Kristina Phillips danas je simbol nade i motivacije, iako je nekad bila poznata po ozbiljnim zdravstvenim problemima uzrokovanim prekomjernom težinom. Kristina, porijeklom iz Misisipija, bila je najteža žena na svijetu, s potrebom da joj ljekari uklone čak 20 kilograma masti s nogu. U svojoj borbi protiv gojaznosti, unosila je nevjerovatnih 7.000 kalorija dnevno. U takvom stanju nije mogla da se gleda u ogledalo i imala je ozbiljne probleme s kontrolom ishrane. Tokom dvije godine jedva da je izlazila iz kuće, a svaki korak bio je mučan, sa osjećajem da će se ugušiti.
Kristina: Od zarobljenice u vlastitog tijela do inspirativne pobjednice nad kilogramima
Kristina je u svojim 20-im godinama dosegla zastrašujuću težinu od 338 kg. Njeno zdravlje se rapidno pogoršavalo, a ona je shvatila da je neophodna promjena. Njena borba za mršavljenje postala je globalna senzacija, privlačeći pažnju javnosti diljem svijeta. Unatoč brojnim izazovima i preprekama, Kristina je uspjela postići nevjerojatan podvig – izgubila je nevjerojatnih 260 kg!
U prošlosti se Kristina osjećala zarobljeno u svom ogromnom tijelu. Osjećaj nemoći i frustracije pojačavala je krivnja koju je prebacivala na majku i bivšeg muža Zaka. Oni su, umjesto da joj pomognu, poticali njeno prejedanje opskrbljujući je omiljenom nezdravom hranom.
Kristinin put do mršavljenja bio je dug i težak, ali ona je dokazala da je snaga volje i odlučnost ključna za postizanje nemogućeg. Njena transformacija postala je inspiracija milijunima ljudi diljem svijeta, pokazujući im da je promjena moguća, bez obzira na poteškoće.
Kristina je u jednom trenutku dosegla dno. Njena pretilost je ozbiljno ugrozila njeno zdravlje i ona je shvatila da je neophodna radikalna promjena. Lekari su joj rekli da je operacija uklanjanja viška masnoće neophodna, ali da je prije toga mora smanjiti težinu. Tako je 2014. godine započela nevjerojatnu transformaciju koja će je zauvijek promijeniti.
Uspjela je izgubiti nevjerojatnih 243 kilograma, privlačeći pažnju javnosti diljem svijeta. Njena borba protiv kila inspirativna je priča koja je dotakla mnoge. Kristina je čak nastupila u popularnom američkom rijaliti programu o ženama s prekomjernom težinom, gdje je s tugom ispričala: “Zarobljena sam u tijelu u kojem ne želim da budem.”
Prije 10 godina, Kristina se podvrgla operaciji želuca, ali to nije bilo dovoljno. Velika količina masnih naslaga zahtijevala je dodatne hirurške intervencije. Američki mediji izvještavaju da su s njenih nogu uklonjeni čak 20 kilograma masti!
Danas je Kristina prepoznatljiva. S težinom od 83 kilograma, izgubila je dvije trećine svoje nekadašnje težine. Ponosna je majka dva sina i rado dijeli svoje fotografije na društvenim mrežama. Uspješno je izbjegla prekomjerno gojenje tijekom trudnoće, dokazujući da je konačno pobijedila prepreke koje su joj nekada otežavale život.
Kristina se suočavala s mučnim strahom od povratka na staru težinu. Čak i nakon nevjerojatne transformacije, svaki porast na vagi bio je poput mračne sjenke koja joj je prijetila da će je zarobiti u starom životu. U tim trenucima, Kristina bi se odlučivala za drastične mjere – prestajala bi jesti na nekoliko dana, boreći se s demonskom tištinom u stomaku i opterećujućim mislima.
“Kada bih primijetila da se gojim, prestajala bih jesti i po nekoliko dana. Mučila me je pomisao da ću se opet naći zarobljena u kući, nesposobna da kontroliram svoj život”, iskreno priznaje Kristina. Na tom putu mršavljenja, nije imala pravu podršku od tadašnjeg supruga Zaka. Stalne svađe i nesuglasice samo su pogoršavale njenu anksioznost i tjeskobu.
“Shvatila sam da je ovo moja borba i da se ne mogu oslanjati na Zaka”, sa suzama u očima kaže Kristina. Razvod, iako teška odluka, bio je prekretnica u njenom životu. Ubrzo nakon toga, pronašla je novog partnera koji joj je pružio neprocjenjivu podršku i ljubav. Zajedno su izgradili prekrasnu porodicu, blagoslovljeni djecom i ispunjeni beskrajnom srećom. Njihova međusobna podrška i beskrajna ljubav postali su snaga koja ih je vodila kroz sve životne izazove.
Ovako Kristina danas izgleda:
Gojaznost: Globalna epidemija u porastu
Gojaznost je kronična bolest koja predstavlja sve veći problem globalnih razmjera. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), u 2016. godini 650 milijuna odraslih (starijih od 18 godina) bilo je gojazno, dok je 391 milijuna bilo bolesno gojazno. Ovaj broj se u proteklih nekoliko desetljeća značajno povećao, a trend rasta se nastavlja.
Gojaznost nastaje kada se u tijelu nakupi previše masne tvari. To može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes tipa 2, srčane bolesti, moždani udar, neke vrste raka i probleme s zglobovima. Gojaznost također može utjecati na mentalno zdravlje, dovodeći do depresije, anksioznosti i niske samopoštovanja.
Postoji mnogo čimbenika koji doprinose gojaznosti, uključujući:
- Nezdravu prehranu: Konzumiranje previše hrane s visokim udjelom kalorija, masti i šećera, a nedovoljno voća, povrća i punozrnatih žitarica.
- Fizičku neaktivnost: Nedostatak redovite tjelesne aktivnosti.
- Genetske predispozicije: Neki ljudi su genetski skloniji gojaznosti od drugih.
- Psihološki čimbenici: Stres, tjeskoba i depresija mogu dovesti do prejedanja ili emocionalnog jedenja.
- Socijalno-ekonomski čimbenici: Ljudi s nižim prihodima češće imaju pristup nezdravoj hrani i manje mogućnosti za bavljenje tjelesnom aktivnošću.
Borba protiv gojaznosti zahtijeva multidisciplinarni pristup koji uključuje promjene u načinu života, edukaciju, preventivne programe i, u nekim slučajevima, i medicinske intervencije.
Što se može učiniti?
- Promjena prehrane: Uvođenje zdravije prehrane bogate voćem, povrćem, punozrnatim žitaricama i mršavim proteinima. Smanjenje konzumiranja prerađene hrane, gaziranih pića i slatkiša.
- Redovita tjelesna aktivnost: Preporučuje se barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno ili 75 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti.
- Promjena ponašanja: Razvijanje zdravih navika u vezi s hranom i tjelesnom aktivnošću. Upravljanje stresom i pronalaženje zdravih načina suočavanja s emocijama.
- Edukacija: Povećanje svijesti o rizicima gojaznosti i promocija zdravog načina života.
- Preventivni programi: Razvoj i implementacija programa usmjerenih na sprječavanje gojaznosti kod djece i odraslih.
- Medicinske intervencije: U nekim slučajevima, lijekovi ili kirurški zahvati mogu biti opcija za liječenje gojaznosti.
Gojaznost je ozbiljan problem koji utječe na zdravlje i dobrobit ljudi diljem svijeta. Poduzimanjem mjera na individualnoj i društvenoj razini, možemo se boriti protiv ove epidemije i stvoriti zdravije i sretnije društvo.
