Banane su voće koje rijetko ko ne voli. Poznate su po svom ukusu ali i po svojoj hranjivosti. Pune su kalija ali i vlakana koja stvaraju osjećaj sitosti i daju mnogo energije. Omiljene su kao dodatak u sladoledima, šejkovima, kolačima itd. Generalno važe kao zdrava namirnica. No, jedna posebna grupa ljudi ne bi trebala da jede banane.
Narandžasto-žuta, meka i slatka – banana je voće koje gotovo svakodnevno pronalazi put do balkanskih trpeza. Ipak, rijetko se zapitamo – da li su te banane zaista iste kao one koje rastu u tropskim krajevima Latinske Amerike, poput Kolumbije? Iako spolja možda djeluju slične, razlike se kriju u suptilnim detaljima: od njihove dužine i debljine, preko teksture i slatkoće, pa sve do sastava minerala i vitamina. Te razlike nastaju pod uticajem lokalne klime, vrste zemljišta, načina uzgoja i vremena berbe.
Uprkos tome što se banana često doživljava kao “sigurno” voće – lako probavljivo, bogato kalijumom i pogodnim za sve uzraste – postoje situacije kada ovo popularno voće može izazvati probleme. Nisu svi organizmi jednako tolerantni na sastojke koje banana sadrži. Kod nekih ljudi, naročito onih koji su skloni alergijama, banana može pokrenuti niz neugodnih simptoma. Od blagih iritacija, poput crvenila kože i svraba, do ozbiljnijih stanja kod osoba sa postojećim alergijskim oboljenjima poput astme ili atopijskog dermatitisa. Iako su ovakve reakcije relativno rijetke, one ipak postoje i ne bi trebalo da budu olako shvaćene.
Još jedna grupa ljudi kod kojih konzumacija banana zahtijeva oprez jesu osobe koje boluju od hroničnih bolesti poput dijabetesa. Na prvi pogled, banana djeluje kao zdrav izbor. Međutim, iza te prividne bezazlenosti krije se visoka koncentracija prirodnih šećera. Kada je banana zelena i još nije potpuno sazrela, njen glikemijski indeks – koji pokazuje koliko brzo hrana podiže nivo šećera u krvi – je relativno nizak. No, kako plod sazrijeva, taj indeks raste, čineći zrelu bananu potencijalno problematičnom za dijabetičare. Zrele banane mogu izazvati skok šećera u krvi, pogotovo ako se konzumiraju u velikim količinama ili bez odgovarajuće kontrole unosa ugljikohidrata u toku dana. Zato stručnjaci često savjetuju dijabetičarima da se drže manje zrelih banana i ograniče količinu koju pojedu odjednom.
U konačnici, iako banane imaju mnoge prednosti i predstavljaju dobar izvor energije, prirodnih šećera, vlakana i vitamina, ne treba ih smatrati univerzalno bezopasnim. Svaki organizam ima svoje specifičnosti, i ono što za jednu osobu može biti zdrava užina, za drugu može predstavljati izvor nelagode ili čak zdravstvenog rizika. U svemu, pa i u konzumaciji banana – umjerenost, pažnja i poznavanje vlastitog tijela ključ su pravilnog izbora.
Postoji određena skupina ljudi kojoj banana, iako naizgled bezopasna, može donijeti više štete nego koristi – to su osobe sa narušenom funkcijom bubrega. U ovim slučajevima, pažnja pri izboru namirnica je od ključne važnosti. Naime, banane sadrže znatne količine kalijuma, koji jeste esencijalan za rad mišića, srca i živčanog sistema, ali kada bubrezi više nisu u stanju da ga pravilno izlučuju, njegovo nakupljanje u krvi može izazvati ozbiljne smetnje, uključujući aritmije pa čak i potencijalno opasne komplikacije.
Osim problema sa bubrezima, ni probavni sistem nije uvijek oduševljen bananom. Kod osoba koje se bore sa sindromom iritabilnog crijeva (poznatog kao IBS), banana ponekad zna izazvati osjećaj napuhanosti, nadutosti i nelagodnih grčeva. To je zato što sadrži fruktooligosaharide – specifične složene šećere koji mogu fermentirati u crijevima i prouzročiti probavne tegobe kod osjetljivijih pojedinaca.
No, nemojmo zbog toga zaboraviti koliko je banana za mnoge druge pravi mali rudnik zdravlja. U samo jednom srednje velikom plodu krije se oko 100 kalorija, a pri tome ne sadrži ni masti ni značajne količine proteina. Upravo zbog toga je često omiljen izbor kao brzi zalogaj između obroka – lagana, praktična i zasitna.
Bogata je nizom važnih nutrijenata. Od vitamina – tu su A, B6, C i E, koji zajedno doprinose boljoj koži, imunitetu i opštem zdravlju. Kada su u pitanju minerali, banana je prava multivitaminska kapsula u prirodnom obliku: kalcijum i magnezijum pomažu održavanje jakih kostiju i opuštaju napete mišiće, što može doprinijeti mirnijem snu. Selen, iako često zaboravljen, ovdje igra ulogu snažnog antioksidansa – važnog za pravilno funkcionisanje štitne žlijezde i potencijalnu prevenciju određenih oblika raka.
Banana, osim toga, može pomoći i u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi. Za to su zaslužni pektin i otporni skrob – dva sastojka koji usporavaju razgradnju ugljenih hidrata i tako omogućavaju postepeno oslobađanje šećera u krvotok. Taj efekat pomaže produžiti osjećaj sitosti i može biti korisno sredstvo u borbi protiv prejedanja i žudnje za slatkišima.
Ipak, koliko god banana bila korisna, pravilo “svega u mjeri” ovdje ne treba zanemariti. Prevelik unos, naročito jako zrelih banana, može preokrenuti sve benefite i dovesti do naglih oscilacija šećera u krvi. Umerenost ostaje zlatno pravilo, jer samo tako banana može ostati saveznik zdravlja, a ne nevidljivi okidač problema.
BANANA KARAMEL KOLAČ SA SLADOLEDOM OD KIKIRIKI PUTERA
Potrebni sastojci:
Za biskvit:
-
3 zrele banane (što zrelije, to bolje – s tamnim mrljama)
-
150 g smeđeg šećera
-
2 jaja
-
100 ml ulja
-
250 g brašna
-
1 prašak za pecivo
-
1/2 kašičice sode bikarbone
-
1 kašičica cimeta
-
Prstohvat soli
-
100 ml jogurta ili kiselog vrhnja
-
Po želji: šaka sjeckanih oraha ili komadića tamne čokolade
Za karamel preljev:
-
150 g šećera
-
50 g maslaca
-
100 ml slatkog vrhnja (za kuvanje)
-
Prstohvat soli (za “slani karamel” efekat – opcionalno)
Za domaći sladoled od kikiriki putera (bez mašine!):
-
400 ml slatkog vrhnja
-
1 konzerva zaslađenog kondenzovanog mlijeka (cca 400 ml)
-
5 kašika kikiriki putera (glatki ili crunchy – po ukusu)
-
1 kašičica vanilin ekstrakta
-
1 zrela banana, pasirano
Priprema:
1. Priprema biskvita:
-
U velikoj zdjeli viljuškom ili mikserom izgnječi banane dok ne dobiješ kašu.
-
Dodaj jaja, šećer i ulje. Umuti sve dok se ne sjedini.
-
Dodaj jogurt, promiješaj.
-
U drugoj zdjeli pomiješaj suhe sastojke: brašno, prašak za pecivo, sodu, cimet i so.
-
Spoji mokre i suhe sastojke, lagano miješajući. Po želji dodaj orahe ili čokoladu.
-
Smjesu izlij u podmazan i pobrašnjen kalup (okrugli ili četvrtasti).
-
Peci u prethodno zagrijanoj rerni na 180°C oko 30–35 minuta (ili dok čačkalica ne izađe suha).
-
Ohladi biskvit dok pripremaš ostalo.
2. Priprema karamela:
-
Na srednje jakoj vatri otopi šećer dok se ne pretvori u jantarni karamel (bez miješanja – samo povremeno protresi tiganj).
-
Dodaj maslac i brzo promiješaj drvenom kašikom.
-
Sipaj slatko vrhnje (pažljivo, može da zapjeni!) i miješaj dok se sve ne sjedini u glatku karamel masu.
-
Po želji dodaj prstohvat soli za “slani karamel” efekat.
-
Ohladi na sobnu temperaturu.
3. Sladoled od kikiriki putera:
-
Umuti slatko vrhnje u čvrst šlag.
-
U drugoj zdjeli pomiješaj kondenzovano mlijeko, kikiriki puter, bananu i vanilu.
-
Spoji pažljivo sa umućenim vrhnjem (nemoj previše miješati da se ne izgubi vazdušnost).
-
Smjesu sipaj u plastičnu posudu i zamrzni barem 6 sati (ili preko noći).
SERVIRANJE:
-
Na tanjir stavi komad banana biskvita.
-
Prelij sa 2-3 kašike domaćeg karamela (ili prema želji).
-
Na vrh dodaj kuglu sladoleda od kikiriki putera i banane.
-
Ukrašavanje: komadići banane, par kapi čokoladnog preljeva, listić mente, sjeckani kikiriki ili orasi.
Savjeti:
-
Ako nemaš kondenzovano mlijeko, možeš napraviti varijantu sladoleda samo s umućenim vrhnjem, bananom i malo meda.
-
Kolač možeš peći i u mini kalupima za mafine – dobićeš pojedinačne porcije.
-
Umjesto kikiriki putera možeš koristiti nutellu za čoko-varijantu sladoleda.
