Tokom ljetnog perioda tijelo se više zagrijava a samim time i više vode se izbacuje, putem znojenje. Samim time veća je i žeđ tako da ljudi imaju povećanu potrebu za konzumiranjem raznih napitaka. Svakako da je najbolja voda, sve ostalo je manje više loše a malo ćemo se pozabaviti ovim napitkom koji je naročito loš za vas tokom ljeta.
Kada ljeto pokaže svoju žestinu, a asfalt udiše sunce do usijanja, nije dovoljno samo potražiti hladovinu – moramo mudro pristupiti svakodnevnim navikama, naročito kada su u pitanju ishrana, hidratacija i boravak u rashlađenim prostorima. O tome govori i profesor Ranko Raičević, jedan od najuglednijih stručnjaka neurologije u Srbiji, koji svakodnevno svjedoči koliko vrućine mogu uzdrmati ljudsko zdravlje.
Prema njegovim riječima, visoke temperature nisu prijetnja samo onima u poznim godinama – one su ozbiljan izazov i za mlađe ljude, a naročito opasne mogu biti za one koji već imaju dijagnostikovana oboljenja srca, krvnih sudova, bubrega ili mozga. Kada termometar skoči u crveno, krvni sudovi se šire kako bi se tijelo rashladilo, ali ta pojava ima posljedice: dotok kiseonika i hranljivih tvari do vitalnih organa može oslabiti, a u najtežim slučajevima to vodi u stanje koje ljekari nazivaju hipoksija – stanje smanjene količine kiseonika u mozgu. Ako uz to još dođe do pada krvnog pritiska, rizik od pogoršanja zdravstvenog stanja postaje ozbiljan, pogotovo kod onih koji neredovno uzimaju terapiju.
Profesor Raičević posebnu pažnju skreće na ono što mnogi olako zanemare: šta pijemo dok pokušavamo da se rashladimo. On naglašava da je u najtoplijem dijelu dana – između deset ujutru i četiri poslijepodne – najbolje ostati u zatvorenom prostoru, po mogućnosti klimatizovanom, te da je unos tečnosti ne samo preporuka već i potreba organizma. U moru osvežavajućih napitaka, najbolji saveznik ostaje obična voda – nezaslađena, negazirana i blaga. Gazirana pića bi trebalo svesti na minimum, a alkohol – pogotovo žestoka pića – u potpunosti izbjegavati. Usljed vrućine alkohol dodatno širi krvne sudove, remeti ravnotežu kiseonika u krvi i opterećuje srce. Efekat može biti razoran, naročito za one čije je zdravlje već načeto hroničnim bolestima.
Mladi, koji češće posežu za zaslađenim i gaziranim napicima, možda će osjetiti samo kratkotrajan nalet osvježenja, ali kod hroničnih bolesnika posljedice mogu biti ozbiljne i dugoročne. Vrućina, u kombinaciji s lošim navikama, nije samo neprijatnost – ona može biti okidač za medicinski hitan slučaj.
Dakle, kada sunce zareži sa neba, važno je ne samo hladiti tijelo spolja, već i paziti kako ga njegujemo iznutra. Pametan izbor pića, zaštita od UV zraka i odgovorno uzimanje terapije mogu učiniti razliku između običnog ljetnog dana i dana koji može promijeniti život.
Tokom ljetnjih mjeseci, mnogi se sve češće žale na glavobolje koje se pojavljuju bez očiglednog razloga. Međutim, profesor ističe da razlog često leži upravo u visokoj temperaturi i poremećajima sna koje ona uzrokuje. Noćne vrućine remete prirodni ritam spavanja – ljudi se bude više puta, posežu za vodom, teško nalaze udoban položaj, a cijeli organizam ostaje napet. Na sve to, dodatni stres stvara i promjena električnog naboja u atmosferi, koja može izazvati nelagodu i kod potpuno zdravih ljudi.
U potrazi za olakšanjem, većina poseže za klima uređajima, no tu nastaju novi problemi. Profesor upozorava da su ljudi skloni nepravilnom korišćenju rashladnih uređaja, naročito kada ih ostavljaju uključene tokom spavanja. Hladan zrak koji stalno cirkuliše kroz prostoriju može isušiti sluznicu nosa i grla, izazvati uporne glavobolje i čak dovesti do simptoma sličnih prehladi. Iako klima treba da služi kao saveznik protiv nesnosne vrućine, ona ne smije stvoriti utisak da se nalazimo usred zime dok je napolju pakleno sunce.
Najčešća greška, upozorava on, jeste prevelika razlika u temperaturi između vanjskog i unutrašnjeg prostora. Dok bi optimalna razlika trebalo da iznosi najviše pet ili šest stepeni, kod nas se često podešava na deset, pa i petnaest stepeni manje od spoljne temperature. Taj šok za tijelo može izazvati niz problema – od hroničnog umora do ozbiljnijih zdravstvenih smetnji.
Da bi se izbjegle takve komplikacije, profesor savjetuje postepeno prilagođavanje. Kada ulazimo iz vrelog okruženja u rashlađeni prostor, važno je da to ne bude nagla promjena. Uređaj bi trebalo podesiti tako da temperatura bude prijatna, ali ne i prehladna. Umjerena klima neće samo poboljšati opšte stanje organizma, već i značajno smanjiti rizik od upale sinusa, grla i disajnih puteva.
Drugim riječima, rashlađivanje nije trka do najniže temperature – već proces u kojem se tijelo mora poštedjeti dodatnog šoka. Prava mjera donosi zdravlje, a ne ledeni povjetarac koji mami prividno olakšanje, a ostavlja posljedice.
U danima kada sunce nemilosrdno prži, važno je birati odjeću koja pomaže tijelu da “diše”. Lagan, prozračan i svijetao materijal može napraviti veliku razliku u tome kako se osjećamo tokom vrelih dana. Umjesto teške i tamne odjeće koja zadržava toplotu, treba birati prirodne tkanine koje reflektuju svjetlost i omogućavaju bolju cirkulaciju vazduha. Isto važi i za ishranu – obroci bi trebalo da budu što lakši, svježi i puni vitamina i minerala koji pomažu organizmu da se izbori s toplinskim opterećenjem.
Ove jednostavne navike – sklanjanje u hladovinu, lagana hrana, hidratacija i adekvatno oblačenje – u kombinaciji čine snažan štit protiv vrućine. One ne samo da povećavaju osjećaj ugodnosti, već i konkretno štite tijelo od opasnosti koje ljetne temperature donose.
Profesor Raičević na kraju podvlači najvažniju poruku: pažljivo osluškujte vlastito tijelo. Ako primijetite znakove slabosti, vrtoglavicu, mučninu ili neobjašnjivo znojenje – ne zanemarujte ih. To mogu biti upozorenja da organizam ulazi u stanje toplotnog udara. U takvim trenucima, pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne posljedice.
Ključ očuvanja zdravlja u periodu ekstremne vrućine leži u mudrim odlukama: pravilno se hraniti, pažljivo koristiti klimu i izbjegavati pregrijavanje. Kada temperature preskoče granicu ugodnog, odgovornost prema sebi postaje najvažnija zaštita.
U vrelim ljetnim danima, kada sunce neumoljivo prži, a vazduh postaje gust i težak, jedna stvar dobija poseban značaj – voda. Naša potreba za tečnošću tada nadmašuje uobičajene dnevne zahtjeve, a pravilna hidratacija postaje ne samo korisna navika, već i ključ za očuvanje zdravlja, snage i životne energije. Bez obzira da li se znojimo dok radimo fizički posao, uživamo na plaži, ili jednostavno sjedimo u toplom gradskom stanu – naše tijelo svakog trenutka gubi dragocjenu vodu. A ono što izgubi, mora se nadoknaditi – i to pravovremeno, pravilno i dosljedno.
VODA – TEMELJ ŽIVOTA
Ljudsko tijelo je sačinjeno od oko 60% vode. Mozak sadrži čak 75%, krv 90%, a mišići oko 70% te dragocjene tečnosti. Voda nije samo “osvježenje” – ona je neophodna za svaku ćeliju, svaki organ i svaki proces u organizmu. Bez nje nema regulacije tjelesne temperature, nema eliminacije toksina, nema dobre probave, pa čak ni pravilne funkcije mozga. Tokom ljeta, zbog znojenja i izlaganja visokim temperaturama, organizam troši mnogo više vode nego inače. Ako se izgubljena tečnost ne nadoknadi na vrijeme, dolazi do dehidracije, a to je stanje koje može biti i opasno po život.
SIMPTOMI DEHIDRACIJE – TJELESNI ALARM KOJI NE SMIJEMO IGNORISATI
Blaga dehidracija se često potcjenjuje, ali već tada tijelo šalje jasne signale upozorenja: umor, glavobolja, suha usta, taman urin, vrtoglavica, pad koncentracije. U ozbiljnijim slučajevima, kada se izgubi veća količina vode i elektrolita, dolazi do mišićnih grčeva, nesvjestice, ubrzanog rada srca, pa čak i kolapsa.
Posebno su osjetljive starije osobe, djeca i hronični bolesnici. Njihov mehanizam žeđi često nije dovoljno izražen, pa ne osjećaju potrebu da piju, iako je njihovom tijelu voda itekako potrebna. Upravo zato je važno ne čekati da osjetimo žeđ – već treba stalno unositi tečnost, ravnomjerno tokom cijelog dana.
KOLIKO TEČNOSTI JE DOVOLJNO?
Opšta preporuka je da se dnevno unese između 2 i 2.5 litra tečnosti, a tokom ljetnih dana, kada je znojenje pojačano, ta količina raste i do 3 ili čak 4 litra dnevno, u zavisnosti od fizičke aktivnosti i temperature okoline. Naravno, potrebe su individualne – neko će više izgubiti tečnosti kroz znoj, neko kroz disanje, ali osnovno pravilo glasi: ako je urin svijetložut i bistar – hidrirani ste; ako je taman i jakog mirisa – tijelo vas moli za vodu.
ŠTA JE NAJBOLJI IZVOR HIDRATACIJE?
Najbolji izbor je, naravno, obična voda – negazirana, bez dodataka i zaslađivača. Tijelo je najbrže apsorbuje i koristi bez ikakvog dodatnog opterećenja. Međutim, i druge tečnosti mogu doprinijeti hidrataciji, ali uz određene napomene:
-
Voćne vode i biljni čajevi – odlični su saveznici ako ne volite piti običnu vodu, ali birajte one bez dodatog šećera. Čaj od mente, kamilice ili hibiskusa hlade organizam i umiruju želudac.
-
Voće i povrće s visokim udjelom vode – poput lubenice, dinje, krastavaca, paradajza, narandže ili breskve – takođe doprinose ukupnom unosu tečnosti.
-
Juhe i čorbe – ne treba ih izbjegavati ni ljeti, posebno ako su lagane i bogate povrćem.
-
Izotonični napici – mogu biti korisni nakon napornog treninga ili fizičkog rada, jer nadoknađuju i izgubljene elektrolite poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma.
PIĆA KOJA TREBA IZBJEGAVATI
U vrućim danima, mnogi posegnu za hladnim gaziranim pićima, sladolednim napitcima, energetskim bombama u limenci – ali to je upravo ono što tijelu NE treba.
-
Gazirana i zaslađena pića – sadrže mnogo šećera, praznih kalorija i dodataka koji opterećuju jetru i bubrege.
-
Alkohol – suši organizam, pojačava dehidraciju i širi krvne sudove, što može dovesti do naglog pada pritiska i nesvjestice.
-
Kafa i jaki crni čajevi – imaju diuretski efekat, što znači da potiču izbacivanje vode iz tijela.
HIDRATACIJA I FIZIČKA AKTIVNOST
Za one koji treniraju ili provode duže vrijeme na otvorenom – unos tečnosti je dvostruko važan. Svaki izgubljeni decilitar znoja mora biti nadoknađen. Preporuka je da se ne pije samo poslije aktivnosti, već i prije, tokom i nakon fizičkog napora. Veća opasnost prijeti onima koji ignorišu signale tijela i pokušavaju da “izdrže” bez vode, vjerujući da će to proći. Neće. Tijelo pamti svaki manjak.
SAVJETI ZA BOLJU HIDRATACIJU
-
Nosite bočicu sa sobom – bilo da ste na poslu, u šetnji ili na putu, imajte vodu pri ruci.
-
Pijte prije nego što ožednite – žeđ je već znak da ste zakasnili.
-
Počnite dan sa čašom vode – organizam je dehidriran nakon noći.
-
Dodajte krišku limuna, krastavca ili list mente – ako vam je obična voda „dosadna“.
-
Izbjegavajte hladnu vodu odmah nakon boravka na suncu – može izazvati šok organizma.
