Danas donosimo jedan smiješan vic, a ko naravno će imati glavnu ulogu nego Bosanac. Duhovit vic o domišljatosti našeg naroda koji se i u najvećoj nevolji zna snaći. Čitajte u nastavku i uživajte.
– “Hajde, Fato, sad kad su ti uniformisani sve prevrnuli po bašti, iskoristi priliku pa zasadi bar nešto korisno – krompir, recimo!”
Kada smo već pomenuli krompir, da vam napišemo neke zanimljivosti vezano za ovu čudotvornu biljku koja ima iznenađujuće i pozitivna dejstva na zdravlje, ako se pripremi na pravi način.
PRIČA O KRUMPIRU: GOMOLJ KOJI JE PROMIJENIO SVIJET
Krompir, ili kako ga neki još nazivaju krtola, krumpir, kumpir, patata, naizgled jednostavan gomolj, jedan je od najvažnijih prehrambenih proizvoda u ljudskoj historiji. Nizak i neugledan na prvi pogled, krompir je zapravo biljka koja skriva iza sebe bogatu prošlost, fascinantnu botaničku strukturu, ogromnu nutricionističku vrijednost i izuzetno veliki uticaj na civilizaciju.
PORIJEKLO I RANI DANI
Krompir potiče iz planinskih područja današnjeg Perua i sjeverozapadne Bolivije, gdje su ga uzgajale starosjedilačke zajednice prije više od 7.000 godina. Inke su gajile više od stotinu vrsta krompira i duboko su ga poštovali – vjerovali su da krompir ima duhovnu snagu, a kalendare su usklađivali s ciklusima sadnje i vađenja ovog gomolja. Imao je i svoje rituale, često su ga zakopavali u zemlju kao dar bogovima da bi se osigurala plodna godina.
Krompir se u Evropi prvi put pojavio krajem 16. stoljeća, nakon španske kolonizacije Južne Amerike. Prvobitno je izazvao nepovjerenje – mnogi su ga smatrali hranom za svinje, pa čak i otrovnim, jer pripada porodici pomoćnica (Solanaceae), kao i otrovna biljka velebilje. Tek kada su se glad i siromaštvo proširili Evropom, naročito u 18. stoljeću, ljudi su počeli shvatati koliko je krompir izdržljiv, hranjiv i lako uzgojiv.
ŠIRENJE PO SVIJETU
U Irskoj je krompir postao temelj ishrane. Njegova izdržljivost na siromašnim tlima i sposobnost da prehrani porodicu s malim zemljištem učinila ga je nezamjenjivim. No upravo je ovisnost o jednoj vrsti krompira dovela do velike katastrofe – 1845. godine krompirova plijesan (Phytophthora infestans) poharala je usjeve, izazvavši Veliku irsku glad u kojoj je umrlo više od milion ljudi, dok ih je još toliko emigriralo, najviše u Ameriku.
Iz Evrope krompir se širio svijetom – u Aziji je brzo pronašao svoje mjesto u kulinarstvu, posebno u Indiji, Kini i Nepalu. Danas je krompir četvrta najvažnija prehrambena biljka u svijetu, odmah iza kukuruza, pšenice i riže.
BOTANIČKI FENOMEN
Krompir je višegodišnja biljka, iako se u poljoprivredi tretira kao jednogodišnja. Pripada rodu Solanum, a latinski naziv mu je Solanum tuberosum. Ono što jedemo su zapravo podzemni izdanci, tj. gomolji, koji biljka koristi za skladištenje škroba.
Zanimljivo je da biljka krompira daje i plod – zelenu bobicu koja nalikuje na malu rajčicu, ali je otrovna zbog visokog sadržaja solanina. Gomolji, ukoliko su izloženi svjetlu i zazelene se, takođe razvijaju solanin i postaju opasni za konzumaciju.
Krompir se razmnožava vegetativno – sadnjom dijelova gomolja koji imaju tzv. “okce”. To omogućava jednostavno i brzo širenje.
NUTRICIONISTIČKA VRIJEDNOST
Suprotno uvriježenim mišljenjima da je krompir “samo škrob”, on je vrlo hranjiv. Jedan srednje velik krompir kuhan u ljusci sadrži:
-
više kalijuma nego banana,
-
dobre količine vitamina C, B6, niacina i folne kiseline,
-
vlakna (osobito ako se jede s korom),
-
kompleksne ugljene hidrate koji pružaju dugotrajnu energiju.
Krompir ne sadrži masnoće ni holesterol. Problem s krompirom ne leži u njemu samom, već u načinu pripreme – pomfrit, čips i zapečeni krompiri s puno masnoće često narušavaju njegovu reputaciju kao zdravog izbora.
RAZNOVRSNOST U KULINARSTVU
Krompir je jedan od najprilagodljivijih sastojaka u kuhinji. Može se:
-
kuhati,
-
peći,
-
pržiti,
-
pasirati,
-
puniti,
-
koristiti za supe, variva, salate, pa čak i deserte.
Pire krompir, pomfrit, čips, knedle, krokete, musake – spisak je beskrajan. Krompir ima sposobnost da primi okuse začina, masnoća i povrća s kojima se kombinuje, što ga čini omiljenim u gotovo svim kulinarskim tradicijama.
U Francuskoj se koristi za sofisticirane gratine, u Njemačkoj za salate s lukom i sirćetom, u Indiji za curryje, u Peruu za jela poput papa a la huancaína. U našim krajevima nezamjenjiv je kao prilog, ali i kao glavno jelo – sjetimo se krompira ispod sača, musake, ili krompiruše.
INDUSTRIJSKA UPOTREBA
Osim u prehrambene svrhe, krompir ima i industrijsku važnost. Od krompirovog škroba prave se:
-
ljepila,
-
papir,
-
alkohol (krompirov destilat za votku),
-
bio-razgradivi materijali,
-
lijekovi (korišten je kao baza za tablete),
-
pa čak i tekstilna vlakna.
Krompir je korišten i u genetskim istraživanjima, a danas postoji i genetski modifikovan krompir otporan na bolesti, s višim prinosima i boljom dugotrajnom postojanošću.
KROMPIR U FOLKLORU I KULTURI
Zanimljivo je kako se krompir ukorijenio ne samo u zemlju, već i u jezik. Izrazi poput “vruć krompir” koriste se za opis neugodnih tema. U narodnim pričama, krompir simbolizira skromnost, izdržljivost i hranu koja zbližava.
U mnogim zemljama održavaju se “dani krompira”, festivali gdje se slavi sve u vezi s ovim gomoljem – od sadnje do kuhanja i takmičenja u najdužem pomfritu.
U Andama se i danas koriste više stotina autohtonih sorti krompira u različitim bojama – crveni, plavi, ljubičasti i crni krompiri nisu rijetkost.
IZAZOVI I BUDUĆNOST
Krompir, iako prilagodljiv, suočava se sa izazovima:
-
bolesti poput plijesni i virusa,
-
klimatske promjene koje utiču na rast i prinos,
-
erozija genetske raznolikosti zbog industrijalizacije,
-
problem prekomjerne upotrebe pesticida u intenzivnoj proizvodnji.
Uprkos tome, naučnici rade na razvoju “super krompira” – sorti otpornijih na bolesti, koje zahtijevaju manje vode i daju veći nutritivni učinak. U nekim zemljama se istražuje mogućnost uzgoja krompira u ekstremnim uslovima – pa čak i na Marsu! NASA je sprovela eksperimente u suradnji s Peruom kako bi provjerili može li se krompir uzgajati u simuliranim marsovskim uslovima.
