Posao stjuardese čini se atraktivan mladim ljudima. Danas donosimo priču iza jedne stjuardese, koja otkriva dobre i loše strane posla. Jasno je jedno sigurno, ovo je jako egzotičan posao.
Realnost posla stjuardese: Iza glamura i putovanja
Za mnoge, zanimanje stjuardese predstavlja simbol glamura i avanture. Putovanja širom svijeta, elegantne uniforme i privlačna zarada su samo neki od razloga zbog kojih mladi sanjaju o ovoj profesiji. Međutim, stvarnost ovog posla često krije izazove koji se rijetko spominju u javnosti, a koji mogu biti izuzetno zahtjevni.
Tina Grabež, bivša stjuardesa iz Beograda, koja je šest godina radila za jednu avio-kompaniju s Bliskog istoka, otvoreno govori o tamnijoj strani ove profesije putem svojih društvenih mreža.
Tinini video sadržaji, koji su postali viralni, razotkrivaju glamuroznu predstavu posla stjuardese. Buđenja u ranim jutarnjim satima, rad tokom praznika, suočavanje s neželjenim flertovima i prekomjerna seksualizacija profesije samo su neki od izazova s kojima se stjuardese suočavaju.
Tina također ističe fizičke i mentalne posljedice kao što su kronična neispavanost, izloženost radijaciji i virusima, te promjene u fizičkom izgledu zbog nepravilne ishrane i stresa. Ove teškoće često ostaju skrivene iza osmijeha i profesionalnosti koju stjuardese moraju održavati.
Jedna od najčešćih zabluda koja prati posao stjuardese je predodžba o jednostavnom i luksuznom životu. Dok je istina da stjuardese često posjećuju egzotične destinacije, stvarnost je puno složenija. Radni dani su često dugi i nepredvidivi, s putovanjima koja traju preko noći i s malo vremena za odmor.
Pored toga, stjuardese se suočavaju s različitim sigurnosnim protokolima koji mogu biti stresni, kao što su hitne situacije tokom letova ili medicinske intervencije. Ova konstantna spremnost i odgovornost zahtijevaju visok nivo posvećenosti i profesionalizma.
Visoka plata je jedan od glavnih motiva mnogih mladih ljudi da se prijave za posao stjuardese. Prema Tininim riječima, prosječna mjesečna zarada može doseći i do 3.000 eura, zavisno o broju letova, uz dodatke za vrijeme provedeno na aerodromu.
Ono što mnogi ne znaju, jeste da ova privlačna zarada dolazi uz visoku cijenu po zdravlje. Disbalansiran san i stalna promjena vremenskih zona mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje, što je i jedan od razloga zašto je Tina odlučila da napusti ovu karijeru.
Tokom svog rada u aviokompaniji, Tina je imala priliku da radi sa kolegama iz cijelog svijeta, uključujući i mnoge sa Balkana. Naš mentalitet je prepoznatljiv i cijenjen u avijacijskom svijetu. Menadžment voli zapošljavati ljude s Balkana zbog njihove pristupačnosti i uslužnosti.
Međutim, Tina primjećuje da se često smatra da ljudi iz našeg regiona izgledaju strogo, čak i kada se osmjehuju. Ova kontradikcija je jedan od mnogih kulturnih izazova s kojima se stjuardese suočavaju dok rade u međunarodnom okruženju.
Jedna od uobičajenih predrasuda o stjuardesama je da su često u vezama s pilotima ili da je njihov posao povezan s elitnom prostitucijom. Tina ove mitove odlučno odbacuje, naglašavajući da su stjuardese na Bliskom istoku strogo zaštićene od seksualnog uznemiravanja.
Zanimljivo je i to da, suprotno popularnom mišljenju, naše djevojke češće ulaze u veze s momcima iz Afrike nego s Arapima, što dodatno podcrtava multikulturalnu prirodu avijacijskog svijeta.
Posao stjuardese zahtijeva stroge standarde izgleda. Urednost i njega su obavezni aspekti, ali kompanije ne traže manekenski izgled. Velike oscilacije u težini nisu dozvoljene, a menadžeri prate fizičko stanje zaposlenika kako bi osigurali da uvijek izgledaju profesionalno.
Osim fizičkih standarda, stjuardese moraju savladati brojne izazove, kao što su zahtjevne situacije s putnicima i potrebe za brzim prilagođavanjem različitim okolnostima tokom letova.
Tina, uprkos svemu, ističe da je posao stjuardese za hrabre i istrajne, te da oni koji teže avanturi i žele upoznati svijet iz drugačije perspektive, u ovom poslu mogu pronaći svoje mjesto.
Psihološki pritisci koji dolaze s poslom stjuardese također su značajni. Suočavanje s različitim putnicima, od onih koji su nervozni i zahtjevni do onih koji su prijateljski raspoloženi, može biti iscrpljujuće. Stjuardese moraju posjedovati izvrsne komunikacijske vještine i sposobnost da ostanu smirene i profesionalne u stresnim situacijama.
Pored toga, često putovanje i dugotrajna odsustva od kuće mogu uticati na lične odnose i porodični život, što je još jedan aspekt koji mnogi ne uzimaju u obzir kada razmišljaju o ovoj karijeri.
NORVEŠKA – ZEMLJA SNOVA IZMEĐU FJORDA I LEDA
Norveška je država koja već na prvi pomen izaziva asocijacije na nestvarnu prirodu, bogatstvo, spokoj i visoki životni standard. To je zemlja koja se prostire na sjeveru Evrope, na zapadnom dijelu Skandinavskog poluostrva, i koja je stoljećima uspijevala da ostane izvan epicentara svjetskih ratnih sukoba, a opet duboko ukorijenjena u evropskoj istoriji. Norveška je sinonim za red, rad, disciplinu i istovremeno za slobodu, prirodu i ravnotežu između čovjeka i okoline. Da bi se shvatila njena posebnost, potrebno je pogledati iz više uglova – geografskog, istorijskog, kulturnog, društvenog i ekonomskog.
GEOGRAFIJA I PRIRODNE LJEPOTE
Norveška se prostire na površini od oko 385.000 km², ali zbog svog nepravilnog oblika i izuzetno razuđene obale, izgleda mnogo veća. Obala je dugačka preko 25.000 kilometara, a kada se uračunaju i ostrva, dužina doseže i više od 80.000 kilometara. To je obala ispresijecana fjordovima – dubokim morskim zalivima koje je oblikovao led tokom ledenog doba. Fjordovi su prirodna čuda, okruženi visokim liticama i planinama, a mnogi od njih, poput Geirangerfjorda ili Nærøyfjorda, nalaze se na UNESCO listi svjetske baštine.
Unutrašnjost zemlje je planinska. Norveška je prepuna glečera, jezera, rijeka i šuma. Klima je kontrastna – zapadni dio uživa u blagom uticaju Golfske struje, dok su unutrašnjost i sjever mnogo hladniji, sa dugim i mračnim zimama. Na sjeveru, unutar arktičkog kruga, tokom ljeta vlada fenomen ponoćnog sunca, dok zimi nastupa polarna noć. To je ujedno i prostor gdje se može vidjeti jedno od najčarobnijih prirodnih dešavanja na planeti – aurora borealis, ili sjeverna svjetlost.
Norveška je također poznata po nacionalnim parkovima. Ima ih više od 40, a svaki je pravo bogatstvo za ljubitelje prirode – od glečera Jostedalsbreen do planinskog masiva Jotunheimen.
ISTORIJSKI PUT – OD VIKINGA DO MODERNE DRŽAVE
Vikinško doba
Norveška je neodvojivo vezana za Vikinga. Od 8. do 11. stoljeća, vikinški moreplovci i ratnici plovili su morem, osvajali, trgovali i istraživali. Norveški vikinzi nisu bili samo ratnici, već i vrsni trgovci i istraživači. Oni su stigli do Islanda, Grenlanda, pa i do Sjeverne Amerike, stoljećima prije Kolumba. Ostavili su iza sebe bogatu mitologiju, runskog pisma, priče o bogovima poput Odina i Thora, ali i kulturno nasljeđe koje i danas čini identitet Norvežana.
Unije i borba za nezavisnost
Nakon vikinškog doba, Norveška je prolazila kroz period političkih saveza. Od 1380. do 1814. bila je u uniji s Danskom, što je značilo gubitak mnogih samostalnih institucija. Poslije kratkog perioda nezavisnosti 1814. godine, Norveška je ušla u uniju sa Švedskom, koja je trajala do 1905. godine. Te godine narod Norveške je na referendumu gotovo jednoglasno odlučio da se osamostali i postane nezavisna kraljevina.
20. stoljeće i Drugi svjetski rat
U Prvom svjetskom ratu Norveška je bila neutralna, ali u Drugom svjetskom ratu nije mogla izbjeći sukob. Njemačka vojska izvršila je invaziju 1940. godine, a zemlja je bila okupirana do 1945. godine. Nakon rata, Norveška se brzo oporavila, učvrstila demokratiju i ušla u NATO 1949. godine.
EKONOMIJA – OD RIBARSKOG NARODA DO NAFTNOG GIGANTA
Do sredine 20. stoljeća Norveška je bila relativno siromašna zemlja, oslonjena na ribarstvo, poljoprivredu i drvnu industriju. Prava prekretnica desila se 1960-ih kada su otkrivena bogata nalazišta nafte i gasa u Sjevernom moru. To otkriće je potpuno promijenilo zemlju.
Umjesto da prihode troši odmah, Norveška je osnovala „Naftni fond“ (Government Pension Fund Global), koji danas vrijedi više od 1,4 biliona dolara. Taj fond je svojevrsna „kasica-prasica“ za buduće generacije. Zahvaljujući njemu, zemlja je osigurala stabilnu ekonomsku budućnost i postala primjer kako se pametno upravlja prirodnim resursima.
Danas je Norveška jedna od najbogatijih zemalja svijeta, sa stabilnom ekonomijom, besplatnim obrazovanjem, razvijenim zdravstvenim sistemom i jednim od najviših životnih standarda.
DRUŠTVO I ŽIVOTNI STANDARD
Norveška je zemlja jednakih šansi. Ravnopravnost polova je duboko ukorijenjena u društvo. Žene imaju jednak pristup obrazovanju, poslu i politici. Oslo, Bergen, Stavanger i Trondheim su moderni gradovi u kojima se miješaju tradicija i savremeni stil života.
Stanovnici uživaju u visokoj sigurnosti, minimalnim razlikama između bogatih i siromašnih, te osjećaju povjerenja u institucije. Poseban naglasak stavljen je na obrazovanje, inovacije i tehnologiju. Norveška je lider u digitalizaciji i primjeni modernih tehnologija, ali bez odricanja od prirodnog balansa.
KULTURA I NAČIN ŽIVOTA
Norveška kultura je spoj tradicije i modernosti. Ljubav prema prirodi je ukorijenjena u život Norvežana. Izraz friluftsliv – život na otvorenom – opisuje filozofiju svakodnevnog života. Skijanje, planinarenje, ribolov i kampovanje su uobičajene aktivnosti.
U književnosti, Henrik Ibsen je poznat kao „otac moderne drame“. Njegova djela poput „Nora“ ili „Sablasti“ i danas se igraju širom svijeta. Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade, poznat je po djelu „Glad“. U muzici, Edvard Grieg je ostavio neizbrisiv trag u klasičnoj muzici.
Moderna Norveška poznata je i po specifičnoj muzičkoj sceni – od pop izvođača do black metala, žanra koji je upravo ovdje nastao i stekao kultni status u svijetu.
ZELENA NORVEŠKA
Norveška je svjetski lider u ekologiji. Električni automobili čine više od 80% novih prodanih vozila. Država subvencioniše njihovu kupovinu, gradi mreže punionica i ulaže u obnovljive izvore energije. Hidroelektrane proizvode gotovo svu struju u zemlji.
Cilj Norveške je da postane klimatski neutralna do 2030. godine. Time pokazuje da bogata naftom može biti i lider u očuvanju planete.
IZAZOVI I KONTRASTI
Iako sve izgleda idilično, Norveška ima i svoje izazove. Troškovi života su izuzetno visoki – Oslo je jedan od najskupljih gradova u svijetu. Strancima je teško da se uklope zbog kulturnih razlika i zatvorenosti društva. Norvežani su često opisani kao mirni, povučeni i rezervisani ljudi. Za mnoge doseljenike, dugi i mračni zimski periodi predstavljaju psihološki izazov.
