Donosimo jednu interesantnu priču, gdje je jedan čovjek u poznim godinama došao kod doktora. Ispričao mu je jednu zanimljivu priču, odnosno nešto što mu se desilo u životu. Njegova mlada žena je ostala trudna. Doktor mu je na tu temu ispričao jednu priču da bi on bolje razumio stvari.
–Ma nema teoretske šanse. Mora biti da je neko bio iza njega pa opalio, nema šanse da je to lovac kišobranom riješio.
–Eh djede, to ti i ja govorim, kaže doktor.
Plodnost muškaraca u starijoj životnoj dobi tema je koja se često pogrešno pojednostavljuje. Ljudi obično misle da, za razliku od žena, muškarci mogu postati očevi u bilo kojoj dobi. Istina je da se muškarci mogu reprodukovati mnogo duže nego žene, ponekad i do duboke starosti, ali to ne znači da plodnost ostaje ista. Muški reproduktivni sistem, baš kao i ostatak tijela, prolazi kroz postepene promjene s godinama, i te promjene mogu imati veliki uticaj na kvalitet sperme, mogućnost začeća, pa čak i zdravlje budućeg djeteta.
Biološka osnova muške plodnosti
Muška plodnost zavisi od tri glavna faktora: količine, pokretljivosti i kvaliteta spermatozoida. Proizvodnja spermatozoida odvija se u testisima i pod uticajem hormona poput testosterona i folikul-stimulirajućeg hormona (FSH). Dok je muškarac mlad, njegov organizam ima stabilan hormonski balans, što omogućava stalnu, obilnu i kvalitetnu spermatogenezu (stvaranje spermatozoida).
Međutim, s godinama, testisi se postepeno smanjuju, a nivo testosterona opada. To ne znači da muškarac ulazi u „menopauzu“ kao žene, ali dolazi do andropauze – prirodnog procesa smanjenja muških hormona, koji utiče na energiju, libido, erektilnu funkciju i, posredno, plodnost.
Promjene u spermi s godinama
Studije pokazuju da se već od 40. godine mogu uočiti jasne promjene u kvalitetu sperme:
-
Broj spermatozoida se smanjuje – nije drastičan pad, ali dovoljno značajan da oteža začeće.
-
Pokretljivost spermatozoida opada, što znači da se teže kreću kroz ženski reproduktivni sistem i rjeđe uspijevaju oploditi jajnu ćeliju.
-
Morfologija (oblik) spermatozoida postaje nepravilnija, što može smanjiti njihovu sposobnost da prodiru u jajnu ćeliju.
-
Povećava se broj oštećenja DNK u spermatozoidima, što može dovesti do problema u ranoj trudnoći, spontanih pobačaja ili povećanog rizika od genetskih anomalija kod djeteta.
U jednoj velikoj studiji objavljenoj u časopisu Fertility and Sterility, naučnici su otkrili da muškarci stariji od 45 godina imaju do pet puta veći rizik od problema sa začećem u poređenju s muškarcima mlađim od 25 godina – čak i ako su njihove partnerke mlade i zdrave.
Testosteron – ključni hormon muškog zdravlja
Testosteron je hormon koji utiče ne samo na seksualnu želju i potenciju, nego i na proizvodnju spermatozoida. Kod muškaraca starijih od 50 godina, prosječan nivo testosterona opada za oko 1% godišnje. To nije vidljivo odmah, ali s vremenom dovodi do:
-
smanjene spermatogeneze
-
smanjene zapremine ejakulata
-
slabije erektilne funkcije
-
umora, depresije i smanjenog interesa za seksualne odnose
Sve to zajedno stvara okruženje u kojem je plodnost znatno manja nego u mlađim godinama. Međutim, pad testosterona može se ublažiti zdravim stilom života, redovnom fizičkom aktivnošću i prehranom bogatom cinkom, vitaminom D, magnezijem i omega-3 masnim kiselinama.
Genetski rizici i zdravlje djeteta
Zanimljivo je da se u posljednjih 20 godina sve više istražuje uticaj očinske starosti na zdravlje potomstva. Ranije se uglavnom govorilo o rizicima povezanim s majčinskom dobi, ali sada znamo da i stariji očevi mogu prenijeti određene rizike.
Kod muškaraca starijih od 45–50 godina povećava se vjerovatnoća mutacija u spermatogenezi. Te mutacije ne moraju značiti da će dijete biti bolesno, ali povećavaju rizik od:
-
autizma
-
shizofrenije
-
bipolarnog poremećaja
-
rijetkih genetskih sindroma
Zato stručnjaci savjetuju da, ako muškarac planira potomstvo nakon 45. godine, uradi detaljnu analizu sperme (spermiogram) i, po potrebi, genetsko savjetovanje.
Intimna funkcija i psihološki aspekt
Još jedan važan faktor koji utiče na plodnost je intimna funkcija. Kod starijih muškaraca češće se javljaju problemi poput erektilne disfunkcije ili smanjenog libida, što može otežati redovne odnose i time umanjiti šanse za začeće. Ovi problemi su često psihološki i fiziološki isprepleteni — stres, umor, bolesti srca i krvnih sudova, dijabetes i upotreba određenih lijekova mogu dodatno otežati situaciju.
Ipak, uz odgovarajuće tretmane i promjene navika, mnogi muškarci uspijevaju povratiti vitalnost i normalnu seksualnu funkciju čak i u kasnijim godinama.
Primjeri iz stvarnog života
Postoje brojni poznati primjeri muškaraca koji su postali očevi u poznim godinama — Charlie Chaplin je dobio dijete u 73. godini, Pablo Picasso u 68., a Anthony Quinn u 81. To dokazuje da mogućnost začeća ostaje, ali takvi slučajevi su izuzeci, a ne pravilo. Biološki, ti muškarci su imali i sreće i genetiku koja im je omogućila da ostanu reproduktivno sposobni mnogo duže nego prosječni muškarac.
Faktori koji utiču na očuvanje plodnosti
Muška plodnost u starijoj dobi nije potpuno izgubljena – ona zavisi od načina života i zdravlja kroz godine. Evo nekoliko ključnih faktora koji mogu pomoći u očuvanju kvaliteta sperme:
-
Zdrava ishrana – bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima. Posebno su važni cink, selen, vitamin E i C.
-
Fizička aktivnost – redovno kretanje poboljšava cirkulaciju i održava nivo testosterona.
-
Izbjegavanje alkohola, cigareta i droga – sve to drastično smanjuje kvalitet sperme.
-
Smanjenje stresa – hronični stres snižava testosteron i povećava oksidativni stres, koji oštećuje DNK u spermatozoidima.
-
Dobar san i izbjegavanje gojaznosti – jer višak masnog tkiva pretvara testosteron u estrogen, što smanjuje plodnost.
-
Redovne ljekarske kontrole – jer mnoge bolesti (poput dijabetesa, hipertenzije ili bolesti štitne žlijezde) mogu posredno uticati na reproduktivni sistem.
Može li stariji muškarac imati zdravo dijete?
Da — može.
Ako je zdrav, fizički aktivan, ima dobar hormonski balans i uredan spermiogram, muškarac može postati otac i u 60-im ili 70-im godinama. Međutim, šanse za prirodno začeće se smanjuju, a rizici blago rastu. Zato se u takvim situacijama često preporučuju dodatne pretrage, poput fragmentacije DNK spermatozoida, da bi se utvrdio stvarni kvalitet genetskog materijala.
U današnje vrijeme, zahvaljujući napretku medicine i reproduktivnih tehnologija (poput IVF-a i ICSI metode), stariji muškarci sve češće postaju očevi – često i s partnerkama koje su mnogo mlađe, što dodatno povećava šanse za zdravo potomstvo.
