Odnos snahe i svekrve je uvijek kroz priče imao neku zategnutu konotaciju, neki odnos koji nije baš najbolji. Naravno da može se reći da je to na neki način i prirodno jer snaha i svekrva se bore za ljubav jedne osobe a danas ćemo se malo našaliti na račun snahe a i svekrve.
— Hajde ti kreni naprijed, ja ću te stići brzo. Mlađa sam, pa ću se lakše snaći i brže doći da prenesem vijesti.
SVEKRVA I SNAHA – VEZA PUNA SENKI I SVJETLA
Odnos između snahe i svekrve često je poput napete priče u kojoj nijedan lik nije isključivo negativac niti isključivo junak. Riječ je o jednoj od najdelikatnijih relacija unutar porodičnih struktura, isprepletenoj emocijama, očekivanjima, nesigurnostima, ljubomorom, ljubavlju, a ponekad i – tjeskobom. Iako se često koristi kao materijal za šale, viceve i satire, ova veza zapravo duboko odražava porodične, kulturne i psihološke obrasce društva u kojem živimo.
PSIHOLOGIJA ODNOSA – NEVIDLJIVA BORBA ZA MJESTO
Mnogo puta, sukobi između svekrve i snahe nisu otvoreni – oni su suptilni, pasivno-agresivni, puni neizgovorenih riječi i uzdržanih pogleda. U središtu svega najčešće se nalazi sin i suprug, koji postaje nesvjesna tačka napetosti.
Svekrva ga vidi kao “svoje dijete”, a snaha kao “svog partnera”. I dok svekrva pokušava zadržati emocionalnu bliskost s njim, snaha teži da izgradi nezavisni, intimni prostor u kojem nema “treće strane”. Taj preklapajući interes za istog čovjeka, iako u potpuno drugačijim ulogama, nerijetko postaje izvor rivaliteta.
Ali, nije sve uvijek konfliktno. U mnogim porodicama svekrva i snaha mogu postati prijateljice, saputnice, pa čak i saveznice. Ključ leži u međusobnom poštovanju, granicama, empatiji i spremnosti da se prihvati različitost.
SVEKRVA KAO MAJKA, SVEKRVA KAO RIVAL
Za žene koje su odrasle u tradicionalnim domaćinstvima, uloga svekrve može da postane nastavak njihove majčinske brige. Mnoge svekrve žele pomoći, biti korisne, uključiti se. Ali ta pomoć ponekad preraste u miješanje, kontrolu, pa i tihu sabotažu.
U tom trenutku, snaha osjeća da gubi slobodu. Počinje da se osjeća kao da mora da se dokazuje, da opravdava svaku svoju odluku – od izbora hrane, načina odgajanja djece, do načina na koji pere zavjese ili pegla košulju.
Svekrve koje ne znaju da puste svog sina da živi svoj život u svojoj porodici, nesvjesno ruše temelje braka svog djeteta. One možda ne žele da budu negativne, ali njihova emocionalna vezanost prerasta u potrebu za kontrolom.
SNAHA KAO STRANKINJA U TUĐOJ KUĆI
Za snahu, ulazak u novu porodicu često je šok. Nova pravila, nova očekivanja, možda i nepisana “pravila igre” koja joj niko ne objašnjava. Ako je snaha moderna, samostalna, obrazovana žena, često dolazi u sukob s tradicionalnim vrijednostima koje svekrva i dalje njeguje.
Ako je, pak, povučena i tiha, svekrva može da je doživi kao slab karakter, pa preuzme dominaciju.
U svakom slučaju, snaha je često prva koja mora da “pazi šta kaže”, da se “ne zamjeri”, da balansira između lojalnosti mužu i pristojnosti prema njegovoj majci. I upravo u tom balansiranju – često dolazi do emocionalnog sagorijevanja.
MODERNO DOBA – DA LI SE ODNOSI MIJENJAJU?
U savremenom društvu, uloga žene se promijenila. Mnoge mlade žene danas više ne žive u istom domaćinstvu s muževljevom porodicom. Ekonomska nezavisnost i samostalni stanovi donekle su smanjili mogućnost sukoba, jer fizička distanca donosi i emocionalni predah.
Ipak, čak i u digitalnom dobu, svekrve često zadržavaju jak uticaj, posebno kad dođu unuci. Onda kreće novo poglavlje odnosa: da li će svekrva poštovati odgojne metode svoje snahe, ili će uporno “znati bolje”?
Zanimljivo je i to da neke snaje, kada jednog dana same postanu svekrve, u potpunosti promijene perspektivu. Tada shvate da su i one jednom bile s druge strane priče, i tek tada nastaje prava refleksija odnosa koji je nekada bio pun tenzije.
ISTORIJSKI KONTEKST – KADA POČINJE NAPETOST?
U patrijarhalnim društvima, koje su obilježile mnoge kulture kroz istoriju, porodični sistem se bazirao na zajedničkom domaćinstvu. Kada bi muškarac zasnovao brak, mlada snaha bi se doseljavala u kuću mladoženjine porodice – gdje je glavnu riječ često vodila svekrva, kao žena s najdužim stažom u domaćinstvu. Na nju je padala uloga čuvarice kućnog poretka, a na snahu odgovornost da se uklopi i dokaže.
Ova postavka odmah stvara potencijal za konflikt: mlada žena, puna nade, ulazi u novu sredinu i često doživljava pritisak da bude “dobra snaha”, dok svekrva, iz straha da će izgubiti svoj autoritet ili emocionalni odnos sa sinom, može da postane nesvjesno posesivna, hladna ili kritična.
KADA JE ODNOS DOBAR – NAJLJEPŠA ŽENSKA VEZA
Postoje i odnosi između svekrvi i snaha koji su ispunjeni ljubavlju, poštovanjem i bliskošću. Kada se žena uda u porodicu gdje je svekrva dočeka otvorena srca, bez straha, bez sumnje – tada snaha osjeti sigurnost. Ona postaje kćerka u novom domu, a svekrva prijatelj i vodič.
Te veze su dragocjene. Snaha može da nauči mnogo iz životnog iskustva žene koja je već prošla sve faze koje je njoj tek predstoje. A svekrva, ako umije da sluša i prihvati novu energiju u porodici, može da pronađe prijateljicu i saveznicu u ženi svog sina.
