Sermed Maktouf (34), popularni tiktoker iz Travnika, koji je poznat po nevjerovatnim kulinarskim podvizima, ponovno je privukao pažnju svojim impresivnim apetitom. Ovaj entuzijasta u svijetu hrane već je postao poznat i izvan granica svoje zemlje zbog svojih nevjerojatnih pothvata za stolom.
Prošle godine u Novom Pazaru je oduševio sve prisutne kada je pojeo izuzetno veliku porciju ćevapa – porcija je bila deset puta veća od uobičajene. Pred očima znatiželjnika, Sermed je, bez imalo odmora, pojeo svih 153 ćevapa za samo sat i pol, ostavljajući sve u čudu. Iako se taj podvig činio nepremostivim, ono što je učinio za doček Nove godine nadmašilo je čak i taj rekord, postavljajući ljestvicu još više.
Sermed Maktouf, poznat po svom impresivnom apetitu, uoči Nove godine ponosno je podijelio na TikToku da je pojeo cijelo jagnje, bez glave, i to bez ikakvih priloga. “Salatu ne jedem, na dijeti sam”, našalio se, objašnjavajući kako je time započeo 2024. godinu.
U popularnom sarajevskom restoranu “Kod Brajlovića”, ispred njega je posluženo jagnje u jednom komadu. Na pitanje o težini životinje, Sermed je neobavezno odgovorio: “Nisam tu da brojim, moje je da jedem! Nisam mjerio, ali bilo je odlično!”
Njegovi planovi ne staju tu. Želja mu je da obori nove rekorde, bilo da je riječ o ćevapima, picama ili pitama. “Cilj mi je da srušim još veće rekorde”, dodao je sa osmijehom, otkrivajući da sanja o tome da se uhvati ukoštac s jednim velikim bikom. “To mi je zacrtano, jednog dana ću ga ‘otresti’.”
Kaže da mu jedini izazov predstavlja njegov ogroman apetit. Koliko god hrane stavili ispred njega, on je bez problema pojede, iako tvrdi da je ipak “smršao”.
Svoju karijeru sa gastro-izazovima započeo je tokom pandemije koronavirusa, a svaki njegov obrok danas prati milionska publika. U prosjeku, mjesečno privuče oko 30 miliona gledalaca, fasciniranih njegovom sposobnošću da savlada ogromne količine hrane.
MALO O HRANI U BOSNI I HERCEGOVINI
Hrana u Bosni i Hercegovini je duboko ukorijenjena u tradiciji i odražava bogatu historiju i raznovrsnost kultura koje su utjecale na ovaj prostor. Ova zemlja, smještena na raskrsnici istoka i zapada, razvila je kulinarsku ponudu koja je spoj turskih, austrougarskih i mediteranskih utjecaja, ali i autentičnih domaćih recepata koji su prenošeni s generacije na generaciju.
Jedna od najpoznatijih karakteristika bosanske kuhinje je jednostavnost pripreme koja se temelji na kvalitetnim i svježim namirnicama. Meso igra ključnu ulogu u većini jela, a najčešće se koristi junetina, teletina, piletina, jagnjetina i svinjetina, u zavisnosti od regije. Najpoznatije jelo koje simbolizira Bosnu i Hercegovinu je ćevap, koji se servira u somunu s lukom i kajmakom. Iako jednostavno, ovo jelo je savršen spoj ukusa i predstavlja neizostavan dio svakog obroka u Bosni. Sarajevski ćevapi posebno se ističu, a svaki grad ima svoju verziju ovog popularnog jela, što doprinosi raznolikosti unutar jedne tradicije.
Osim ćevapa, jela poput bureka i pita su također veoma cijenjena u bosanskoj kuhinji. Burek, napravljen od tankog tijesta i punjen mesom, jedno je od najomiljenijih jela, dok su sirnica, zeljanica i krompiruša varijante pita punjenih sirom, zeljem ili krompirom. Pite su obično pravljene ručno, a njihova priprema zahtijeva vještinu i pažnju, što čini svako jelo posebnim. Ova jela često su prisutna na stolovima u posebnim prilikama, ali i kao svakodnevna hrana koja okuplja porodice.
Bosanska kuhinja također je poznata po svojim bogatim varivima i supama. Begova čorba, tradicionalna supa napravljena od piletine i bamije, često se služi na svadbama i proslavama. Ova čorba je kremasta i puna ukusa, a njena specifična aroma dolazi od kombinacije začina koji se pažljivo biraju. S druge strane, grah je nezaobilazno jelo u zimskim mjesecima. Ovo varivo, bogato ukusom, priprema se s mesom i često se služi uz domaći hljeb.
Bosanci su poznati po svojoj ljubavi prema hljebu. Bez obzira na to šta se služi, hljeb je uvijek prisutan na stolu. Često se pravi domaći, tradicionalni hljeb od pšeničnog ili raženog brašna, a lepine su neizostavne uz roštiljska jela. Somun, posebna vrsta hljeba, nezaobilazan je uz ćevape, a najbolji se peče u tradicionalnim pekarama širom zemlje.
Slatkiši u Bosni i Hercegovini također imaju svoje posebno mjesto. Baklava, kadaif, tufahija i hurmašice samo su neki od poznatih deserta koji odražavaju turski utjecaj na bosansku kuhinju. Baklava, napravljena od tankih slojeva tijesta i prelivena šećernim sirupom, često se služi na posebnim prilikama, a njena slatkoća savršeno upotpunjuje svaki obrok. Tufahija je slastica napravljena od kuvanih jabuka punjenih orasima, često poslužena sa šlagom, dok su hurmašice kolačići od tijesta natopljeni u šećerni sirup, koji su neizostavan dio tradicionalnih prazničnih trpeza.
Iako meso dominira bosanskom kuhinjom, postoje i mnogi vegetarijanski obroci. Zeleni, krompir i paradajz često se koriste kao osnovni sastojci u raznim jelima, dok ajvar, napravljen od paprike i patlidžana, služi kao popularan prilog. Vegetarijanske varijante pita i jela poput sataraša, mješavine dinstanog povrća, često su dio svakodnevne ishrane.
Bosanska kuhinja je duboko povezana s tradicijom i okupljanjem porodice i prijatelja. Obroci se često pripremaju s ljubavlju i pažnjom, a dijeljenje hrane je način povezivanja i uživanja u zajedničkom trenutku. Bez obzira da li je riječ o svečanoj prilici ili svakodnevnom obroku, hrana u Bosni i Hercegovini ima važnu ulogu u očuvanju tradicije i kulture. Njena bogatost i raznovrsnost čine je neodoljivom za svakoga ko je proba, dok se jednostavnost i iskrenost u pripremi odražavaju na ukusu svakog jela.
