Putovanje avionom je postao jako popularan način transporta, naročito u moderno vrijeme. Jenostavno su efikasniji i brži način putovanja. No jedna stvar u vezi aviona jeste što mnogi ljudi imaju strah od obrušavanja i pada aviona. Statistički puno je veća vjerovatnoća da se desi nesreća u automobilu nego avionu.
–Au kakva glupost, šta ako stane i drugi motor, valja nam prenoćiti na ovoj visini.
Avionske nesreće su rijetke u poređenju s ogromnim brojem svakodnevnih letova širom svijeta, ali zbog svojih tragičnih posljedica i velikog odjeka u javnosti, one uvijek izazivaju pažnju i strahopoštovanje. Kada dođe do nesreće, obično se radi o složenom spletu okolnosti – kombinaciji tehničkih kvarova, ljudskih grešaka, vremenskih prilika i drugih faktora. Iako zračni saobraćaj spada u najsigurnije načine putovanja, važno je razumjeti koji su najčešći razlozi avionskih nesreća i kako oni nastaju.
1. Ljudska greška – najčešći uzrok
Statistike pokazuju da je najveći broj avionskih nesreća posljedica ljudske greške, posebno pilota. Piloti donose stotine odluka tokom svakog leta, a ponekad jedna pogrešna procjena ili trenutak nepažnje može imati fatalne posljedice. Greške uključuju:
-
Pogrešno čitanje instrumenata ili pogrešna interpretacija signala.
-
Kašnjenje u reakciji na promjene u visini, brzini ili pritisku.
-
Umor i iscrpljenost, koji značajno smanjuju koncentraciju i vrijeme reakcije.
-
Loša komunikacija između pilota i kontrolora leta ili između samih članova posade (tzv. CRM – Crew Resource Management).
Primjeri iz istorije, poput nesreće na Tenerifima 1977. godine kada su se dva Boeinga 747 sudarila na pisti zbog nesporazuma u komunikaciji, pokazuju koliko ljudska greška može biti presudna.
2. Tehnički kvarovi i mehanički problemi
Avioni su tehnološki izuzetno složeni strojevi sa hiljadama komponenti. Iako se redovno održavaju i prolaze stroge sigurnosne provjere, kvarovi se ipak mogu desiti. Najčešći tehnički problemi uključuju:
-
Kvar motora ili eksplozija turbine.
-
Greške u hidrauličkom sistemu.
-
Problem s avionikom (navigacioni i komunikacioni sistemi).
-
Strukturni problemi poput pucanja krila, trupa ili repa usljed zamora materijala.
Primjer je let Japan Airlines 123 iz 1985. godine, kada je došlo do pucanja repnog dijela aviona zbog nepravilne reparacije. To je dovelo do gubitka kontrole i najveće nesreće u kojoj je poginuo 520 ljudi.
3. Loši vremenski uslovi
Iako moderni avioni mogu letjeti i u izuzetno teškim vremenskim uvjetima, oluje, jaki vjetrovi, turbulencije, magla i zaleđivanje i dalje predstavljaju značajan rizik. Vremenski uslovi posebno su opasni prilikom polijetanja i slijetanja, kada je avion najbliži zemlji i kada nema mnogo prostora za ispravljanje grešaka. Primjeri uključuju:
-
Wind shear – nagla promjena brzine i smjera vjetra, često uzrok nesreća tokom slijetanja.
-
Gromovi i oluje koji mogu oštetiti sisteme ili dezorijentisati pilote.
-
Zaleđivanje krila i motora koje dovodi do gubitka uzgona.
4. Sabotaže i terorizam
Iako rijetke, sabotaže i teroristički napadi spadaju u najpoznatije uzroke avionskih nesreća jer ostavljaju snažan psihološki trag. Najpoznatiji primjeri uključuju:
-
11. septembar 2001. kada su oteti putnički avioni iskorišteni kao oružje.
-
Eksplozije bombi na letovima, poput Pan Am 103 iznad Lockerbieja 1988. godine.
Ovakvi incidenti su doveli do drastičnog povećanja sigurnosnih mjera na aerodromima i unutar aviona.
5. Sudari u zraku i problemi s kontrolom leta
Unatoč sofisticiranim radarima i sistemima kontrole, povremeno dolazi do sudara aviona u zraku ili do problema prilikom manevrisanja. To se dešava najčešće zbog:
-
Nedostatka komunikacije između pilota i kontrolora.
-
Preopterećenosti kontrolora leta.
-
Neispravnog rada sistema za izbjegavanje sudara (TCAS).
Jedan od poznatijih slučajeva je sudar kod Überlingena u Njemačkoj 2002. godine kada su se sudarili ruski i švicarski avion zbog propusta u komunikaciji između kontrolora i sistema.
6. Umor i pritisak na posadu
Piloti i kabinsko osoblje često rade u smjenama koje narušavaju bioritam, što dovodi do umora i smanjene koncentracije. Pored toga, pritisak avio-kompanija da se letovi odvijaju bez kašnjenja može rezultirati pogrešnim odlukama. Umor je jedan od “tihih” uzroka nesreća, jer se ne vidi odmah, ali drastično utiče na sposobnost upravljanja avionom.
7. Greške u održavanju
Avioni prolaze redovne tehničke preglede, ali ako održavanje nije urađeno po propisima, posljedice mogu biti katastrofalne. Pogrešno montirani dijelovi, korištenje neadekvatnih materijala ili preskakanje kontrola zbog uštede vremena i novca često su skrivene opasnosti.
8. Faktori putnika
Iako rijetko, i sami putnici mogu uticati na sigurnost leta. To uključuje:
-
Nepoštivanje pravila u avionu (npr. korištenje elektronike u kritičnim fazama leta).
-
Fizički napadi na posadu.
-
Panika ili masovni nemiri tokom leta.
9. Nesreće na pisti (Runway Incursions)
Jedan od najopasnijih trenutaka za avion jeste vrijeme na pisti. Pogrešno skretanje, nesporazum s kontrolorima, prisustvo drugog aviona ili vozila na pisti – sve to može dovesti do katastrofe. Nesreća na Tenerifima već spomenuta upravo je primjer najgoreg mogućeg scenarija na pisti.
Avionske nesreće obično nisu rezultat samo jednog faktora, već kombinacije više uzroka – ljudske greške, tehničkih problema, lošeg vremena ili propusta u komunikaciji. Upravo zbog toga je sigurnost u avijaciji postavljena na najviši nivo: stalne obuke pilota, poboljšanja tehnologije, sofisticirani sigurnosni sistemi i rigorozni standardi održavanja. Zahvaljujući tome, putnički avioni su danas sigurniji nego ikad ranije, iako nesreće i dalje podsjećaju čovječanstvo koliko je zračni saobraćaj osjetljiv i koliko je važno stalno ulaganje u sigurnost.
