Donosimo vam jednu zanimljivu situaciju iz supermarketa. Naime, muž je izgubio ženu u supermarketu a naravno, nema muškarca kojem takve stvari ne idu na živce. No, dosjetio se jedne genijalne stvari. Pogledajte o čemu se radi.
–Evo ovako. Mogli smo malo da razgovaramo. Svaki put kad razgovaram s atraktivnom ženom, moja žena se odjednom odnekud stvori.
Supermarketi – od prvih ideja do budućnosti trgovine
Supermarketi danas djeluju kao nešto potpuno uobičajeno. Gotovo da ne postoji grad ili naselje bez barem jedne velike trgovine u kojoj možemo pronaći sve: od svježeg voća i povrća, mesa, mliječnih proizvoda, preko hemije i higijenskih sredstava, do odjeće, igračaka pa čak i elektronike. Ljudi danas uzimaju zdravo za gotovo činjenicu da na jednom mjestu mogu napuniti čitava kolica različitim proizvodima. Međutim, iza tog koncepta stoji fascinantna istorija i ogromna promjena u načinu na koji se društvo hrani, opskrbljuje i živi.
Prije pojave supermarketa – kako su ljudi kupovali?
Do početka 20. stoljeća trgovina hranom izgledala je sasvim drugačije. Ljudi su kupovali u malim specijalizovanim radnjama:
-
kod mesara se uzimalo meso,
-
kod pekara hljeb,
-
u mljekari mlijeko, sir i maslac,
-
u bakalnici šećer, brašno, ulje i kafu.
Kupovina je bila ritual: trgovac je stajao iza pulta, kupac bi naručio ono što mu treba, a trgovac bi izvagao, upakovao i naplatio robu. Kupci nisu slobodno birali robu s polica, već su morali čekati da im trgovac sve iznese. Takav način kupovine bio je spor, a ponuda ograničena.
Ono što je danas poznato kao „samoizbor“ – sloboda da kupac sam uzme proizvod s police – tada nije postojalo.
Prvi koraci ka supermarketima
Promjena je započela u Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 1916. u Memphisu, Tennessee, Clarence Saunders je otvorio prvu samoposlužnu prodavnicu pod imenom Piggly Wiggly. To je bio revolucionaran koncept: kupci su sami uzimali robu s polica i nosili je do kase gdje bi je platili.
Ova ideja omogućila je da se:
-
poveća brzina kupovine,
-
smanji broj radnika u trgovini (jer kupac sam obavlja posao biranja),
-
izloži veća količina robe na policama,
-
razvije potpuno novi način marketinga – privlačne ambalaže i reklame.
Piggly Wiggly je bio prvi prototip modernog supermarketa.
Širenje i razvoj supermarketa u 20. stoljeću
Tokom 1930-ih i 1940-ih, ideja supermarketa brzo se širila Amerikom. Trgovci su shvatili da kupci vole mogućnost da sve obave na jednom mjestu. Nakon Drugog svjetskog rata, kada je došlo do ekonomskog procvata i rasta potrošačkog društva, supermarketi su postali standard.
U Evropi se prvi veliki supermarketi javljaju pedesetih godina, najprije u Francuskoj i Velikoj Britaniji, a zatim i u Njemačkoj, Italiji i drugim zemljama. Carrefour, osnovan u Francuskoj 1959. godine, bio je jedan od prvih lanaca koji je popularizirao hiper markete – ogromne prodavnice koje nude prehrambene i neprehrambene artikle pod jednim krovom.
U bivšoj Jugoslaviji, prvi oblici supermarketa počeli su se pojavljivati 1960-ih i 1970-ih godina, u većim gradovima poput Beograda, Zagreba, Ljubljane i Sarajeva.
Zašto su supermarketi postali toliko popularni?
-
Praktičnost – sve se može kupiti na jednom mjestu.
-
Niže cijene – masovna nabavka i veliki promet omogućili su supermarketima da snize cijene u odnosu na male trgovine.
-
Veliki izbor – supermarketi nude stotine, pa i hiljade različitih proizvoda.
-
Marketing i promocije – akcije, popusti, probna pakovanja i reklame dodatno su privukle kupce.
-
Parkirališta i lokacija – supermarketi su često izgrađeni u blizini velikih saobraćajnica i opremljeni velikim parking prostorima, što ih čini dostupnim automobilom.
Uticaj supermarketa na društvo
Supermarketi nisu promijenili samo način kupovine – oni su transformisali čitava društva:
-
Male trgovine su nestajale – lokalne bakalnice i porodične radnje sve teže su konkurisale velikim lancima.
-
Standardizacija hrane – proizvodi su postali uniformni, s istim brendovima i pakovanjima širom svijeta.
-
Potrošačka kultura – ljudi su počeli kupovati više nego što im je potrebno, jer su bili izloženi obilju i reklamama.
-
Globalizacija – isti lanci supermarketa danas postoje u desetinama zemalja, što znači da u Berlinu, Zagrebu ili Tokiju često možeš kupiti iste proizvode.
Hiper i mega marketi
Pored klasičnih supermarketa, od kraja 20. stoljeća razvijaju se i hipermarketi i mega marketi. To su ogromne trgovine, često na periferijama gradova, koje nude doslovno sve – od hljeba do televizora, od pelena do automobilskih guma. Primjeri su: Walmart u SAD-u, Carrefour u Francuskoj, Tesco u Velikoj Britaniji.
Kritike i problemi
Iako supermarketi donose praktičnost i niže cijene, postoje i negativne strane:
-
Nestanak malih trgovina i lokalnih proizvođača.
-
Masovna potrošnja i bacanje hrane, jer ljudi često kupe više nego što im treba.
-
Standardizacija ukusa – gubi se raznolikost domaćih proizvoda.
-
Uticaj na radnike – poslovi u supermarketima često su slabo plaćeni i fizički naporni.
-
Ekološki otisak – masovna proizvodnja, transport i ogromna pakovanja doprinose zagađenju.
Budućnost supermarketa
Trgovina je u posljednjih 20 godina ponovo doživjela veliku transformaciju:
-
Online kupovina
Sve više ljudi kupuje namirnice preko interneta, s dostavom na kućnu adresu. Amazon i slične kompanije mijenjaju način na koji razmišljamo o trgovini. -
Pametni supermarketi
Pojavljuju se trgovine bez blagajni – primjer su Amazon Go prodavnice gdje kupac samo uzme proizvode i izađe, a račun se automatski skida s njegovog računa. -
Održivost
Sve veći naglasak stavlja se na ekološke aspekte: manje plastičnih pakovanja, više lokalnih i organskih proizvoda, smanjenje otpada od hrane. -
Personalizovana kupovina
Supermarketi prate potrošačke navike putem aplikacija i kartica lojalnosti. U budućnosti će kupci dobijati personalizovane popuste i preporuke. -
Povratak „malom“ u velikom
Mnogi supermarketi uvode odjele sa domaćim i lokalnim proizvodima kako bi vratili dio šarma starih trgovina.
Supermarketi su jedan od najvećih izuma modernog doba kada je riječ o trgovini. Oni su omogućili ljudima lakši i brži pristup ogromnom izboru hrane i robe, oblikovali navike potrošnje i stvorili potpuno novu kulturu kupovine. Međutim, donijeli su i brojne izazove – od nestanka malih trgovina, preko prekomjerne potrošnje, do problema sa ekologijom.
Njihova budućnost svakako ide ka digitalizaciji, održivosti i personalizaciji kupovine. Supermarketi kakve poznajemo danas vjerovatno će izgledati potpuno drugačije za dvadesetak godina – možda više neće biti blagajni, možda će dostava preuzeti primat, ali jedno je sigurno: supermarket kao koncept ostaće stub svakodnevnog života, jer spaja ono što čovjek najviše traži – praktičnost, dostupnost i obilje.
