VIC DANA: Tri jaja

Ovaj put jedan jako neobičan vic kojeg sigurno niste čuli do sad. Naravno najbolje bi bilo da vam neko talentovan ispriča, to dodaje na humoru. Ili ako vi imate talenta, evo savršenog vica da ispričate u društvu i nasmijete sve odreda. Naravno, nakon vica slijede zanimljivosti koje vam uvijek napišemo tako da naučite nešto novo.

– Pa… zapravo, postoji jedna stvar. U ormaru, iza starih posteljina, čuvam kutiju s jajima i nešto novca.

Zatečen, ustade i ode da provjeri. U kutiji – samo tri jajeta i poveći svežanj novčanica.

Vrati se u dnevnu sobu i zbunjeno kaže:

– Tri jajeta? Pa to i nije tako strašno. Ali otkud ovoliko novca? Koliko ovdje ima?

– Oko 27.000 eura – odgovori ona mirno.

– Ne razumijem… kako?

Uz uzdah, reče:

– Svaki put kad si me razočarao u krevetu, stavila bih po jedno jaje u kutiju. I kad ih se nakupi tucet, odnesem ih na pijacu i prodam…

KOKOŠIJA JAJA – ČUDO PRIRODE U LJUSCI

Kokošija jaja su jedan od najrasprostranjenijih, najdostupnijih i najstarijih oblika hrane koje je čovječanstvo ikada koristilo. Bez obzira na to da li ih jedemo za doručak, koristimo u kolačima, pripremamo ih za posebne prilike ili ih bojičemo za Uskrs – jaja imaju izuzetno važnu ulogu u svakodnevnoj prehrani milijardi ljudi širom svijeta. Iza te, naizgled obične, jajaste ljuske krije se nevjerovatna biološka mašina – nutricionistički dragulj, evolutivni fenomen i simbol novog života.

ISTORIJA KORIŠTENJA KOKOŠIJIH JAJA

Ljudi su počeli koristiti jaja još u doba neolitika, mnogo prije razvoja pisanih jezika. Pretpostavlja se da su prve kokoši pripitomljene na prostoru jugoistočne Azije, posebno u današnjoj Tajlandu, Vijetnamu i Kini, gdje su ljudi shvatili da divlje ptice koje polažu jaja mogu biti korisnije ako se uzgajaju u blizini domaćinstava. Prve kokoši potiču od crvene divlje džungle kokoši (Gallus gallus), a upravo ta podvrsta je predak moderne domaće koke.

Stari Egipćani su već oko 1400. godine prije nove ere znali za inkubatore u kojima su uzgajali piliće bez prisustva kvočke. Rimljani su širili uzgoj kokoši po cijelom Mediteranu, a u srednjem vijeku kokošija jaja su postala izvor proteina siromašnog sloja stanovništva. U savremenom dobu, posebno od kraja 19. stoljeća s razvojem industrijskog uzgoja, jaja su postala dostupna gotovo svima.

STRUKTURA KOKOŠIJEG JAJA – VIŠE OD ONOG ŠTO OČI VIDE

Na prvi pogled, jaje je jednostavna stvar: ljuska, bjelance i žumance. Ali kada se uđe dublje u njegovu strukturu, otkriva se pravo čudo prirode.

1. Ljuska – Građena je pretežno od kalcijum-karbonata, a ima i hiljade sićušnih pora kroz koje prolazi kisik, omogućavajući embrionu disanje. Zanimljivo je da boja ljuske zavisi od vrste kokoši, a ne od kvaliteta jajeta. Bijele koke (npr. Leghorn) nose bijela jaja, dok one sa smeđim perjem (npr. Rhode Island Red) obično nose smeđa.

2. Bjelance (albumen) – Sastoji se od vode i proteina, prije svega albumina. Ono ima zaštitnu ulogu za žumance i izvor je vode i aminokiselina za embrion. Bjelance je najčešće korišten sastojak u dijetama zbog niske kalorijske vrijednosti i visokog sadržaja proteina.

3. Žumance (vitellus) – Središnji, najnutritivniji dio jajeta. Bogato je mastima, vitaminima (posebno A, D, E i K), lecitinom i holinom. Žumance sadrži sve potrebne nutrijente koje jedan novi život (pile) treba da bi se razvijao.

4. Membrane – Ispod ljuske postoje dvije membrane koje štite unutrašnji sadržaj od bakterija. Ove membrane igraju važnu ulogu u borbi protiv mikroba.

---

NUTRITIVNA VRIJEDNOST KOKOŠIJEG JAJA

Jedno srednje kokošije jaje sadrži otprilike:

• 6 grama proteina

• 5 grama masti

• 77 kalorija

• 0 grama ugljikohidrata

• 186 mg holesterola (u žumancetu)

Pored toga, jaje je odličan izvor:

• Vitamin D – važan za kosti i imunitet

• Vitamin B12 – neophodan za zdravlje nervnog sistema

• Riboflavin (B2) – podržava energiju i metabolizam

• Selen – antioksidans

• Holin – bitan za rad mozga i jetre

Jaja su, uprkos reputaciji zbog holesterola, danas rehabilitovana u nutricionističkim krugovima. Savremena istraživanja pokazuju da konzumacija jaja ne utiče značajno na nivo lošeg holesterola u krvi kod većine ljudi.

MITOVI I ISTINE O JAJIMA

1. Da li je žumance štetno?
Ne. Žumance jeste bogato mastima i holesterolom, ali je i nosilac skoro svih vitamina i minerala u jajetu.

2. Jesu li smeđa jaja zdravija od bijelih?
Ne. Boja ljuske nema veze s nutritivnim vrijednostima. Radi se samo o genetici kokoši.

3. Je li istina da svježa jaja plutaju u vodi?
Ne. U stvari, svježa jaja tonu, a ona koja plutaju najčešće su stara jer se povećava zračni džep u njima.

4. Može li se jaje jesti sirovo?
Tehnički – da, ali postoji rizik od salmoneloze. Bolje ga je skuvati, ispržiti ili koristiti pasterizovano jaje.

SIMBOLIKA JAJA

U mnogim kulturama, jaje je simbol života, rađanja i besmrtnosti. U hrišćanstvu, jaje simbolizuje vaskrsnuće – otuda tradicija bojenja jaja za Uskrs. U kineskoj kulturi, jaje obojeno u crveno poklanja se kao simbol sreće. U paganskim vjerovanjima, jaje je često korišteno u ritualima plodnosti.

INDUSTRIJA I EKOLOGIJA

Danas se godišnje proizvede više od 1.2 triliona jaja u svijetu. Najveći proizvođači su Kina, SAD, Indija, Meksiko i Brazil. Međutim, industrijski uzgoj kokoši izaziva niz etičkih i ekoloških dilema:

• Kavezni uzgoj: Milioni kokoši provode cijeli život u skučenim kavezima, bez prirodnog svjetla.

• Korištenje antibiotika i hormona: Neki uzgajivači koriste neetične metode za povećanje produktivnosti.

• Ekološki otisak: Uzgoj peradi proizvodi otpad i emituje gasove staklene bašte.

Zbog toga raste interesovanje za organska jaja, jaja iz slobodnog uzgoja ili s oznakom free range, gdje kokoši imaju bolji životni prostor, prirodnu ishranu i veću dobrobit.

KREATIVNA UPOTREBA JAJA

Jaja nisu samo hrana. Ona se koriste:

• U kozmetici – maske za lice, kosu, nokte

• U slikarstvu – tempera boje prave se od žumanceta

• U medicini – istraživanja koriste proteine iz jaja za razvoj vakcina

• U kućanstvu – čišćenje srebra pomoću bjelanca je poznata metoda

ZANIMLJIVOSTI O JAJIMA

• Najveće jaje kokoške ikada zabilježeno težilo je 454 grama.

• Pile se u jajetu okreće više od 20 puta dnevno da bi se ravnomjerno razvijalo.

• Jaje se na sobnoj temperaturi može čuvati do 2 sedmice, a u frižideru i do 5 sedmica.

• Balut, filipinski specijalitet, je kuhano jaje s delimično razvijenim embrionom. Ova delikatesa izaziva burne reakcije turista, ali se smatra izvorom velike energije.

• Ako razbijete jaje na visini planine, ono će se brže razliti zbog manjeg pritiska zraka.