Prema narodnim predanjima, postoje stvari koje ne bi trebalo davati drugima na poklon. Ta stara vjerovanja duboko su ukorijenjena u tradiciji i prenose se s koljena na koljeno. Čak i danas, u moderno vrijeme, mnogi stariji ljudi i dalje pridaju veliki značaj tim običajima, čvrsto vjerujući da određeni pokloni mogu nositi lošu sreću. Zbog toga se i dalje trude da poštuju te običaje, posebno kada je riječ o darivanju.
Davanje poklona često predstavlja znak poštovanja i pažnje, ali prema starim vjerovanjima, postoje darovi koje bi trebalo izbjegavati jer se vjeruje da donose nesreću ili tugu. U nastavku ćemo prikazati popis predmeta koje tradicija smatra nepogodnima za darivanje. Predmeti s oštrim ivicama, kao što su noževi, britve, igle i slične stvari, nikada se ne bi trebali poklanjati voljenima, jer se vjeruje da mogu presjeći veze prijateljstva ili ljubavi.
U našem društvu vjeruje se da darivanje određenih predmeta može izazvati sukobe i narušiti odnose tokom vremena. Ogledala, na primjer, smatraju se posebno problematičnim poklonom, jer se vjeruje da unutar njih može biti zarobljena magija. Pokloniti nekome ogledalo, prema tom vjerovanju, može donijeti lošu sreću onome ko ga primi. Posuđe takođe spada u kategoriju predmeta koje treba oprezno darivati – može se pokloniti jedino ako je u svakoj posudi novčić, jer postoji uvjerenje da bi posuđe bez toga moglo donijeti neimaštinu ili nesreću.
Da bi se izbjegli nesporazumi i eventualni problemi u međuljudskim odnosima, preporučuje se da se ne poklanjaju predmeti poput satova ili upaljača. Staro vjerovanje kaže da, ako žena pokloni muškarcu sat, ili on njoj, to simbolično označava početak brojenja vremena do njihovog rastanka. Pored toga, prema kineskoj filozofiji, primanje sata dok je osoba u klečećem ili pognutom položaju nosi simboliku odbrojavanja vremena do smrti, što ga čini nepoželjnim poklonom.
Postoji vjerovanje da darivanje maramica i šalova može privući negativne događaje ili nepoželjne ljude u život onoga ko ih prima. Iako biseri na prvi pogled djeluju kao elegantan i dragocjen poklon, tradicionalna uvjerenja kažu da donose bolesti i nesreću u dom, ako su poklonjeni.
Biseri su često povezani s tugom, jer se vjeruje da predstavljaju suze udovica i siročadi, što je razlog zašto se smatraju neprimjerenim poklonom. S druge strane, novac kao dar tradicionalno se ne preporučuje, iako su darovne kartice postale popularna alternativa. One omogućavaju primatelju da sam izabere šta želi kupiti u određenoj prodavnici, čime se izbjegava negativna simbolika klasičnih novčanih darova.
Cvijeće je najčešći poklon za žene i odgovara raznim prilikama, no način na koji se daruje ima svoje posebnosti. Prema tradiciji, uvijek bi trebalo pokloniti neparan broj cvjetova, jer se parni brojevi povezuju s pogrebnim običajima. Međutim, ovaj običaj ne važi za manje cvjetne aranžmane, gdje broj cvjetova nije toliko bitan.
Preporučuje se izbjegavanje darivanja hortenzija, krizantema i ljiljana, jer se te vrste cvijeća tradicionalno vežu uz pogrebne ceremonije. Iz istog razloga, nije poželjno poklanjati ni umjetno cvijeće. Takođe, važno je obratiti pažnju na boje cvijeća, jer svaka nosi svoje značenje — crvena simbolizuje ljubav, bijela čistoću, dok se žuta često povezuje s ljubomorom, među ostalim značenjima.
Na Balkanu, običaj darivanja duboko je ukorijenjen u tradiciji i kulturi, a svaka prilika nosi sa sobom poseban značaj i vrstu poklona. Darivanje se ne smatra samo gestom pažnje, već ima i širi društveni kontekst, ponekad simbolizujući povezanost, zahvalnost, ljubav, pa čak i obavezu. U mnogim krajevima, ljudi vjeruju da način i vrsta poklona govore mnogo o osobi koja daruje, pa se poklonima pristupa sa velikom pažnjom i pažljivim razmatranjem.
Najčešće prilike za darivanje uključuju praznike, vjenčanja, krštenja, rođendane, useljenja, kao i dolaske gostiju. Tokom vjenčanja, jedan od najvažnijih društvenih događaja, pokloni igraju veliku ulogu. U prošlim vremenima, mladencima se često darivao kućni namještaj, posteljina, ili posuđe, jer se očekivalo da će im to pomoći u stvaranju novog doma. Danas su ti pokloni često zamijenjeni novcem, koji postaje sve uobičajeniji dar, omogućujući mladencima da sami odluče na šta će ga potrošiti. Novac je postao praktična opcija, jer izbjegava situacije u kojima mladenci dobijaju stvari koje možda već imaju ili im nisu potrebne.
Pored vjenčanja, krštenja su također važan događaj na kojem je običaj darivanja ključan. Obično se djetetu poklanja zlatni ili srebrni nakit, poput narukvice, lančića ili medaljona sa kršćanskim motivima, poput krstića. Ovi pokloni nose simboliku zaštite i vjerskog blagoslova. Osim nakita, djetetu se često poklanja i novac, koji roditelji kasnije mogu upotrijebiti za djetetove potrebe.
Na rođendane, pokloni su često osobni i prilagođeni onome ko slavi. Djeci se najčešće poklanjaju igračke, dok odrasli često primaju odjeću, parfeme, knjige ili tehničke uređaje. Međutim, na Balkanu postoji običaj koji nalaže da poklon za rođendan nikada ne smije biti nešto što simbolizuje kraj, poput satova, jer se vjeruje da to može donijeti lošu sreću.
Kada su praznici u pitanju, poput Božića ili Bajrama, pokloni se dijele unutar porodice i prijatelja. Tradicionalno, darovi su skromni, poput slatkiša, hrane ili pića, iako je u novije vrijeme sve češća pojava darivanja novca ili simboličnih poklona. Djeca obično dobijaju igračke, dok odrasli često razmjenjuju domaće proizvode ili simbolične predmete poput svijeća, maramica, ili suvenira. U ruralnim krajevima, običaj je i darivanje hrane, naročito tokom velikih praznika, kada se pripremaju tradicionalna jela i dijele sa rodbinom i prijateljima.
Useljenje je također prilika za darivanje, a pokloni se obično vezuju za dom. Posuđe, kućni aparati, posteljina ili ukrasni predmeti česti su izbori. Vjeruje se da poklanjanje nečega što će biti korisno u svakodnevnom životu donosi sreću i blagostanje u novom domu. Takođe, u nekim krajevima postoji običaj darivanja hljeba i soli prilikom useljenja, kao simbol plodnosti i obilja.
Gosti na Balkanu nikada ne dolaze praznih ruku. Bez obzira na to koliko je susret formalan ili neformalan, uvijek se očekuje da se donese neki poklon domaćinu, bilo da je riječ o hrani, piću, cvijeću ili nečemu sličnom. Na selu je čest običaj da se donese domaći proizvod, poput sira, rakije, meda ili vina, dok u gradu pokloni mogu biti kupljeni ili simbolični. Cvijeće je često dar koji se nosi prilikom posjeta, ali i tu postoje određena pravila, poput darivanja neparnog broja cvjetova, jer se parni brojevi vezuju za sahrane.
Uprkos modernizaciji i sve češćoj upotrebi novca kao poklona, na Balkanu još uvijek postoji duboko poštovanje prema tradicionalnim vrijednostima darivanja. Ljudi pridaju veliki značaj simbolici poklona i trude se da njihov dar odražava poštovanje, ljubav i pažnju prema osobi kojoj je namijenjen. Darivanje nije samo razmjena materijalnih stvari, već način izražavanja emocija, podrške i povezanosti među ljudima. U nekim slučajevima, dar može nositi i dublje značenje, kao što je znak mira i pomirenja, naročito u zajednicama gdje su sukobi i nesuglasice igrali ulogu u prošlosti.
Na kraju, darivanje na Balkanu nije samo društveni običaj, već i važan dio kulture koji povezuje ljude kroz generacije. Bez obzira na to da li je riječ o velikim događajima poput vjenčanja i krštenja, ili jednostavnim druženjima među prijateljima, darovi igraju značajnu ulogu u održavanju društvenih veza i jačanju odnosa među ljudima.
