Poznati ljekar, doktor Momčilo Matić govorio je o problemu nezdrave ishrane koji se reflektuje na moderne bolesti. Osvrnuo se najviše na prvi jutarnji obrok, tj. doručak. Istakao je naročito štetnost namirnica koje unosimo na prazan stomak a najviše je istakao kafu.
Važnost Započinjanja Dana na Pravi Način
Započinjanje dana na pravi način od izuzetnog je značaja za naše fizičko i mentalno blagostanje. Jutarnja rutina je mnogo više od buđenja i konzumiranja brzog doručka. Ona predstavlja ključni trenutak kada možemo postaviti temelje za cijeli dan, utičući na energiju, koncentraciju i opće zdravlje.
Iako mnogi ljudi žive ubrzanim tempom, važno je posvetiti pažnju onome što radimo u tim jutarnjim satima, jer to može imati dalekosežne posljedice na naš organizam.
Doručak bogat hranjivim materijama igra ključnu ulogu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i poboljšanju funkcije probavnog sistema. Doručak nije samo prvi obrok dana, već i signal koji šaljemo tijelu o načinu na koji bi trebalo funkcionirati tokom preostalog dana.
Pravilna ishrana ujutro pomaže u izbjegavanju umora, nervoze i gubitka koncentracije, te smanjuje rizik od prejedanja kasnije tokom dana.
Jedan od stručnjaka koji često govori o značaju jutarnje rutine je Dr. Momčilo Matić, poznati nutricionista. U svojim podkastima, on ističe kako doručak može oblikovati naše fizičko stanje. Pravilno započinjanje dana može biti od presudnog značaja za održavanje hormonalne ravnoteže i optimalnog zdravlja. Prema Dr.
Matiću, uzimanje čiste vode odmah nakon buđenja ključno je za hidrataciju tijela i pripremu sistema za varenje.
Često se ujutro prvo posegne za kafom, ali prema riječima doktora Matića, to nije pravi pristup. Kofein može imati diuretski učinak, što znači da tijelo gubi više vode nego što unese. Umjesto kafe, preporučuje se piti vodu, konzumirati blagi čaj i svježe voće.
Ovakva kombinacija obezbijedit će potrebne nutrijente i energiju bez dodataka poput rafiniranog šećera.
Jedan od najvećih zdravstvenih neprijatelja, prema Dr. Matiću, jeste rafinisani šećer. Ova supstanca može smanjiti apsorpciju minerala i doprinositi osjećaju iscrpljenosti. Početak dana s prirodnim namirnicama može pomoći u održavanju ravnoteže u tijelu i smanjenju stresa.
Pravi izbor hrane ujutro može biti razlika između dana punog energije i dana ispunjenog umorom i nervozom.
U današnjem brzom svijetu, gdje su brzi obroci postali norma, važno je vratiti se jednostavnim i prirodnim izborima u ishrani, naročito ujutro. Jednostavnost u ishrani može biti ključ za opće zdravlje.
Voda, voće i blagi čaj su osnovne komponente koje pravilno pokreću organizam, dok izbjegavanje rafiniranih i prerađenih namirnica može smanjiti rizik od mnogih zdravstvenih problema. Promišljene jutarnje navike ne samo da postavljaju temelj za zdraviji i produktivniji dan, već donose i dugoročne koristi za naše zdravlje.
Kafa ujutru na prazan stomak je ritual koji mnogi ljudi doživljavaju kao mali, lični početak dana – trenutak tišine prije obaveza, miris koji se širi kuhinjom, prvi gutljaj koji kao da pali motor organizma. U Bosni i Hercegovini, ali i širom svijeta, jutarnja kafa ima gotovo simboličnu vrijednost. Međutim, iza tog naizgled bezazlenog užitka krije se čitav niz fizioloških procesa koji se aktiviraju čim kofein dotakne praznu sluznicu želuca.
Kada popijemo kafu na prazan stomak, naš organizam je u stanju noćnog posta. Tokom sna, nivo šećera u krvi lagano opada, hormoni poput kortizola prirodno rastu kako bi nas razbudili, a probavni sistem je u relativnom mirovanju. U tom trenutku, kofein djeluje brzo i snažno. On blokira adenozin – supstancu odgovornu za osjećaj pospanosti – i podstiče lučenje adrenalina. Zbog toga osjećamo nalet energije, budnost, pa čak i blagu euforiju.
Ali priča tu ne završava.
Kafa stimuliše lučenje želučane kiseline. Kada je želudac prazan, ta kiselina nema hranu na koju bi “radila”, pa može nadražiti sluznicu želuca. Kod osoba koje imaju osjetljiv želudac, gastritis ili sklonost refluksu, jutarnja kafa bez doručka može izazvati peckanje, mučninu ili nelagodu. Neki ljudi primijete i ubrzanu potrebu za odlaskom u toalet, jer kafa dodatno podstiče rad crijeva.
Zanimljivo je i to da kofein utiče na nivo šećera u krvi. Kod pojedinih osoba može izazvati kratkotrajan porast glukoze, naročito ako su pod stresom ili imaju insulinsku rezistenciju. U tom smislu, kafa na prazan stomak može biti “okidač” za nagli pad energije kasnije tokom jutra, što mnogi pogrešno tumače kao potrebu za još jednom šoljicom.
S druge strane, postoje ljudi koji bez jutarnje kafe ne mogu zamisliti dan, a pritom nemaju nikakve tegobe. Njihov organizam se adaptirao. Tolerancija na kofein je individualna i zavisi od genetike, navika i opšteg zdravstvenog stanja. Kod zdravih osoba, umjerena konzumacija kafe (jedna do dvije šoljice) obično ne predstavlja problem, čak ni na prazan stomak – pod uslovom da nema simptoma nelagode.
Važno je spomenuti i hormonalni aspekt. Kortizol, hormon stresa, prirodno je najviši ujutru, otprilike između 6 i 9 sati. Ako tada unesemo veliku količinu kofeina, dodatno stimuliramo organizam koji je već u “budnom modu”. Dugoročno, to može doprinijeti osjećaju napetosti, nervoze ili ubrzanog pulsa kod osjetljivih osoba.
Postoji i psihološka dimenzija. Za mnoge ljude kafa nije samo napitak – to je navika, simbol početka dana, mali trenutak kontrole prije nego što krenu poslovne obaveze, trening, sastanci ili vožnja kroz jutarnju gužvu. U tom smislu, efekat kafe nije samo hemijski, nego i ritualni. Mozak povezuje miris i ukus kafe sa produktivnošću i fokusom.
Ako želimo ublažiti moguće negativne efekte, postoji nekoliko jednostavnih strategija. Jedna od njih je da prije kafe popijemo čašu vode, kako bismo “probudili” probavni sistem. Druga je da uz kafu pojedemo makar mali obrok – komad integralnog hljeba, jaje, šaku orašastih plodova ili jogurt. To može smanjiti iritaciju želuca i stabilizirati nivo šećera u krvi.
Takođe, izbor vrste kafe može igrati ulogu. Neki ljudi bolje podnose espresso, dok drugima više odgovara blaga filter kafa. Dodavanje malo mlijeka može ublažiti kiselost, iako to zavisi od individualne tolerancije na laktozu.
U konačnici, pitanje da li je kafa ujutru na prazan stomak “dobra” ili “loša” nema univerzalan odgovor. Za nekoga je to bezazlen i prijatan ritual, a za drugoga potencijalni izvor probavnih tegoba ili nervoze. Ključ je u osluškivanju vlastitog tijela. Ako nema simptoma i ako se osoba osjeća dobro, umjerena konzumacija vjerovatno neće predstavljati problem. Ako, međutim, postoje bolovi u želucu, žgaravica, drhtavica ili nagli pad energije, možda je vrijeme da se jutarnja kafa pomjeri iza doručka.
Kafa na prazan stomak nije samo šoljica crnog napitka – to je hemijska reakcija, hormonski impuls i lični ritual u jednom. A kao i kod većine stvari u životu, mjera i svjesnost čine razliku između navike koja nam služi i one koja nam tiho stvara problem.
