Profesor gastroenterologije, dr Radoje Doder, gostujući na TV Prvoj, osvrnuo se na izazove koje nezdrava i obilna ishrana može donijeti, posebno nakon prazničnih dana ispunjenih bogatim trpezama. Naglasio je kako su praznici prilika za radost, druženje i slavlje s najmilijima, ali i upozorio na zamke prejedanja i konzumacije teških jela.
Prema njegovim riječima, ključ očuvanja zdravlja leži u umjerenosti i svjesnom biranju namirnica. Neoprezno uživanje u prazničnim specijalitetima često ostavlja posljedice poput probavnih tegoba i osjećaja nelagode, što se lako može izbjeći ako se obrati pažnja na balans i kvalitet unosa hrane i pića. Dr Doder je podvukao da je odmor za stomak jednako važan kao i uživanje za stolom, savjetujući da se nakon praznika fokusiramo na lakše obroke kako bismo tijelu pružili priliku za oporavak.
“Hrana je ne samo osnovna potreba za opstanak, već i važan dio naše kulture i zajedništva, posebno tokom praznika kada se okupljamo s porodicom i prijateljima za bogatim stolom,” istakao je profesor Doder. Ipak, upozorio je na važnost umjerenosti, napominjući da je upravo balans ključ zdravog načina života i pravilnih prehrambenih navika.
“Tokom prazničnih dana, potrebno je obratiti pažnju na tri stvari: vrstu hrane koju biramo, količinu koju konzumiramo i pića koja unosimo,” objasnio je. Prema njegovim riječima, svjesnost i razboritost u ovim aspektima ne samo da doprinose boljem osjećaju nakon obroka već i dugoročnom očuvanju zdravlja, omogućavajući nam da u praznicima uživamo bez negativnih posljedica.
Umjerenost u alkoholu i zdrav izbor tečnosti
Profesionalci poput profesora Dodera često naglašavaju koliko je važno kontrolisati unos alkoholnih pića. Alkohol, naime, osim što povećava apetit, sam po sebi sadrži značajnu količinu kalorija koje se lako gomilaju. Uz čašicu ili dvije često jedemo više nego što nam je stvarno potrebno. Njegova preporuka je jasna: ograničite se na jedno ili dva pića, i budite posebno obazrivi s aperitivima, jer oni mogu biti izuzetno varljivi. Posebno ženama savjetuje da se zadrže na minimalnim količinama.
Što se tiče hidratacije, dr. Doder podvlači značaj vode kao najzdravijeg izbora. Piti vodu prije obroka ima dvostruku korist: ne samo što pomaže u smanjenju apetita, već i doprinosi zdravijem unosu hrane, jer tečnost djelomično popuni želudac, ostavljajući manje prostora za prejedanje. Redovna hidratacija je ključna – šest do osam čaša vode dnevno osigurat će optimalno funkcionisanje organizma. Ako se voda pije neposredno prije jela, dodatno pomaže u kontroli apetita i unosu kalorija.
Kao dodatni savjet, profesor preporučuje da se obrok započne supom. Ova praksa ne samo što doprinosi osjećaju sitosti, već i olakšava probavu, omogućavajući tijelu da se bolje nosi s ostatkom hrane. Izbor zdravih navika može napraviti veliku razliku, i to već od prve kašike.
Voda kao saveznik prije jela
Pijenje vode neposredno prije obroka može donijeti značajne benefite za zdravlje i kontrolu apetita. Naime, konzumiranje vode tokom ili nakon obroka može često rezultirati unosom većih količina hrane nego što je potrebno, što dodatno opterećuje probavni sistem i usporava varenje. Stručnjaci, poput dr. Dodera, preporučuju da vodu unesete prije nego što sjednete za sto, jer na taj način smanjujete prostor za prejedanje i olakšavate rad želuca.
Opasnosti predugog zadržavanja za stolom
Praznici su sinonim za duge, opuštene obroke ispunjene razgovorima, hranom i pićem. Ipak, prema riječima dr. Dodera, ovakve navike mogu nepovoljno uticati na probavni sistem. Prekomjerno zadržavanje za stolom nakon obilnog obroka može stvoriti pritisak na želudac, otežati varenje i izazvati osjećaj nelagode. Iako je važno uživati u druženjima, ključno je napraviti pauzu, prošetati ili barem promijeniti položaj kako biste pomogli svom tijelu da se izbori s obrokom na zdraviji način.
Uz malo pažnje prema navikama za stolom, čak i praznični obroci mogu biti užitak bez neprijatnih posljedica za probavu.
Kako izbjeći probleme s prejedanjem za stolom
Da biste spriječili nelagodu i probavne tegobe tokom obroka, korisno je imati plan prije nego što sjednete za sto. Dr. Doder predlaže da obroke organizujete unaprijed, vodeći računa o vrsti i količini hrane. Povrće, kao lagana i hranjiva opcija, treba zauzeti značajno mjesto na vašem tanjiru. Takođe, važno je ograničiti vrijeme provedeno za stolom – ne morate ostati satima da biste uživali u obroku. Ravnoteža između uživanja u hrani i usvajanja zdravih navika ključna je za dobrobit organizma.
Praznici i odgovornost prema zdravlju
Iako praznične proslave često znače bogatu trpezu i uživanje, dr. Doder ističe važnost umjerenosti i poštovanja prema vlastitom tijelu. Svaka proslava može biti prilika za uživanje u ukusnoj hrani, ali uz odgovoran pristup. Podsjeća da principi pravilne ishrane, poput balansa i umjerenog unosa, ostaju jednako važni i tokom praznika. Na taj način možete uživati u proslavama, a pritom očuvati svoje zdravlje i energiju.
Briga o zdravlju trebala bi ostati prioritet, čak i tokom praznika, kada uživamo u ukusnim jelima i dragocjenim trenucima s voljenima. Prateći jednostavne i praktične smjernice, možemo očuvati ravnotežu između uživanja i brige za tijelo, čineći praznične dane ne samo veselijim, već i zdravijim za sve.
Sveobuhvatan vodič u svijet gastroenterologije
Gastroenterologija je grana medicine koja se bavi dijagnostikom i liječenjem bolesti probavnog sistema, uključujući jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, jetru, žučne puteve i pankreas. Ovaj složeni sistem igra ključnu ulogu u našem zdravlju, omogućavajući apsorpciju hranljivih materija, eliminaciju otpada i regulaciju mnogih drugih tjelesnih funkcija. Razumijevanje gastroenterologije ključno je za očuvanje opšteg zdravlja i blagostanja.
Osnove probavnog sistema
Probavni sistem započinje od usne šupljine, gdje se hrana usitnjava i miješa sa pljuvačkom, pripremajući je za dalji prolazak kroz jednjak do želuca. U želucu se hrana razlaže djelovanjem kiselina i enzima. Nakon toga prelazi u tanko crijevo, gdje se odvija apsorpcija hranljivih materija, dok debelo crijevo preuzima eliminaciju neprobavljenih ostataka i regulaciju ravnoteže tečnosti.
Jetra i pankreas su važni pomoćni organi u probavi. Jetra proizvodi žuč koja pomaže u razgradnji masti, dok pankreas luči enzime i hormone koji reguliraju nivo šećera u krvi. Kada bilo koji dio ovog sistema ne funkcionira pravilno, javljaju se razni probavni poremećaji i bolesti.
Česte bolesti i poremećaji probavnog sistema
- Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
GERB je stanje u kojem se kiseline iz želuca vraćaju u jednjak, uzrokujući osjećaj pečenja u grudima (gorušicu) i nelagodu. Ovo stanje može dovesti do ozbiljnijih problema, poput oštećenja jednjaka, ukoliko se ne liječi pravovremeno. - Peptički ulkus
Ulkusi su otvorene ranice koje se razvijaju na unutrašnjoj sluznici želuca ili tankog crijeva. Najčešći uzroci su infekcija bakterijom Helicobacter pylori i dugotrajna upotreba nesteroidnih protivupalnih lijekova (NSAID). - Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)
IBS je funkcionalni poremećaj koji karakteriziraju bol u stomaku, nadutost, proljev ili zatvor. Uzroci nisu potpuno jasni, ali stres, prehrana i promjene u crijevnoj flori igraju značajnu ulogu. - Upalne bolesti crijeva (IBD)
Ova kategorija uključuje Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis, koje uzrokuju hroničnu upalu u probavnom traktu. Simptomi mogu uključivati bol, proljev, krvarenje i gubitak težine. - Ciroza jetre
Ciroza je stanje koje karakterizira ožiljavanje jetre zbog dugotrajnog oštećenja. Alkoholizam i hronični hepatitis B i C su među najčešćim uzrocima. - Pankreatitis
Upala pankreasa može biti akutna ili hronična, a često je povezana s konzumacijom alkohola ili žučnim kamencima. Ovo stanje može dovesti do ozbiljnih komplikacija ako se ne liječi.
Dijagnostičke metode u gastroenterologiji
Gastroenterolozi koriste razne tehnike i procedure kako bi identifikovali probleme probavnog sistema. Među njima su:
- Endoskopija
Endoskopija uključuje umetanje tanke cijevi s kamerom u probavni trakt kako bi se pregledale unutrašnje strukture. Gastroskopija i kolonoskopija su najčešće vrste endoskopskih pregleda. - Ultrazvuk abdomena
Ova neinvazivna metoda koristi zvučne talase za prikaz unutrašnjih organa, poput jetre, žučne kese i pankreasa. - CT i MRI skeniranja
Ove tehnike pružaju detaljne slike probavnog sistema i koriste se za otkrivanje tumora, ožiljaka ili drugih strukturalnih problema. - Laboratorijski testovi
Analiza krvi, stolice i urina može otkriti infekcije, upale ili probleme s jetrom i pankreasom. - Biopsija
Tokom endoskopije, gastroenterolog može uzeti uzorak tkiva kako bi se analizirale promjene, poput upale ili raka.
Tretmani i terapije
Liječenje gastroenteroloških problema varira ovisno o vrsti i težini stanja. Uobičajene metode uključuju:
- Medikamentozna terapija
Lijekovi poput antacida, inhibitora protonske pumpe (PPI), antibiotika i imunomodulatora koriste se za ublažavanje simptoma i liječenje osnovnog uzroka. - Dijetetske promjene
Promjena prehrambenih navika ključna je za mnoge probavne poremećaje. Na primjer, osobe s GERB-om trebaju izbjegavati začinjenu hranu, dok pacijenti s IBS-om često prate FODMAP dijetu. - Hirurške intervencije
U slučaju ozbiljnih stanja, poput raka debelog crijeva ili komplikacija Crohnove bolesti, može biti potrebna operacija. - Endoskopske procedure
Tehnike poput uklanjanja polipa ili zaustavljanja krvarenja koriste se tokom endoskopije kao terapijski postupci.
Preventivne mjere za zdrav probavni sistem
Održavanje zdravog probavnog sistema često počinje s usvajanjem zdravih životnih navika:
- Izbalansirana ishrana
Konzumiranje hrane bogate vlaknima, poput voća, povrća i cjelovitih žitarica, pomaže u održavanju zdravih crijeva. - Redovno kretanje
Fizička aktivnost potiče rad crijeva i poboljšava probavu. - Hidratacija
Pijenje dovoljno vode olakšava varenje i sprečava zatvor. - Kontrola stresa
Stres može negativno uticati na probavni sistem, pa tehnike opuštanja, poput joge ili meditacije, mogu biti korisne. - Umjerenost s alkoholom i lijekovima
Prekomjerno konzumiranje alkohola i dugotrajna upotreba određenih lijekova može oštetiti probavni sistem.
