Hladno vrijeme je uveliko došlo a zima je sve bliža. Uveliko smo ušli u jesenje doba i jasno je da je ljeto odavno završilo. Tokom dana temperature i dalje znaju biti oko 15 stepeni, no naveče dosta padaju i osjeti se ta hladnoća. Uskoro i pomjeramo sat na zimsko računanje vremena.
Povratak na zimsko računanje vremena: Kontroverze i implikacije
Svake godine, povratak na zimsko računanje vremena izaziva široku raspravu među građanima i stručnjacima. Ove godine, u noći sa subote na nedjelju, 26. oktobra, satovi će se pomaknuti unatrag za jedan sat, tačno u 3:00 sata ujutro vraćajući se na 2:00.
Ova promjena nam donosi dodatni sat sna, ali i ranije zalaske sunca, što mnogima stvara osjećaj da je dan kraći. Ove godine, promjena vremena događa se ranije nego što je to bio slučaj prethodnih godina, vraćajući nas na datum koji nije bio u upotrebi od 2014. godine.
Praksa pomicanja sata datira još iz Prvog svjetskog rata, kada su je prve uvele Njemačka i Austro-Ugarska, uključujući Hrvatsku kao dio Austro-Ugarske, s ciljem uštede energije. Ideja je bila da se maksimalno iskoristi dnevna svjetlost kako bi se smanjila potrošnja goriva i električne energije.
Tokom godina, ova praksa je više puta ukidana i ponovo uvođena, ali je postala stalna na području bivše Jugoslavije od 1983. godine. Sa uvođenjem jedinstvenih propisa na nivou Europske unije 1996. godine, cijeli proces je standardizovan kako bi se olakšale komunikacije, promet i poslovanje unutar jedinstvenog tržišta.
Unatoč dugoj tradiciji, praksa pomicanja sata postala je kontroverzna tema. Vrhunac nezadovoljstva dosegnut je 2018. godine kada je Evropska komisija provela javnu anketu u kojoj je učestvovalo 4,6 miliona građana EU. Rezultati su otkrili da 84% učesnika podržava ukidanje pomicanja sata. Kao odgovor na ove rezultate, Evropski parlament je 2019.
godine izglasao ukidanje sezonske promjene vremena s planom da se posljednja promjena dogodi 2021. godine. Međutim, države članice nisu uspjele postići konsenzus oko toga da li zadržati trajno ljetno ili zimsko vrijeme, što je odgodilo konačnu odluku.
Dok se neke zemlje, poput Francuske i Poljske, zalažu za trajni prelazak na ljetno vrijeme, druge, poput Finske i Nizozemske, preferiraju zimsko vrijeme. Hrvatska se načelno izjasnila za ljetno računanje vremena. Mnoge države širom svijeta već su odustale od ove prakse. Na primjer, Rusija se 2014.
godine trajno prebacila na zimsko vrijeme, dok je Turska dvije godine kasnije odlučila ostati na trajnom ljetnom vremenu. Velike nacije poput Kine, Indije i Japana već odavno ne praktikuju sezonsko pomicanje sata, čime su se prilagodile svojim specifičnim potrebama i klimatskim uvjetima.
Globalni trend napuštanja promjene vremena stavlja dodatni pritisak na EU da donese odluku o ukidanju ove prakse. Zemlje kao što su Brazil, Meksiko (izuzev pograničnih područja sa SAD-om), Argentina, Urugvaj i mnoge druge već su donijele slične odluke.
Unutar Evrope postoje izuzeci; Island i Bjelorusija ne pomiču kazaljke, a u Australiji primjena ljetnog vremena varira od države do države. Ovaj raznolik pristup pokazuje kako različite regije prilagođavaju politiku računanja vremena prema svojim potrebama i uvjetima.
Za mnoge građane, promjena vremena donosi izazove u prilagođavanju dnevnim rutinama, ali i otvara pitanja o njenoj efektivnosti u modernom društvu. Stručnjaci sve više ističu da bi prelazak na stalno računanje vremena mogao olakšati svakodnevni život i poboljšati zdravlje građana.
Prema nekim studijama, povećani broj sati dnevne svjetlosti može pozitivno utjecati na ljudsku produktivnost i smanjiti nivo stresa. Iako Evropska unija još uvijek razmatra sve opcije, jasna je potreba za odlučnim korakom prema rješavanju ove dugogodišnje dileme.
Potencijalne promjene bi mogle donijeti značajne koristi, ali je također važno uzeti u obzir regionalne razlike i potrebe.
