Kardiovaskularne bolesti i problemi moždanih i srčanih udara su sve učestaliji i narod je generalno sve bolesniji. Svakako da su nezdrava ishrana, pušenje, alkohol i generalno izloženost porocima i stresu glavni razlog za razvijanje ovakvih bolesti. Međutim danas vam donosimo jednu zanimljivu priču kardiologa koji je uprkos tome što je izbjegavao sve ovo, ipak dobio infarkt.

Iako je čitav život posvetio proučavanju srca i njegovih funkcija, dr Vilijam Vilson nikada nije ni slutio da će jednog dana upravo njegovo srce iznenada zakazati – i to na način koji ni sam nije odmah prepoznao.

U trenutku kada su se prvi neobični simptomi pojavili, bio je u zenitu svog profesionalnog iskustva. Sa 63 godine, ovaj ugledni kardiolog iz Indijane živio je disciplinovano i zdravo – nije konzumirao duhan, redovno je vježbao, održavao optimalnu tjelesnu težinu, a njegovi nalazi holesterola i krvnog pritiska bili su gotovo idealni.

Zbog takvog načina života vjerovao je da se nalazi u izvrsnom zdravstvenom stanju. Smatrao je sebe osobom niskog rizika kad je riječ o srčanim bolestima, ubijeđen da su takve tegobe rezervisane za one koji žive neuredno.

No, sudbina ga je demantovala. Ono što je za druge mogao lako da prepozna kao klasične znake infarkta – kod sebe je ignorisao, pripisujući simptome svakodnevnom stresu ili umoru.

Ipak, nasljedni faktor, koji je godinama zanemarivao, pokazao se presudnim. Njegov otac je pretrpio i infarkt i moždani udar, a ta porodična istorija bolesti bila je poput tempirane bombe, tiho prisutna ispod površine savršene spoljašnjosti.

Tako je čovjek koji je godinama spašavao tuđa srca, konačno morao da se suoči sa vlastitim – i to ne kao doktor, već kao pacijent.

Za doktora Vilsona, sve je delovalo kao još jedan običan dan. U januaru 2018. godine, započeo je svoje jutro uobičajenom rutinom – energično se penjao uz stepenice, što je bio njegov svakodnevni način da „razbudi“ tijelo prije pravog treninga. Ništa nije nagovještavalo da će upravo tog dana njegov vlastiti organizam prirediti iznenađenje koje će promijeniti sve.

U jednom trenutku, dok su mu noge mehanički savladavale stepenik za stepenikom, osjetio je nešto što nije mogao jasno da definiše – pritisak u grudima. Nije bila bol u klasičnom smislu riječi, već duboka, tupa nelagodnost koja je pritiskala kao nevidljiva ruka. Ironično, taj osjećaj bio je dobro poznat – ne pacijentu, već doktoru koji godinama sluša opise upravo takvih simptoma. Ipak, kad se to dogodilo njemu, sve naučeno – nestalo je u naletu poricanja.

„Ne može to biti infarkt,“ tvrdio je sebi. „Ne meni. Ja sam kardiolog.“ Ali znoj mu je oblivao tijelo, disanje se ubrzalo, a srce je slalo sve jasnije signale koje više nije mogao da ignoriše. Činilo se kao da mu tijelo pokušava saopštiti nešto što um odbija da prihvati.

Ono što ga je dodatno uzdrmalo bio je iznenadni, snažan poriv da odmah ode u toalet – nešto što nije znao da može biti povezano sa srčanim udarom. Kasnije će shvatiti da je upravo to jedan od rijetkih, ali čestih simptoma koje mnogi ne prepoznaju. Aktivacija nervnog sistema tokom infarkta može izazvati hitnu potrebu za pražnjenjem crijeva – neugodan detalj koji se rijetko pominje u udžbenicima, a još rjeđe u razgovoru.

Nakon što se vratio iz toaleta, još uvijek preplavljen osjećajem propasti, potražio je svoju suprugu. Pogledao ju je u oči i mirno, ali ozbiljno rekao ono što je i sam jedva izgovorio: „Mislim da imam srčani udar.“ Nije bilo mjesta panici. Njena reakcija bila je brza i instinktivna – odmah je stupila u kontakt s njegovim kolegama, znajući da su sekunde važne.

I tako je jedan cijenjeni stručnjak za bolesti srca, čovjek koji je čitavu karijeru posvetio borbi protiv tihog ubicu zvanog infarkt, konačno sam postao njegova žrtva. I upravo time – svojom pričom, svojom zabludom, svojim iskustvom – spasio je bezbroj života, jer danas zna da ni znanje, ni titula, ni zdrav stil života ne garantuju nepobjedivost.

Kad se vijest proširila hodnicima bolnice da je upravo dr Vilson završio na hitnom prijemu zbog srčanog udara, kolege koje su ga godinama smatrale oličenjem zdravog života bile su u šoku. Teško su mogli da poveruju da je baš on, koji je svakodnevno upozoravao druge na opasnosti kardiovaskularnih bolesti, postao pacijent na sopstvenom odeljenju.

„Niko nije očekivao da će se to desiti meni“, priznaje Vilson. „Bio sam tip osobe koji se činilo kao da je van svake opasnosti.“ Međutim, istina je stigla brzo i bez upozorenja.

Kada je primljen u bolnicu, brzina reakcije medicinskog osoblja bila je ključna. U roku od nekoliko minuta bio je podvrgnut detaljnom pregledu – uključujući hitnu kateterizaciju, koja je otkrila pravi uzrok njegovih tegoba: pucanje naslaga plaka unutar krvnog suda koje je dramatično smanjilo dotok krvi do njegovog srca.

Bila je to slika koju je godinama gledao kod drugih, ali sada je prvi put gledao iznutra, s druge strane – kao neko ko zavisi od stručnosti svojih kolega.

U intervjuu koji je dao 2022. godine za portal „Today“, Vilson je iznio važno upozorenje: „Čak i kada radimo sve kako treba – zdrava ishrana, fizička aktivnost, kontrola faktora rizika – to ne znači da smo zaštićeni sto posto. Medicina nikada nije bila savršena nauka. Ljudi niskog rizika ipak mogu postati mete infarkta.“

Njegova poruka nije bila zastrašujuća – bila je iskrena. Infarkt ne bira po pravilima iz priručnika. I ponekad, upravo oni za koje se misli da su sigurni, zapravo najviše iznenade.

KAKO SPRIJEČITI INFARKT: SVEOBUHVATNI VODIČ ZA ZAŠTITU SRCA

Srčani udar, poznat i kao infarkt miokarda, predstavlja jednu od vodećih prijetnji zdravlju savremenog čovjeka. Uprkos napretku medicine i dostupnosti informacija, broj ljudi koji godišnje doživi infarkt ostaje zabrinjavajuće visok. Iako može doći iznenada, kao iz vedra neba, infarkt se u većini slučajeva razvija godinama – tiho, podmuklo, bez očiglednih simptoma. Upravo zato je prevencija najvažnije oružje koje imamo u borbi protiv ove smrtonosne pojave.

Šta je infarkt i zašto nastaje?

Infarkt se događa kada dotok krvi do dijela srčanog mišića bude prekinut ili značajno smanjen, najčešće zbog začepljenja koronarnih arterija koje snabdijevaju srce krvlju. Bez kiseonika, ćelije srčanog mišića počinju da odumiru već nakon nekoliko minuta. Što duže traje prekid cirkulacije, veća je šteta po srce, a samim tim i rizik od smrti ili trajne invalidnosti.

Najčešći uzrok začepljenja arterija je ateroskleroza – stanje u kojem se masne naslage (plakovi) talože na zidovima krvnih sudova, sužavajući njihov prečnik. Faktori koji doprinose ovom procesu su brojni, ali ih gotovo uvijek možemo kontrolisati – ako ih na vrijeme prepoznamo.

Najvažniji faktori rizika: gdje počinje opasnost

Infarkt ne nastaje bez uzroka. On je rezultat složenih procesa u organizmu, a najčešći faktori rizika uključuju:

  • Visok krvni pritisak (hipertenzija)

  • Visok nivo lošeg holesterola (LDL)

  • Pušenje

  • Dijabetes

  • Goaznost i nedostatak fizičke aktivnosti

  • Stres i hronično nezadovoljstvo

  • Porodična anamneza (nasljedni faktori)

Iako se neki faktori ne mogu promijeniti (kao što su genetika i godine), većina se može uspješno kontrolisati ili eliminisati – i tu počinje prevencija.

1. Ishrana kao temelj zdravlja srca

Hrana koju unosimo svakodnevno igra ključnu ulogu u prevenciji infarkta. Greške koje se godinama ponavljaju – previše soli, šećera, zasićenih masti i prerađenih namirnica – mogu stvoriti idealno tlo za razvoj srčanih bolesti.

Evo kako treba da izgleda srceprijateljska ishrana:

  • Povrće i voće u izobilju – sadrže vlakna, antioksidanse, kalijum i magnezijum koji pomažu regulaciju pritiska i holesterola.

  • Cjelovite žitarice – zob, ječam, integralni pirinač i hljeb od integralnog brašna.

  • Riba bogata omega-3 masnim kiselinama – losos, sardina, skuša. Omega-3 masti smanjuju upalne procese i štite srčani mišić.

  • Orašasti plodovi i sjemenke – bademi, orasi, lan, chia.

  • Maslinovo ulje umjesto putera – bogato zdravim mastima.

  • Smanjen unos crvenog mesa i industrijskih prerađevina.

Takođe je važno kontrolisati porcije i unositi manje kalorija ako postoji višak kilograma – jer gojaznost, naročito abdominalna, značajno povećava rizik od infarkta.

2. Kretanje – najbolji prirodni lijek

Fizička aktivnost je jedan od najefikasnijih načina da se ojača srce, poveća kapacitet pluća i smanji rizik od srčanog udara. Dovoljno je samo 30 minuta umjerene aktivnosti dnevno – poput žustrog hodanja, plivanja, vožnje bicikla ili laganog trčanja.

Redovno vježbanje:

  • Snižava krvni pritisak

  • Povećava nivo dobrog (HDL) holesterola

  • Pomaže regulaciji tjelesne težine

  • Jača srčani mišić

  • Smanjuje nivo stresa

Čak i jednostavna odluka da koristite stepenice umjesto lifta, prošetate nakon ručka ili ustanete svakih sat vremena tokom rada – može imati snažan učinak na zdravlje srca.

3. Raskid sa cigaretama – najvažnija odluka

Pušenje je jedan od najsmrtonosnijih navika kada je riječ o zdravlju srca. Nikotin i druge hemikalije u cigaretama oštećuju zidove arterija, ubrzavaju aterosklerozu, povećavaju krvni pritisak i podižu rizik od tromboze.

Prestanak pušenja donosi ogromne koristi već u prvim danima:

  • Već nakon 20 minuta pritisak i broj otkucaja srca se normalizuju.

  • Nakon 24 sata smanjuje se rizik od srčanog udara.

  • Nakon godinu dana rizik od koronarne bolesti pada na polovinu u odnosu na pušača.

Ako vam je teško da prestanete – potražite stručnu pomoć. Savjeti, zamjenske terapije i podrška značajno povećavaju šansu za uspjeh.

4. Kontrola krvnog pritiska i holesterola

Visok krvni pritisak i povišen LDL holesterol tihi su neprijatelji koji godinama uništavaju krvne sudove. Često ne daju nikakve simptome – sve dok ne bude kasno.

Zato je važno:

  • Mjeriti krvni pritisak barem jednom mjesečno

  • Redovno kontrolisati nivoe holesterola i triglicerida

  • Pridržavati se terapije koju je propisao ljekar

  • Ne oslanjati se samo na „prirodne metode“ ako vam je dijagnostikovana hipertenzija

U prevenciji infarkta najvažnije je kombinovati zdrav način života s pravilnim medicinskim nadzorom.

5. Upravljanje stresom – tiha revolucija

Savremeni čovjek živi pod konstantnim pritiskom – posao, finansije, porodične obaveze. Hronični stres podiže nivo hormona poput kortizola i adrenalina, koji povećavaju krvni pritisak, utiču na šećer u krvi i ubrzavaju starenje krvnih sudova.

Naučite da se nosite sa stresom kroz:

  • Tehnike disanja i meditaciju

  • Jogu i laganu fizičku aktivnost

  • Razgovor sa psihologom ili terapeutom

  • Dovoljno sna (7–8 sati dnevno)

  • Odlazak u prirodu i odvajanje od ekrana

Jedna od najpotcjenjenijih mjera prevencije infarkta jeste upravo – unutrašnji mir.

6. Redovni ljekarski pregledi – ključ dugovječnosti

Mnogi ljudi prvi put čuju za svoj visok pritisak ili šećer tek nakon što dožive infarkt. Da se to ne bi desilo vama, redovni pregledi su od suštinskog značaja.

Već od 30. godine života, trebalo bi da:

  • Radite EKG jednom godišnje

  • Provjeravate krvnu sliku, masnoće i šećer svake 6–12 mjeseci

  • Idete na ultrazvuk srca i krvnih sudova prema preporuci ljekara

  • Razgovarate o porodičnoj istoriji bolesti s kardiologom

Rano otkrivanje problema može značiti razliku između prevencije i katastrofe.

7. Budite svoj saveznik, ne neprijatelj

Najvažnija istina o prevenciji infarkta je: niko neće čuvati vaše srce bolje od vas samih. Umjesto da čekate da se pojavi problem, preuzmite odgovornost i svakog dana birajte ono što vas čini zdravijima i otpornijima.

U malim, svakodnevnim izborima – hoćete li prošetati ili ostati pred TV-om, hoćete li uzeti jabuku ili čokoladicu, hoćete li spavati ili raditi do ponoći – krije se vaš dugoročni ishod.

Oglasi - Advertisement