– Ma gdje god da se pojavim, uvijek me dočekaju s osmijehom i komentarom tipa: “Eto ga, fališ nam još samo ti!”

KAFANA – HRAM DUŠE NA BALKANSKI NAČIN

UVOD: VIŠE OD MESTA ZA PIĆE

Kafana, ta riječ od samo šest slova, nosi u sebi čitav svijet. Ona nije ni restoran, ni bar, ni pivnica, ni gostionica – iako u njoj ima hrane, pića i gostiju. Kafana je institucija, oblik društvenog života, kulturni fenomen i duhovna oaza svih onih kojima je život znao da bude težak, ali i beskrajno lijep. Na Balkanu, kafana je mjesto gdje se slavi i tuguje, gdje se piše i briše prošlost, gdje ljudi pjevaju, zaboravljaju, mire se, svađaju, zaljubljuju i rastaju.

ISTORIJSKI KORENI: OD ORIJENTA DO EVROPE

Kafana (ili mehana, han, gostiona, krčma…) vuče svoje porijeklo iz turske riječi “kahvehane” – što znači “kuća kafe”. Prve kafane na Balkanu pojavile su se u 16. vijeku, zajedno sa dolaskom Osmanskog carstva. Iako se tada služila isključivo kafa, ubrzo su u ponudu ušle i rakija, vino, mezeci, pa i muzika.

U Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, ali i u Hrvatskoj i Sloveniji, kafane su kroz vijekove dobijale različite oblike. U početku su bile skromne i rustične, često drvene, sa zemljanim podovima i klupama. Vremenom su postale mjesta okupljanja trgovaca, putnika, zanatlija, umjetnika, seljaka i plemića.

U Austro-Ugarskoj je uz tursku kafanu stigla i bečka kavana, sa svojim stolnjacima, konobarima u uniformi i gramofonskom muzikom. Taj spoj istoka i zapada dao je kafani onu jedinstvenu aromu koja je od nje stvorila – balkanski simbol.

ULOGA KAFANE U DRUŠTVU

1. Kafana kao dnevna soba siromašnog čovjeka

Mnogima je kafana bila dom izvan doma. Naročito onima koji su živjeli skromno, bez luksuza ili komfora. Tamo gdje nije bilo mjesta za gosti u kući, kafana je bila idealno mjesto da se ispriča, odmori, popije, proslavi ili isplače.

2. Kafana kao politička i društvena arena

U vremenu kada nije bilo interneta, društvenih mreža ni televizije, kafana je bila centar informacija i dešavanja. Tamo su se prenosile vijesti, komentarisala politika, planirali protesti, raspravljalo o sportu, igrala šah partija, razmjenjivale novine.

U beogradskim kafanama su 60-ih i 70-ih godina sjedili glumci, novinari, pjesnici, opozicionari, i obični ljudi – svi za istim stolom.

3. Kafana kao muzička scena

Mnoge muzičke legende su svoje karijere počele u kafanama. Kafanska muzika nije samo žanr – ona je emocija. Uz tamburaše, harmoniku, violinu, ili čak solo pjevača, kafana je postajala mjesto gdje svaka nota ima značenje, a svaki stih udara pravo u srce.

U kafani je tuga melodija, a sreća pjesma. Tamo se pjeva kad se gubi, i kad se dobija.

TIPOVI KAFANA

1. Seoska kafana

Najčešće smještena uz glavnu cestu, sa drvenim stolovima, starim frižiderom i televizorom iz devedesetih. Gdje se zna red: rakija ujutro, pivo poslijepodne, vino i pjesma pred kraj dana.

2. Gradska kafana

Sa dušom, muzikom uživo, kućnom rakijom i kelnerima koji vas zovu „šefe“ ili „gazda“. Mjesto susreta generacija.

3. Boemska kafana

Puna dima, sa muzikom iz srca i stolovima bez menija. Ovdje se zna: jedeš ono što domaćin kuha, i piješ što ti se sipa. Inspiracija pjesnicima, filmskim režiserima, boemima.

4. Modernizovana kafana

Nova verzija stare institucije – sa dizajniranim enterijerom, menijem na tabletu i rakijom u čaši koja košta kao pola flaše. Dušu ima, ali se mora tražiti dublje.

KAFANSKI JUNACI

Kafane ne bi bile ono što jesu da nije njihovih stalnih gostiju. To su ljudi koji se s kafanom ne upoznaju, nego se s njom rađaju.

• Stari boem – s kapom nakrivo, čašom u ruci i sjećanjem na neku ženu koja je otišla.

• Konobar sa stavom – zna sve o svima, donosi piće i prije nego što naručiš.

• Muzičar iz sjenke – zna više pjesama nego što ima godina.

• Gost koji dolazi „samo na kratko“ – i ostane do fajronta.

• Mislilac uz čašicu – filozofira o životu, ratu, ženama i nepravdi.

KAFANA I UMJETNOST

Poezija

Nijedna institucija nije toliko opjevana u pjesmama kao kafana. Od Đorđa Balaševića, preko Tozovca, do Šabana Bajramovića – svi su imali bar jednu pjesmu o kafani.

Književnost

Pisci poput Branislava Nušića, Mome Kapora, Duška Radovića i Mesa Selimovića u svojim djelima često spominju kafanu kao pozornicu života.

Film i televizija

Kultne serije i filmovi ne prolaze bez kafanskih scena. Od „Tesne kože“ do „Boljeg života“, kafana je mjesto gdje se prelama sudbina likova.

ATMOSFERA KOJE VIŠE NEMA

Miris pečenja, zvuk harmonike, zveket stakla, duvanski dim, smijeh i suze za istim stolom – to je kafana. Nije svuda ista, ali gdje god da je, ima istu dušu.

Danas, kako modernizacija preuzima sve aspekte života, prave kafane polako nestaju. Umjesto njih niču lounge barovi, restorani s „ambijentalnim osvjetljenjem“ i digitalnim menijima. U njima nema dima, ali nema ni duše.

KAFANA U 21. VIJEKU: IZAZOVI I NOSTALGIJA

Kafana se danas bori da preživi u vremenu korporativnih brendova, brzih kafića i sterilnih restorana. Mnoge legendarne kafane zatvorene su jer nisu donosile profit. A kafana nikad nije bila biznis – ona je bila životni prostor.

Uprkos svemu, kafana opstaje u srcima ljudi. Ima je još po ćoškovima gradova, po selima, u pričama starijih i pjesmama koje mlađi tek otkrivaju.

ZAŠTO NAM JE POTREBNA KAFANA?

Jer kafana nije luksuz – kafana je ventil. U kafani se ne glumi, ne pretvara, ne prodaje savršenstvo. Tamo si svoj. Tamo možeš da ćutiš i da te niko ne pita zašto. Tamo te tuga ne progoni, nego ti se pridruži.

Kafana je najpoštenije mjesto na svijetu – u njoj nema laži, jer se sve vidi u očima.