Svi smo bar nekada koristili stiropor. U građevini se koristi kao standardni izolator građevinskih objekata, mogu se praviti razni ukrasi od stiropora za kućne potrebe, a vjerujemo da niste znali da otpatci od stiropora mogu biti takođe jako korisni za vas. Otkrivamo za vas u nastavku teksta kako ih možete iskoristiti.
Bilo da njegujete raskošne cvjetne grmove ili jednostavno gajite zelene biljke bez cvjetova, postoji jedan neočekivan saveznik koji vam može pomoći da one izgledaju još dojmljivije – stiropor. Iako na prvi pogled djeluje kao beskoristan komad ambalaže, ovaj lagani materijal krije nekoliko trikova koji će vaše biljke istaknuti u punom sjaju. Postoje tri kreativna načina kako da iskoristite stiropor kako biste doprinijeli estetici i vitalnosti svojih biljnih ljubimaca – i to na način koji će iznenaditi i najiskusnije baštovane.
Stiropor – materijal koji svakodnevno srećemo, često ga uzimamo zdravo za gotovo, a zapravo se iza njegovih laganih bijelih kuglica krije cijela nauka, inženjering, ekonomija, pa čak i ekologija. U ovom jako dugom tekstu vodiću te kroz sve aspekte stiropora: šta je, kako nastaje, za šta se koristi, te koje zanimljivosti i kontroverze ga prate.
ŠTA JE STIROPOR?
Stiropor je zapravo trgovački naziv za ekspandirani polistiren (EPS – expanded polystyrene), termoplastični materijal nastao polimerizacijom stirena, koji se potom podvrgava procesu ekspandiranja kako bi se dobila lagana, pjenasta struktura. Iako riječ “stiropor” često koristimo za svaki bijeli plastični materijal sličnog izgleda, tehnički gledano, pravi naziv je ekspandirani polistiren.
Stiropor se sastoji od oko 98% vazduha i samo 2% čvrste tvari, što ga čini izuzetno laganim, ali istovremeno i vrlo korisnim zbog svojih termičkih i izolacionih svojstava.
KAKO SE PRAVI STIROPOR?
Proces proizvodnje stiropora odvija se u nekoliko faza:
1. Pre-ekspanzija
Polistirenske perle (koje izgledaju kao sitne plastične kuglice) se zagrijavaju pomoću pare. Svaka perla sadrži malu količinu pentana, koji isparava i širi se usljed zagrijavanja. To uzrokuje širenje perli, koje povećavaju svoj volumen čak do 50 puta u odnosu na prvobitnu veličinu.
2. Stabilizacija
Nakon ekspanzije, perle se moraju ostaviti nekoliko sati do nekoliko dana kako bi se stabilizirale i oslobodile viška vlage i pritiska. Tokom ovog procesa, perle „sazrijevaju“ i dobijaju stabilniju formu za dalje oblikovanje.
3. Kalupiranje
Stabilizovane perle se ubacuju u kalupe i ponovo zagrijavaju, obično parom. Perle se sada spajaju u homogenu masu i formiraju čvrstu ploču, blok ili drugi željeni oblik. U ovom koraku se zapravo stvara finalni proizvod.
4. Rezanje i oblikovanje
Blokovi stiropora se režu na različite dimenzije i oblike pomoću žičanih rezača, CNC mašina ili termo-noževa.
GLAVNE PRIMJENE STIROOPORA
Zbog svojih izuzetnih osobina – lagan, jeftin, otporan na vlagu, dobar izolator – stiropor ima veoma široku primjenu u gotovo svim granama industrije, građevinarstva i svakodnevnog života.
1. Građevinarstvo
U građevini se koristi za:
-
Toplotnu izolaciju zidova, podova i krovova
-
Izolaciju fasada (ETICS sistemi) – stiropor ploče se lijepe na spoljne zidove, premazuju ljepljivom masom, armaturnom mrežicom i završnim slojem
-
Zvučnu izolaciju
-
Ispune u betonskim konstrukcijama kako bi se smanjila težina
-
Podloge ispod estriha
2. Ambalaža
Stiropor se masovno koristi za ambalažu jer:
-
Štiti proizvode od udaraca
-
Ima odlična izolaciona svojstva (koristi se za kutije za ribu, meso, sladoled, lijekove)
-
Lagan je i jeftin
Najčešće ga vidimo kao zaštitu prilikom kupovine elektronskih uređaja, bijele tehnike i staklenih proizvoda.
3. Industrija hrane
U restoranskoj industriji koristi se za:
-
Čaše za kafu
-
Kutije za hranu “to-go”
-
Posude za sladoled
Međutim, zbog problema s razgradnjom, mnoge zemlje su zabranile upotrebu EPS ambalaže za hranu.
4. Dekoracija i umetnost
-
Pozorišne scenografije
-
Reklamne instalacije
-
Božićni ukrasi i sajamne figure
-
Rukotvorine (makete, modeli, kiparstvo)
5. Sport i rekreacija
-
Daska za plivanje
-
Surf daske
-
Punjenje kaciga i sportskih jastuka
ZANIMLJIVOSTI O STIROPORU
Stiropor ne upija vodu
Zbog zatvorenih ćelija u svojoj strukturi, stiropor je gotovo potpuno nepropusan za vodu. To ga čini idealnim materijalom za izolaciju u vlažnim uslovima, uključujući temelje, brodove, pa čak i plutajuće kuće.
Izumljen je slučajno
Prvi put je stiren polimerizovan još tridesetih godina 20. vijeka, ali masovna upotreba stiropora je počela tek 1950-ih, kada je njemačka kompanija BASF razvila tehniku ekspanzije polistirena u pjenasti materijal. Ironično, ideja je prvobitno proistekla iz pokušaja da se razvije materijal za izradu radara.
Goriv je
Stiropor je zapaljiv, ali se danas u proizvodnji često dodaju retardanti plamena, supstance koje usporavaju njegovo sagorijevanje. Ipak, zbog svoje zapaljivosti, u nekim državama je ograničeno njegovo korištenje u unutrašnjim prostorima bez posebnih mjera zaštite.
Stiropor u svemiru
Zvuči nevjerovatno, ali slični materijali se koriste kao termoizolacija u svemirskim letjelicama, kako bi se zaštitila oprema od ekstremnih temperaturnih promjena.
Vrlo sporo se razgrađuje
Stiroporu su potrebne stotine godina da se prirodno razgradi u okolišu. Upravo zato je postao simbol problema zagađenja plastikom, posebno u okeanima.
PREDNOSTI I MANE STIROOPORA
Prednosti:
-
Lagan
-
Jeftin
-
Dobar izolator (toplotni i zvučni)
-
Otporan na vlagu i plesni
-
Hemijski inertan
-
Jednostavan za oblikovanje i ugradnju
Nedostaci:
-
Vrlo teško se reciklira
-
Zapaljiv
-
Nije biorazgradiv
-
Može ispustiti otrovne pare pri sagorijevanju
-
Lako se lomi i raspada na sitne kuglice koje zagađuju okolinu
RECIKLIRANJE I EKOLOŠKA PITANJA
Jedan od najvećih problema stiropora jeste njegov negativan utjecaj na okoliš. Budući da je ekstremno lagan i lomljiv, lako ga raznosi vjetar i voda. Ptice, ribe i druge životinje mogu ga zamijeniti za hranu, što im šteti zdravlju i često vodi ka smrti.
Iako tehnički jeste moguće reciklirati stiropor, proces je skup i komplikovan. Postoje mašine koje ga kompaktiraju i pretvaraju u čvrsti blok koji se može dalje koristiti u industriji plastike, ali to se rijetko radi zbog neisplativosti.
Neke zemlje i gradovi (poput New Yorka i San Francisca) već su zabranili upotrebu stiropora u ambalaži za hranu. Evropska unija je 2021. godine donijela direktivu o zabrani jednokratnih plastičnih proizvoda, uključujući EPS ambalažu.
ZAMJENE ZA STIROPOR
Zbog pritiska ekologa, naučnici i inženjeri razvijaju alternative stiroporu koje su biorazgradive i ekološki prihvatljivije:
-
Ambalaža od kukuruznog skroba
-
Materijali na bazi gljiva (mycelium)
-
Papirne izolacije tretirane vatrootpornim sredstvima
-
Aerogel – izuzetno lagan, ali još uvijek skup materijal
