U ovom članku vam prenosimo jednu duhovitu scenu koja se odigrala u supermarketu. Naime, Mujo je sreo jednu ženu s kojom je počeo razgovor ali on je otišao u totalno drugačijem smjeru nego što je on planirao. Pročitajte priču a poslije toga vam donosimo zanimljivosti, da se malo zabavite i saznate nešto novo.

-Može biti da se varam, ali ja mislim da ste vi otac od jednog od moje djece.

Mujo se zamisli, skonta se ,premota film i sjeti se jedne prilike kad je prevario ženu pa reče:

-Jao pa nije valjda da ste vi striptizeta koja je bila na mojoj momačkoj večeri, a nakon koje smo vodili ljubav.

-Nije to, odgovori žena, ja sam inače profesorica engleskog i predajem vašem sinu.

UNUTRAŠNJA ARHITEKTURA – PSIHOLOGIJA KUPOVINE

Uđeš da kupiš hljeb i mlijeko – a izađeš sa punim kolicima. Zvuči poznato?

To nije slučajno. Supermarketi su precizno dizajnirani da podstaknu impulzivnu kupovinu, da produže boravak kupca, i da ga navedu da potroši više nego što je planirao.

Evo nekoliko trikova koje koristi gotovo svaki supermarket:

  • Mlijeko i osnovne namirnice se obično nalaze na kraju prodavnice – da bi kupac prošao kroz cijeli prostor i “usput” uzeo još stvari.

  • Svježi hljeb često se peče i izlaže ujutro – jer miris stimuliše glad i kupovinu.

  • Voće i povrće je odmah na ulazu – kako bi se stvorio utisak svježine, zdravlja i obilja.

  • Akcijske cijene i crvene etikete stavljaju se na strateške pozicije – jer crvena boja izaziva osjećaj hitnosti.

  • Sporo puštanje muzike – da bi se kupac kretao sporije, zadržao duže, i više razgledao.

Sve je to dio nevidljive dramaturgije u kojoj si ti, kao kupac, u glavnoj ulozi – ali ne znaš da si na sceni.

EKONOMIJA SUPERMARKETA – KO ZARAĐUJE, A KO GUBI

Supermarketi zarađuju ne samo na marži, već i na kompleksnoj mreži odnosa s dobavljačima. Većina velikih lanaca uzima i naknade za isticanje proizvoda na “boljim policama” – to su tzv. “listing fees”. Ako želiš da tvoja nova čokoladica stoji u visini očiju, moraš platiti. Mnogo.

Takođe, veliki lanci često imaju vlastite robne marke (tzv. “private label”) – proizvode koji su jeftiniji, ali donose više profita jer nema posrednika. Tako vidimo sve više “bijelih etiketa” koje su često proizvedene u istim fabrikama kao poznati brendovi – ali pod drugim imenom i za manju cijenu.

S druge strane, mali proizvođači često gube. Oni ne mogu da se bore s uslovima velikih lanaca, često moraju da spuštaju cijene ispod isplativosti, a povremeno bivaju istisnuti sa polica.

Isto tako, mali kvartovski dućani, nekada srce komšiluka, polako nestaju pod pritiskom niskih cijena i masovne ponude supermarketa.

SUPERMARKET I DRUŠTVO – UTICAJ NA NAŠE NAVIKE

Supermarket nas uči da sve mora biti dostupno – uvijek, u velikim količinama i po što nižoj cijeni. To ima posljedice.

  • Zaboravljamo sezonalnost – jagode u decembru, lubenica u aprilu, sve je “normalno”, iako ekološki nije održivo.

  • Gubimo kontakt s proizvođačima – više ne znamo ko nam je uzgajao paradajz ili meso.

  • Kupujemo više nego što nam treba – i bacamo ogromne količine hrane (statistika kaže da se trećina kupljene hrane baca).

  • Navikavamo se na plastiku i ambalažu – svaki proizvod je umotan, zaštićen, dvaput obložen.

Supermarket formira našu ideju o normalnosti – i to često nesvjesno.

SUPERMARKETI KAO POLITIČKI AKTERI

Možda zvuči pretjerano, ali supermarket danas ima političku moć. Kako?

  • Odlučuje koji proizvodi će biti dostupni javnosti.

  • Kroz politiku nabavke može favorizovati domaće ili strane dobavljače.

  • Utiče na cijene hrane, i time na inflaciju i kupovnu moć građana.

  • Može bojkotovati proizvođače ako ne poštuju etičke standarde (npr. dječji rad, testiranje na životinjama, itd.).

Neki lanci čak sponzorišu političke partije, kampanje, medije – dakle, učestvuju u oblikovanju javnog mišljenja.

TEHNOLOGIJA I BUDUĆNOST SUPERMARKETA

U posljednjih 10 godina, tehnologija je dodatno transformisala supermarkete:

  • Self-checkout kase omogućavaju kupcima da skeniraju i plate bez interakcije sa osobljem.

  • Online kupovina i dostava omogućavaju da više ne morate ni kročiti u prodavnicu.

  • Pametne korpe i AI algoritmi prate vašu potrošačku rutinu i predlažu proizvode.

U budućnosti nas čekaju i:

  • Potpuno automatizovani supermarketi (poput Amazon Go – gdje nema kasa ni blagajnika).

  • Personalizovane ponude na osnovu vaših navika, lokacije, vremena u danu.

  • Ekološki dizajnirane prodavnice sa minimalnim otpadom i lokalnim proizvodima.

SUPERMARKET JE VIŠE OD KUPOVINE

Iako ga mnogi vide samo kao mjesto gdje se kupuju namirnice, supermarket je zapravo moderni hram potrošačke civilizacije. On je istovremeno psihološka mašina, ekonomski motor, društveni oblikovač, tehnološki eksperiment i politički alat.

Kada sljedeći put kreneš po “samo hljeb i mlijeko”, zastani na trenutak. Pogledaj oko sebe. Pogledaj kako su police poredane, koje boje dominiraju, kakva muzika svira, gdje ti je pažnja usmjerena. I zapitaj se – da li kupuješ jer ti treba, ili jer si naveden?

Supermarket ne pravi samo tvoj račun. On, polako ali sigurno, oblikuje i tvoj svijet.

Oglasi - Advertisement

RELATED ARTICLESMORE FROM AUTHOR