VIC DANA: Fata, Mujo i vulkan

U današnjem tekstu vam donosimo jednu duhovitu priču, odnosno prenosimo svakodnevni razgovor supružnika. Mujo je pitao svoju ženu kakav je u krevetu a njen odgovor će vas oboriti s nogu. Naravno poslije priče smo spremili zanimljivosti za vas, naučite neke nove stvari i zabavite se.

–Pa ne baš, nego se aktiviraš svakih 5 godina.

VULKANI – VATRENI DAH ZEMLJE KOJI KROJI ISTORIJU I MITOVE

Duboko ispod površine naše planete, daleko od očiju običnog posmatrača, Zemlja diše. Ali njen dah nije nježan i tih. On zna biti vatren, eksplozivan, razoran, nepredvidiv. Taj dah se zove – vulkan.

Već sama riječ “vulkan” nosi u sebi drevnu priču. Potiče od imena rimskog boga vatre i kovačke vještine – Vulkana, koji je, prema mitologiji, živio u ognjenoj planini i pravio oružje za bogove. Ljudi tog vremena nisu imali naučna objašnjenja za tutnjave i erupcije – za njih su to bili glasovi bogova, bijes stvorenja iz dubine, ili znakovi da se nešto veliko sprema.

ŠTA JE ZAPRAVO VULKAN?

Vulkan je otvor u Zemljinoj kori kroz koji se izbacuje magma – rastopljeno kamenje koje se, kada izbije na površinu, naziva lava. Uz to, iz vulkana izlaze i gasovi, pepeo, pare, kamenje, pa čak i cijeli oblaci staklastih čestica koje mogu preletjeti kontinente.

Iako su poznati po razaranju, vulkani su ujedno i kreatori. Oni stvaraju nova ostrva, plodne ravnice, pa čak i atmosferu kakvu danas poznajemo. Bez vulkana, naš svijet ne bi bio isti – možda ne bi bilo ni života kakvog danas poznajemo.

NAJOPASNIJE PRIRODNE TVOREVINE – ILI NAJVEĆI PRIJATELJI LJUDSKOG RAZVOJA?

Kada vulkan proradi, svijet staje. Svi se sjećaju erupcije Vezuva 79. godine nove ere, kada su Pompeja i Herkulanej nestali pod slojem pepela. Ljudi su doslovno bili zatečeni u svojim svakodnevnim poslovima – mnogi od njih su pronađeni hiljadama godina kasnije, fosilizovani u trenutku smrti, sa kruhom u peći i djecom u naručju. Vezuv je tada pokazao koliko je priroda moćna i nemilosrdna.

Ali, s druge strane, upravo zahvaljujući vulkanima, zemlje poput Italije, Island, Indonezije, Japana i Nove Zelandije imaju plodno tlo, prirodne izvore energije i bogate pejzaže. Na primjer, tlo oko vulkana Etna na Siciliji važi za jedno od najplodnijih u Evropi – vinova loza i voće tamo rastu kao nigdje drugo.

VULKANI KOJI SU PROMIJENILI SVIJET

Neki vulkani nisu samo uništavali gradove – mijenjali su klimu, istoriju, pa čak i raspadali carstva.

1. Tambora (Indonezija, 1815)

Njegova erupcija bila je toliko snažna da je izbacio više materijala nego bilo koji drugi vulkan u poznatoj istoriji. Toliko pepela se podiglo u atmosferu da je 1816. u Evropi bila poznata kao “godina bez ljeta”. Usjevi su propali, glad je harala, a naučnici vjeruju da su ti uslovi inspirisali Merii Šeli da napiše “Frankenštajna”.

2. Krakatoa (Indonezija, 1883)

Eksplozija Krakatoe bila je toliko snažna da se zvuk čuo čak u Australiji, udaljenoj više hiljada kilometara. Tsunamiji koje je izazvao odnijeli su desetine hiljada života, a nebo nad cijelom planetom je mjesecima bilo crveno zbog čestica pepela.

3. Mauna Loa i Kilauea (Havaji)

Za razliku od eksplozivnih vulkana, havajski vulkani su poznati po efuzivnim erupcijama – lava mirno teče niz padine, polako ali nezaustavljivo. Oni ne uništavaju gradove eksplozijama, već ih gutaju poput rijeke koja ne staje. No upravo ta “mirna” aktivnost čini Havaje većim svakim danom – ostrva rastu pred našim očima.

VULKANI ISPOD LEDA – VULKANI ISPOD VODE

Vulkani ne postoje samo na kopnu. Više od 75% svih vulkana na svijetu nalazi se ispod površine okeana. Oni su tvorci podvodnih planinskih lanaca, poput Srednjoatlantskog grebena, koji se proteže duž čitavog Atlantskog okeana. Tamo, nova zemlja nastaje svakog dana.

Još fascinantnije su vulkanske erupcije ispod ledenih pokrivača, poput onih na Islandu. Kada vatra susretne led, rezultat je haotična mješavina – lavina pare, eksplozija vode i pepela, pa čak i poplava izazvana otapanjem glečera. Ova pojava ima i poseban naziv: jökulhlaup – što na islandskom znači “ledena poplava”.

SUPERVULKANI – USPAVANI DIVOVI KOJI BI MOGLI PROMIJENITI CIVILIZACIJU

Ako mislite da su obični vulkani opasni, upoznajte supervulkane – rijetke, ali nevjerovatno moćne geološke tvorevine. Jedan od najpoznatijih je Yellowstone u SAD-u. Njegova kaldera je toliko ogromna da je ne biste ni prepoznali kao vulkan. Ako bi eruptirao, mogao bi prekriti trećinu Amerike pepelom, izazvati globalnu zimu, i ugroziti opstanak čovječanstva. Srećom, njegove erupcije su ekstremno rijetke – ali nisu nemoguće.

KAKO VULKANI UTIČU NA KLIMU?

Kad vulkan izbaci ogromne količine sumpor-dioksida, te čestice se u atmosferi pretvaraju u aerosole koje reflektuju sunčevo zračenje. Rezultat? Globalno hlađenje. Neke godine, temperature opadnu i do 1–2 stepena – što je dovoljno da poremeti poljoprivredu, ekosisteme, pa i društvenu stabilnost. U istoriji imamo mnogo takvih primjera: svaki put kad bi planeta “kihnula” kroz vulkan, čovječanstvo bi drhtalo.

ZANIMLJIVOSTI KOJE NISU ŠIROKO POZNATE

• Najveći vulkan u Sunčevom sistemu nije na Zemlji, već na Marsu. Zove se Olympus Mons i visok je čak 22 kilometra – gotovo tri puta više od Mount Everesta.

• “Vulkanska munja” je fascinantna pojava gdje se munje stvaraju unutar oblaka pepela zbog statičkog naelektrisanja. Slika izgleda kao apokalipsa – vatra, pepeo, nebo koje sijeva… kao da priroda crta svoje posljednje platno.

• Na Islandu postoji mjesto gdje možete stati između dvije tektonske ploče – s jedne strane ste na Sjevernoj Americi, a s druge na Evropi. Ispod vas, zemlja puca, raste i stvara se nova.

• Vulkanologija, nauka o vulkanima, i dalje je puna nepoznanica. Predvidjeti kada će vulkan eruptirati je nevjerovatno teško, iako se koriste seizmografi, termalne kamere, pa čak i dronovi.

• Postoje i blatni vulkani – ne izbacuju lavu, već mješavinu vode, gasa i blata. Neki od njih su hladni, ali i dalje opasni – mogu izazvati klizišta, požare, pa čak i eksplozije metana.

ZAŠTO LJUDI ŽIVE KRAJ VULKANA?

Ovo pitanje zvuči logično, ali odgovor je jednostavan: zemlja oko vulkana je najplodnija, topla voda je besplatna, energija je obnovljiva, a resursi obilni. Ljudi su naučili da žive s rizikom. Neki ga zovu “kockanjem s prirodom”, drugi – “zajedničkim životom s divovima”.

U Japanu, na Islandu, u Italiji, Indoneziji, ljudi su generacijama vezani za vulkane. Oni su istovremeno prokletstvo i blagoslov, opasnost i nada, smrt i život.

VULKAN KAO OGLEDALO ČOVJEČANSTVA

Vulkan je više od geološke pojave – on je metafora. Pokazuje kako ispod naizgled mirne površine može da ključa nevjerovatna sila. Pokazuje koliko smo mali pred prirodom. Ali i koliko smo hrabri, jer uprkos svemu, ljudi ostaju – grade, sade, pjevaju, čak i kad znaju da zemlja pod njima diše i da se jednog dana može probuditi.

U konačnici, vulkani su podsjetnik da je planeta živa, da nije statična, i da ćemo je, htjeli to ili ne, uvijek morati poštovati.