Zima je uveliko ušla na velika vrata i pokazala svoje zube. Još samo nas očekuje snijeg da to bude prava zima a izgleda da nećemo dugo ni čekati. Ivan Ristić, meteorolog nam donosi njegovu prognozu kada možemo da očekujemo snijeg.
Meteorološke Prognoze: Najava Hladnih Dana u Srbiji
U posljednjim sedmicama, meteorolozi su upozorili na značajne promjene vremenskih prilika koje očekuju Srbiju. Ova promjena dolazi u obliku oblačnog i hladnijeg vremena, što je posebno izazovno s obzirom na nadolazeću zimu. Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, sjever Vojvodine će danas ostati suh, dok će u ostatku zemlje padati kiša.
U planinskim područjima zapadne i jugozapadne Srbije, kiša će se pretvoriti u snijeg, stvarajući tanak sloj snježnog pokrivača. Posebna pažnja se usmjerava na jugozapad i jug zemlje, gdje se očekuju obilnije padavine, s količinama kiše od 20 do 40 mm, dok će na Kosovu i Metohiji te količine biti još veće.
Poznati meteorolog Ivan Ristić ističe da će hladni frontovi nastaviti dolaziti u Srbiju u intervalima od oko četiri dana, donoseći sa sobom značajne promjene u vremenskim uvjetima. Na početku nadolazeće sedmice predviđa se dolazak tople fronte, koja će biti kratkotrajna, jer će je brzo zamijeniti hladnije vrijeme.
Snijeg je moguć i u nižim predjelima poput Loznice, Valjeva, pa čak i Beograda, što bi moglo predstavljati izazov za građane koji nisu navikli na ovakve uvjete. Ristić naglašava da vremenski modeli variraju, neki pokazuju mogućnost snijega, dok drugi ne, što otežava precizne prognoze.
Prema trenutnim predviđanjima, nakon što prođe ovo zahlađenje, u četvrtak i petak bi trebalo doći do blagog otopljenja s temperaturama iznad 10 stepeni Celzijusa, koje bi lokalno mogle dostići i do 15 stepeni. Ovo otopljenje će, međutim, biti kratkog daha jer se već krajem sedmice očekuje novo pogoršanje vremena.
Hladni zrak iz središnje Evrope, u kombinaciji s ciklonom u južnom Jadranu, stvoriće uslove za nove snježne padavine koje se predviđaju 22. novembra širom Srbije.
Ristić dalje napominje da će se promjenljivo vrijeme nastaviti do kraja novembra, sa čestim izmjenama između otopljenja i zahlađenja. Iako su visoke temperature u novembru relativno rijetke, nisu nepoznate. Primjeri iz prošlosti pokazuju da su temperature od 20 stepeni zabilježene čak i u januaru.
Ipak, očekuje se da će se promjenjivi vremenski uslovi zadržati do kraja mjeseca i početkom decembra, uz česte padavine i hladnije dane.
Zima se neumitno približava, a meteorolozi upozoravaju na polarni vrtlog koji bi mogao donijeti izuzetno hladne uvjete u decembru. Ova situacija bi mogla rezultirati visokim računima za grijanje, stoga se građanima savjetuje da unaprijed planiraju svoje troškove kako bi se pripremili za eventualno teške uvjete.
Ristić ističe da su promjenljive vremenske prilike karakteristične za ovo doba godine, a globalne klimatske promjene čine ih još izraženijima.
U narednim sedmicama, građani Srbije će svjedočiti vremenskim promjenama koje će donijeti hladne frontove, snježne padavine i povremena otopljenja. Ove promjene mogu biti izazovne, osobito za one u nižim predjelima koji nisu navikli na snijeg.
Nadležni organi trebali bi osigurati adekvatne mjere kako bi se ublažile posljedice potencijalno teških vremenskih uvjeta. Krajem godine, ovi mjeseci biće ispunjeni izazovima, ali i podsjetiti nas na prirodne cikluse koji oblikuju naš svakodnevni život i utječu na naše planove i aktivnosti.
Snijeg je na Balkanu mnogo više od vremenske pojave – on je dio identiteta, dio priča koje se godinama prepričavaju, i dio zimskih prizora koji oblikuju živote ljudi u planinskim i kontinentalnim područjima. Kada hladni frontovi sa sjevera udare na tople i vlažne zračne mase koje pristižu iznad Jadrana, nastaje savršena kombinacija za obilne padavine. Tako Balkan, posebno njegov dinarski i kontinentalni dio, često postaje poprište pravih zimskih spektakala, gdje snijeg pada u toliko velikim količinama da se čini kao da se priroda trudi pokazati svoju punu snagu.
Planine kao kraljevstvo snijega
Najveći snjegovi u regiji uvijek su vezani za planinske lance koji se protežu od Slovenije i Hrvatske, preko Bosne i Hercegovine i Crne Gore, sve do Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije. Dinara, Prenj, Bjelašnica, Vranica, Kopaonik, Šar-planina, Prokletije – to su mjesta gdje zima nije prolaznik nego domaćin.
Bjelašnica, na primjer, ima reputaciju planine na koju snijeg zna pasti krajem septembra, a povući se tek u maju. Zima 1962. godine ostala je upamćena kao jedna od najtežih – visina snijega prelazila je tri metra, a vjetrovi su znali praviti smetove više od kuća. Još je svježe sjećanje i na 2012. godinu, kada su mnogi dijelovi Bosne i Hercegovine bili odsječeni danima; na Ivan-sedlu smetovi su dostizali gotovo pet metara.
Na Durmitoru i Prokletijama, u Crnoj Gori i Albaniji, zimske padavine često prelaze sve što je uobičajeno u jugoistočnoj Evropi. Ove planine su, zbog svoje nadmorske visine i specifičnog geografskog položaja, neka od rijetkih mjesta na Balkanu gdje se snijeg može zadržati i tokom ljeta u obliku malih ledenjačkih ostataka. U nekim godinama sniježne oluje prekidale su puteve prema Žabljaku po sedam dana, a lokalni stanovnici govorili bi kako “ne pamte ovakav snijeg od šezdesetih”.
Klimatske razlike – zašto negdje pada više, a negdje manje?
Iako se Balkanski poluotok nalazi relativno blizu Mediterana, koji bi trebao donositi blaže zime, hladni kontinentalni utjecaji iz pravca Panonske nizije i Karpata stvaraju idealne uslove za snijeg. Zbog toga je Hercegovina ili obala Crne Gore najčešće bez snijega ili s minimalnim padavinama, dok samo 100 kilometara dalje, u unutrašnjosti, nastaje potpuno druga priča.
Planine koje leže gotovo okomito na pravac kretanja vjetrova – poput Dinarida – prave prirodne barijere i tjeraju vlažan zrak u visine. Kada se taj zrak ohladi, dolazi do intenzivnog stvaranja oblaka i gustog snijega. Zato su Livanjsko i Gatačko polje, kao i visoravni u istočnoj Bosni, često potpuno bijele i do četiri mjeseca godišnje.
