Bosanac, Srbin i Hrvat su odlučili zajedno da posade drvo. To drvo je trebalo imati simboliku mira, a da pri tome nikog ne uvrijedi. Nakon nekog razmišljanja, bosanac predloži da to bude vinova loza. Srbin i Hrvat su se složili ali već sutra su shvatili da ih je bosanac nadmudrio.
–Pa vinova loza se obrezuje.
Vinova loza je jedna od onih biljaka koje su kroz historiju čovječanstva postale mnogo više od obične kulture koja se uzgaja zbog hrane ili pića. Ona je simbol civilizacije, rada, strpljenja i vremena. Malo je biljaka koje su toliko duboko utkane u historiju čovjeka kao vinova loza. Od drevnih naroda koji su je sadili na kamenitim obroncima Bliskog istoka, preko rimskih vinograda koji su se širili cijelom Evropom, pa sve do današnjih modernih vinograda u kojima se pažljivo kontrolira svaki detalj uzgoja, vinova loza ostala je biljka koja nosi priču staru hiljadama godina.
Smatra se da je vinova loza počela da se uzgaja prije više od osam hiljada godina. Najstariji tragovi vinogradarstva pronađeni su na području današnje Gruzije, Armenije i Irana. U tim krajevima ljudi su prvi put počeli primjećivati da se iz ploda ove biljke može dobiti piće koje ima poseban okus i koje s vremenom postaje sve bogatije aromom. Tako je nastalo vino, jedno od najstarijih pića koje je čovjek ikada proizveo. U početku je sve bilo vrlo jednostavno: grožđe bi se zgnječilo, sok bi fermentirao i nastalo bi vino. Međutim, kako su civilizacije napredovale, tako je i proizvodnja vina postajala sve složenija i sofisticiranija.
Vinova loza je biljka penjačica koja pripada porodici Vitaceae. Njena sposobnost da se penje uz potporu čini je vrlo zanimljivom biljkom. U prirodi se često može vidjeti kako se njeni izdanci obavijaju oko stabala, stijena ili ograda. To joj omogućava da raste prema svjetlosti, jer sunce ima ključnu ulogu u razvoju grožđa. Bez dovoljno sunčeve energije grozdovi ne mogu razviti dovoljno šećera, a upravo taj šećer kasnije postaje osnova za proces fermentacije u proizvodnji vina.
Korijen vinove loze prodire duboko u tlo, ponekad i nekoliko metara ispod površine. Zahvaljujući tome, biljka može preživjeti i u relativno sušnim područjima, jer uspijeva pronaći vlagu i minerale koji se nalaze duboko u zemlji. Upravo zbog toga mnogi od najboljih vinograda na svijetu nalaze se na siromašnim, kamenitim zemljištima gdje druge biljke teško opstaju. Takvo tlo prisiljava lozu da razvije snažan korijenov sistem i da energiju usmjeri u stvaranje kvalitetnih plodova.
Grožđe, plod vinove loze, dolazi u mnogim oblicima i bojama. Postoje sorte koje daju bijelo, crveno ili tamno ljubičasto grožđe. Svaka sorta ima svoje karakteristike – od veličine bobica, preko debljine pokožice, do količine šećera i kiselina koje sadrži. Upravo te razlike stvaraju ogromnu raznolikost vina širom svijeta. Neke sorte daju lagana, svježa vina s blagom aromom, dok druge stvaraju moćna, kompleksna vina koja mogu odležavati desetljećima.
U vinogradima rad s vinovom lozom traje tokom cijele godine. Zima je vrijeme kada se loza orezuje. To je jedan od najvažnijih poslova u vinogradarstvu. Orezivanje određuje koliko će grozdova biljka proizvesti i kakav će biti njihov kvalitet. Ako se loza ne orezuje pravilno, može proizvesti previše grožđa, ali ono neće biti dovoljno kvalitetno za vrhunsko vino. Zato vinogradari pažljivo biraju koje izdanke će ostaviti, a koje ukloniti.
Proljeće donosi buđenje vinograda. Nakon zimskog mirovanja počinju se pojavljivati prvi pupoljci. U tom periodu vinova loza je vrlo osjetljiva na vremenske prilike. Kasni proljetni mraz može uništiti mlade izdanke i značajno smanjiti rod. Zato vinogradari često prate vremenske prognoze i poduzimaju različite mjere kako bi zaštitili svoje vinograde.
Ljeto je vrijeme kada grozdovi sazrijevaju. Sunce, toplina i dovoljno vlage omogućavaju bobicama da polako skupljaju šećer i razvijaju karakteristične arome. Tokom tog perioda vinogradari često uklanjaju višak lišća kako bi grozdovi dobili više sunčeve svjetlosti i bolje provjetravanje. To pomaže u sprječavanju razvoja bolesti i plijesni koje mogu oštetiti plod.
Jesen je najuzbudljivije doba u vinogradu jer tada počinje berba grožđa. Berba je trenutak kada se sav trud uložen tokom cijele godine konačno vidi u obliku zrelih grozdova. U mnogim vinogradima berba se i danas obavlja ručno, jer se na taj način može pažljivo odabrati samo najbolje grožđe. Radnici prolaze između redova loze, režu grozdove i stavljaju ih u velike košare koje se zatim prenose u vinariju.
U vinariji započinje proces pretvaranja grožđa u vino. Grožđe se prvo mulja kako bi se oslobodio sok, a zatim započinje fermentacija. Tokom fermentacije prirodni ili dodani kvasci pretvaraju šećer iz grožđa u alkohol. Taj proces može trajati od nekoliko dana do nekoliko sedmica, ovisno o vrsti vina koje se proizvodi. Nakon toga vino se često odležava u drvenim bačvama ili čeličnim tankovima kako bi razvilo složenije arome.
Vinova loza nije važna samo zbog vina. Njeni plodovi se jedu svježi, suše se i pretvaraju u grožđice, a od njih se pravi i sok. Grožđe je bogato antioksidansima, posebno spojevima poput resveratrola koji se povezuju s brojnim zdravstvenim koristima. Zbog toga se grožđe često smatra jednim od najzdravijih voćnih plodova.
Kroz historiju vinova loza je imala i snažno simboličko značenje. U mnogim religijama i kulturama ona predstavlja život, plodnost i obilje. U kršćanskoj tradiciji vino ima posebno mjesto u obredima, dok su u starim mitologijama bogovi vina i vinogradarstva često bili povezani s veseljem, umjetnošću i slavljem života.
Vinogradi su također oblikovali pejzaže mnogih regija. Terasasti vinogradi na brdima, dugi redovi loze koji se protežu do horizonta i stari kameni podrumi u kojima vino sazrijeva stvaraju prizore koji su postali simbol mnogih vinskih područja svijeta. Regije poput Bordeauxa, Toskane, Rioja-e ili doline Napa postale su poznate upravo zahvaljujući vinovoj lozi.
Ali iza romantike vinograda krije se i mnogo rada. Vinogradarstvo zahtijeva znanje, strpljenje i sposobnost da se razumije priroda. Svaka godina donosi nove izazove – od vremenskih nepogoda do bolesti biljaka. Uprkos tome, vinogradari nastavljaju da njeguju svoje vinograde jer znaju da je nagrada za sav trud čaša vina koja u sebi nosi priču o zemlji, klimi i godini u kojoj je grožđe sazrelo.
Vinova loza je, zapravo, biljka koja povezuje ljude s prirodom na vrlo poseban način. Ona nas podsjeća da najbolje stvari u životu zahtijevaju vrijeme. Grožđe ne sazrijeva preko noći, a ni vino ne postaje vrhunsko bez godina strpljivog odležavanja. Upravo u tome leži njena najveća ljepota – u sporosti, u procesu i u činjenici da svaki grozd i svaka boca vina nose dio jedinstvene priče koju je napisala priroda zajedno s čovjekom.
