U nastavku vam prenosimo priču o jednom vjenčanju. Svakako, na svakom vjenčanju matičar upita ima li neko ko je protiv ovog braka? Ovo pitanje je sasvim normalno, ali odgovor je šokirao sve prisutne. Pogledajte o čemu se radi.
–Ti Mujo da šutiš, ti si ovdje mladoženja.
Razvodi su u savremenom društvu postali gotovo svakodnevna pojava, a broj rastavljenih brakova raste iz godine u godinu širom svijeta. Nekada je razvod bio tabu tema, nešto što se izbjegavalo i o čemu se šaptalo, dok je danas mnogo otvorenije prisutan u javnom diskursu. Da bi se razumjelo zašto je sve više razvoda, potrebno je sagledati cijeli niz društvenih, psiholoških, ekonomskih i kulturnih faktora koji zajedno oblikuju ovu pojavu.
Promjena uloge braka i očekivanja
U prošlosti je brak bio institucija prvenstveno zasnovana na ekonomskim interesima i društvenim očekivanjima, a ljubav je bila tek sporedna stvar. Danas se, međutim, brak doživljava kao prostor u kojem partneri očekuju emocionalnu ispunjenost, podršku, razumijevanje i osobni razvoj. Ljudi ulaze u brak s uvjerenjem da će im partner biti i najbolji prijatelj, i ljubavnik, i oslonac u svemu. Kada ta očekivanja izostanu ili oslabe, javlja se nezadovoljstvo koje lako može prerasti u krizu i završiti razvodom.
Individualizam i samostalnost
Savremeno društvo njeguje individualizam i ideju da svako ima pravo na osobnu sreću i ispunjenje. Ljudi više nisu spremni da ostaju u vezama i brakovima koji ih sputavaju, guše ili čine nesretnima. Nekada su brakovi opstajali iako su partneri bili nesretni, ali je društvena stigma bila jača od ličnih osjećaja. Danas stigma gotovo da ne postoji – razvod se posmatra kao normalna odluka, a pojedinac je ohrabren da prekine odnos ako ga vidi kao teret.
Ekonomska nezavisnost, posebno žena
Jedan od ključnih razloga rasta razvoda jeste ekonomska nezavisnost žena. U prošlim vremenima, žena je često bila finansijski zavisna od muža, pa je brak bio i pitanje egzistencije. Danas žene rade, zarađuju i mogu same sebi obezbijediti život. Time se uklanja jedan od glavnih razloga ostanka u nesretnom braku. Kada se spoji ekonomska samostalnost sa željom za ličnom srećom, razvod postaje prirodna opcija.
Promjene u vrijednostima i kulturi
Kultura se tokom posljednjih decenija značajno promijenila. Nekada se smatralo da brak mora trajati „dok nas smrt ne rastavi“. Danas se češće govori o tome da brak treba trajati „dokle god je smislen i zdrav“. U društvima u kojima dominira konzumerizam, sve je podložno ideji da ako nešto ne funkcioniše – zamjenjuje se novim. Taj mentalitet, premješten i na emotivne odnose, dovodi do bržeg prekidanja brakova.
Stres i ubrzan način života
Savremeni tempo života, konstantna trka za novcem, poslovni stres, nedostatak vremena za porodicu i zajedničke aktivnosti, stvaraju napetost u odnosima. Partneri sve češće postaju cimeri nego emotivni saputnici. Nedostatak komunikacije i emocionalnog povezivanja rezultira udaljavanjem i nerijetko razvodom.
Povećana društvena prihvaćenost razvoda
Društvo je sve tolerantnije prema razvedenima. Djeca iz razvedenih brakova više ne trpe toliku stigmu kao ranije, a i institucije su spremnije da podrže samohrane roditelje. Sve to ljudima olakšava odluku da izađu iz braka. Nekada se razvod smatrao „sramotom“, dok danas nerijetko izaziva razumijevanje i podršku okoline.
Utjecaj medija i društvenih mreža
Mediji i društvene mreže dodatno oblikuju percepciju braka i odnosa. Ljudi na Instagramu, TikToku i drugim platformama konstantno upoređuju svoje živote i veze s idealiziranim prikazima drugih. Kada stvarni život ne ispunjava te „standardizirane slike sreće“, javljaju se frustracija i razočaranje. Osim toga, društvene mreže olakšavaju upoznavanje novih ljudi, što ponekad dovodi i do prevare ili emocionalne izdaje, a samim tim i do razvoda.
Nespojivost i impulsivni brakovi
Dio razvoda uzrokovan je time što se mnogi brakovi sklapaju previše brzo, bez dovoljno upoznavanja i zajedničkog iskustva. Ljudi ulaze u brak vođeni strašću, pritiskom okoline ili iluzijom, a tek kasnije shvate da su različiti u ključnim životnim vrijednostima. Kada se ta razlika ispolji, brak postaje neodrživ.
Produžen životni vijek i drugačiji horizonti
Danas ljudi žive duže nego ranije. Nekada je brak od 30 godina bio čitav život, dok danas ljudi u 40-im godinama još imaju prostora da započnu novi život, novu ljubav ili novu porodicu. Ta mogućnost „drugog početka“ povećava broj onih koji se odluče na razvod.
Porast svijesti o nasilju i toksičnim odnosima
Veliki broj brakova završava se i zato što ljudi više nisu spremni da trpe nasilje – bilo fizičko, psihičko, emotivno ili ekonomsko. Ranije se često šutjelo o nasilju u porodici, dok danas postoje institucije i organizacije koje pružaju podršku žrtvama. Svijest da niko ne mora da ostaje u toksičnom odnosu značajno povećava broj razvoda.
Sve više razvoda dešava se jer je savremeno društvo donijelo novi sistem vrijednosti: sreća pojedinca postala je važnija od održavanja tradicionalne slike porodice po svaku cijenu. Ljudi traže emotivnu ispunjenost, slobodu i lični razvoj. Kada brak prestane da bude prostor ljubavi, podrške i sigurnosti, mnogi ga više ne vide kao nešto što se mora održati „po svaku cijenu“.
U konačnici, porast razvoda je odraz društvene evolucije – ljudi su spremniji da prekinu ono što ih guši i da potraže novi početak, čak i ako to znači da se odriču slike „savršenog braka“ radi sopstvene sreće i mira.
