hibiskusa, glogov cvijet i zelena kafa poznati su po svojoj sposobnosti da opuštaju krvne sudove i poboljšavaju protok krvi. U mnogim slučajevima, kombinacija pravilne ishrane i biljnih ekstrakata može dovesti do normalizacije pritiska bez potrebe za lijekovima.
Na kraju, treba voditi računa i o tjelesnoj težini i unosu tečnosti. Višak kilograma direktno povećava pritisak, dok dovoljan unos vode pomaže bubrezima da pravilno eliminišu natrij i toksine.
Sve ove mjere zajedno mogu imati snažan učinak – one ne samo da snižavaju pritisak, već i jačaju cijeli kardiovaskularni sistem. Ulaganje u zdrav način života najefikasniji je i najprirodniji put ka stabilnom krvnom pritisku i dugoročnom zdravlju.
