Kroz decenije svog rada, ovaj izuzetni muzički stvaralac ostavio je neizbrisiv trag na regionalnoj muzičkoj sceni. Njegova kreativna energija rezultirala je impresivnim opusom od preko dvjesto albuma, a njegovi stihovi i melodije obogatili su repertoar mnogih izvođača. Među njima su neka od najpoznatijih imena poput Džeja, Šemse Suljaković, Done Ares, Hakale i Halida Bešlića – umjetnika čije su karijere bile prožete njegovim bezvremenim hitovima.
Danas se ovaj majstor zvuka i riječi suočava s jednim intrigantnim izazovom: istražuje dinamiku saradnje sa zvezdama koje su već osvojile publiku i upoređuje je sa radom sa mladim talentima na početku njihovog puta. Njegov cilj je da pronađe ravnotežu između iskustva i svježine, stvarajući muziku koja povezuje generacije i ostavlja trajan pečat.
Kada biram saradnike, uvijek osjećam težinu odluke, jer muzika je delikatan balans između kreativnog izraza, profesionalizma i autentične emotivne povezanosti. U tom procesu, često se oslanjam na intuiciju koja mi pomaže da prepoznam prave talente među mnogima s kojima sam imao privilegiju stvarati. Svaki umjetnik s kojim sam radio unio je dio svoje jedinstvenosti u naše projekte, ostavljajući trag koji je bio nezamjenjiv.
Među onima koji su ostavili poseban utisak, izdvajam Šerifa Konjevića, čiji glas nosi rijetku snagu i emotivnu dubinu koja osvaja slušaoce. Šaban Šaulić bio je čista emocija pretočena u muziku, a njegov karakteristični glas ostavio je neizbrisiv trag u srcima mnogih. Dona Ares, svojim talentom i nevjerovatnom energijom, briljirala je na svakom projektu na kojem smo radili. Halid Bešlić, sa svojim jedinstvenim interpretacijama, bio je stub mnogih mojih ideja, dajući im život kroz svoj glas.
Dok razmišljam o svim tim saradnjama, jasno mi je koliko je svaki od tih umjetnika oblikovao muziku na svoj način. Njihov talent nije bio samo tehnička vještina, već duboka povezanost s publikom, što ih je činilo posebnima. Nikada nisam pristupao izboru olako; uvijek sam tražio onu iskru koja obećava nešto autentično, jer upravo takvi ljudi čine muziku nezaboravnom.
Svaka pjesma koju sam stvarao za umjetnike poput Šerifa, Kemala Malovčića, Šemse Suljaković i Muharema Serbezovskog postala je nezaobilazan dio muzičke baštine i ostala u srcima publike dugi niz godina. Sjećam se trenutka kada sam napisao pjesmu „A ja sam te volio“ za Hakalu – bio je to trenutak inspiracije, ali i vjerovanja u njegovu jedinstvenu energiju i sposobnost da prenese emociju na publiku.
Bio sam siguran da će ta pjesma pronaći svoje mjesto među ljudima i, na moje zadovoljstvo, ubrzo je postala veliki hit. Taj uspjeh nije bio samo potvrda mog rada, već i svjedočanstvo Hakalovog talenta koji je uspio da pjesmu iznese s iskrenošću i snagom. Svaka saradnja za mene predstavlja spoj intuicije i povjerenja, a ovaj primjer pokazuje kako prava kombinacija umjetničke vizije i izvođačkog umijeća može stvoriti nešto zaista neprolazno.
Dugogodišnji rad sa Šemsom Suljaković pružio mi je uvid u njenu nevjerovatnu sposobnost da u svakom trenutku donese ono najdublje iz svoje duše u pjesmu. Sjećam se jedne posebne situacije kada smo radili na snimanju nove numere, a studio je bio ispunjen pritiskom i iščekivanjem. Neki su vjerovali da može otpjevati pjesmu i pod najvećim emocionalnim opterećenjem, ali ja sam bio drugačijeg mišljenja – Šemsa je uvijek bila umjetnik koji čeka pravi trenutak da emocije progovore kroz njen glas.
Jednog dana, tokom snimanja, dogodio se trenutak tišine. Svaka riječ u pjesmi bila je toliko teška od značenja da jednostavno nije mogla da ih izgovori. To nije bio neuspjeh; bio je to trenutak umjetničke dubine. Shvatili smo da emocije koje nisu spremne da izađu mogu sputati svaku izvedbu, koliko god tehnički savršena bila.
Sutradan se sve promijenilo. Sa smirenim umom i srcem koje je pronašlo pravi ritam, Šemsa je ušla u studio i otpjevala pjesmu na način koji je ostavio sve prisutne bez daha. Snaga njenog glasa spojena sa iskrenošću njenog izraza pokazala je koliko je emocija ključni dio svake izvedbe. Tog dana naučili smo nešto dragocjeno: prava umjetnost nastaje kada se duša pjevača spoji sa pjesmom.
Ponekad privatni izazovi mogu utjecati na volju izvođača da zapjeva, a njihovo emocionalno stanje često određuje kvalitetu finalnog izvođenja. Ipak, ni takvi trenuci nisu umanjili moju ljubav prema muzici. Nakon više od četrdeset godina stvaranja, moja strast prema radu u studiju, komponovanju i snimanju ostaje jednako snažna kao i prvog dana.
Iako sam najpoznatiji po doprinosima narodnoj muzici, moje interesovanje nikada nije bilo ograničeno samo na jedan žanr. Pop, rock ili tradicionalni zvuci – svaki od njih bio je prilika za istraživanje i kreativni izraz. Ova spremnost na eksperimentisanje ne samo da je obogatila moje stvaralaštvo već mi je omogućila da pronalazim ljepotu u različitosti muzičkih stilova.
Kako su godine prolazile, moj odnos prema muzici se promijenio. Više nije bilo presudno da budem u centru pažnje; umjesto toga, pronašao sam zadovoljstvo u samom procesu stvaranja. Muzika mi je postala više od karijere – ona je postala način da razumijem sebe, rastem i prilagođavam se. Na ovom putovanju, vanjsko priznanje ustupilo je mjesto unutrašnjem miru i osjećaju ispunjenja koji dolazi iz stvaranja nečega iskrenog i trajnog.
Južni vetar je fenomen na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije i šire, koji je duboko obilježio narodnu muziku, ostavljajući neizbrisiv trag među ljubiteljima ove vrste umjetnosti. Osnovan 1980-ih godina, ovaj bend nije bio samo grupa muzičara koji prate vokalnog izvođača – Južni vetar postao je institucija koja je oblikovala cijeli muzički pravac, postavši sinonim za spoj emocija, strasti i jedinstvenog zvuka.
Početak i uspon na sceni
Južni vetar osnovao je Nenad Ninčević zajedno sa kompozitorom Miodragom M. Ilićem, poznatijim kao Mile Bas, koji je postao centralna figura benda. Mile Bas, talentovani aranžer i harmonikaš, zaslužan je za prepoznatljiv zvuk Južnog vetra. Bend je kombinovao elemente narodne muzike sa modernijim aranžmanima, stvarajući melodije koje su bile izuzetno pamtljive i emotivne. Njihov muzički stil karakterisali su bogati aranžmani sa primjetnim utjecajem orijentalne muzike, što je savršeno odgovaralo vokalnim sposobnostima njihovih pjevača.
Zvijezde Južnog vetra
Jedna od najvažnijih osobina Južnog vetra bila je saradnja s nekim od najpoznatijih izvođača narodnog žanra. Tokom svoje karijere, bend je lansirao ili dodatno uzdigao karijere mnogih velikih imena poput Šemse Suljaković, Sinana Sakića, Dragane Mirković, Kemala Malovčića, Mileta Kitića i mnogih drugih. Svaki od ovih pjevača donio je svoju jedinstvenu energiju i stil, ali ono što ih je povezivalo bio je neodoljivi zvuk Južnog vetra.
Šemsa Suljaković, s moćnim i emotivnim glasom, postala je ikona svog vremena zahvaljujući pjesmama kao što su „Sviđaš mi se“ i „Otišla je ljubav stara“. Sinan Sakić, poznat po svom karakterističnom glasu i nevjerovatnoj sposobnosti da prenese emociju, ostao je upamćen po hitovima poput „Hej otkad sam se rodio“ i „Ej, otkad sam se rodio“. Dragana Mirković, jedna od najpopularnijih pjevačica narodne muzike, sarađivala je s Južnim vetrom u svojim ranim fazama karijere, što joj je donijelo izuzetnu popularnost širom regiona.
Prepoznatljiv zvuk i stil
Južni vetar nije bio samo bend koji stvara pjesme – njihov zvuk bio je pravac sam po sebi. Mile Bas je kombinovao elemente narodnog melosa sa specifičnim ritmičkim strukturama, koristeći harmoniku kao ključni instrument, uz pratnju gitare, klavijatura i udaraljki. Melodije su bile obogaćene specifičnim ukrasima, dok su tekstovi često istraživali teme ljubavi, čežnje, bola i gubitka.
Pjesme Južnog vetra nisu bile samo hitovi; one su postale dio svakodnevnog života. Njihova muzika bila je prisutna na svadbama, proslavama i u kafanama, a njihove melodije odražavale su emocije ljudi iz različitih društvenih slojeva. Njihovi albumi prodavali su se u milionskim tiražima, a bend je postao nezaobilazan dio kulturne scene.
Utjecaj i nasljeđe
Iako su se članovi Južnog vetra tokom godina mijenjali, njihova suština ostala je ista. Bend je pomogao da se definira jedan muzički period, ali i da se stvori most između tradicionalne narodne muzike i modernijih pravaca. Njihov utjecaj osjeti se i danas, jer mnogi savremeni izvođači crpe inspiraciju iz njihovog rada.
Južni vetar nije samo simbol prošlih vremena – on je i dalje prisutan kroz svoju muziku, koja se sluša generacijama unazad i ostaje relevantna čak i u modernom dobu. Njihovi hitovi i dalje osvajaju slušaoce, dok njihova priča svjedoči o moći muzike da poveže ljude, prenese emociju i stvori trajno nasljeđe.
