Zavlače se u kuće, napadaju iznenada, a mogu izazvati ozbiljne posledice po zdravlje! Vladica upozorio: Više nisu zmije problem, ovo je nova “letnja pretnja”

Ljeto je period koji nam donosi jako puno radosti jer imamo dosta aktivnosti koje volimo raditi. No ljeto takođe može nositi i određen opasnosti poput životinja koje nisu prijateljski raspoložene. Danas pričamo o jednom takvom problemu.

U jeku ljeta, kada vrućina prži asfalt i zrak stoji težak od vreline, u prirodi se tiho odvija pravi mali rat – sezona stršljenova je u punom jeku. Ovi veliki, bučni insekti postaju sve aktivniji čim živa u termometru počne da prelazi trideseti podiok, a tada i problemi za mnoga domaćinstva širom Srbije postaju svakodnevnica.

Ako negdje čujete zlokobno zujanje iz tavana, garaže, dimnjaka ili drveta – velika je vjerovatnoća da su stigli. I tada, mnogi ne traže pomoć u vodičima ili internetu, već odmah pozivaju jednog čovjeka: Vladicu Stankovića iz Vladičinog Hana, poznatog u svom kraju po nesvakidašnjoj hrabrosti i odlučnosti da se uhvati u koštac sa opasnim životinjama.

Poznat i kao “lovac na zmije”, Vladica je tokom godina izgradio reputaciju i kao jedan od najpouzdanijih ljudi kada treba ukloniti stršljene. I ove godine već je, bez mnogo buke, uspješno neutralisao više gnijezda. Kaže da mu najintenzivnije angažmane donose upravo jul, avgust i rani septembar – mjeseci kada stršljenovi dostižu vrhunac svoje brojnosti i agresivnosti.

– Tada su već formirane ozbiljne kolonije. Svaki dan dodatno jačaju, a visoke temperature im dodatno pogoduju. Zato ljudi masovno zovu, često u panici – priča Vladica.

Kada se oglasi njegov telefon, često to znači da slijedi neobična “misija”. Nema tog mjesta na koje se ne penje, nema tog skrivenog kutka na koji se ne uvlači – sve kako bi uklonio gnijezdo i ljude zaštitio od potencijalne opasnosti. Njegov posao nije za one slabijeg srca, jer svaki ulazak u blizinu stršljenovog gnijezda znači mogućnost uboda, pa i ozbiljne reakcije.

Zato Vladica posebno naglašava važnost ponašanja u njihovoj blizini. Brzi pokreti, panika, pokušaj rušenja gnijezda bez znanja – sve to može izazvati masovni napad. Stršljenovi se ne šale kada štite svoj dom.

Njegove intervencije često traju satima i zahtijevaju potpunu koncentraciju, ali na kraju – kad opasnost bude uklonjena, ljudi odahnu. I onda – opet telefon zazvoni. Jer sezona traje, a Vladica ne zna za odmor.

U svijetu gdje većina bježi od zujanja, postoji jedan čovjek koji ide pravo prema njemu – naoružan iskustvom, smirenošću i znanjem.

Gdje stršljenovi stvaraju svoja skrovita carstva

Tek juče, Vladica je još jednom pokazao zašto ga mnogi zovu “tihi ratnik protiv stršljenova”. U samo jednom danu, otkrio je dva aktivna gnijezda. Ali posao nije bio ni najmanje jednostavan – morao je da se popne na sam krov kuće, balansirajući na nagibu dok je pažljivo podizao crepove. I taman kada je malo pomjerio jedan, kao po komandi, iz unutrašnjosti su počeli da izlaze stršljenovi – jedan za drugim, spremni da brane svoj dom.

Kako objašnjava ovaj iskusni hvatač opasnih insekata, stršljenovi se rijetko zadovoljavaju lako dostupnim mjestima. Umjesto toga, biraju visoka, skrivena i teško dostupna zakutke – ali gotovo uvijek na sunčanoj strani objekata. Oni, kaže, imaju prirodni instinkt za toplotu i osamu, što ih vodi ka krovnim gredama, ispod crijepova, u lamperiji, čak i u dimnjacima. A ponekad, gnijezdo se može naći i ispod zemlje, zaklonjeno korijenjem ili pukotinama u temeljima.

– Ne traže vidljiva mjesta. Uvijek se zavuku tamo gdje ih čovjek ne bi ni pomislio tražiti, a to ih čini još opasnijima – kaže Vladica.

Njegov dosadašnji “lov” broji više stotina intervencija, i svaka je nosila sopstveni rizik. Zatekao ih je u drvenim stubovima, u šupljim granama, pa čak i unutar zidnih pukotina kuća koje su još bile naseljene. Najopasnije situacije su one gdje je gnijezdo samo nekoliko metara od mjesta gdje se igraju djeca ili gdje ljudi svakodnevno prolaze, potpuno nesvjesni šta im vreba iz sjene.

Posebno je zanimljivo ono što Vladica ističe o dvostrukim leglima. Kada se u blizini pojave dva gnijezda, jedno gotovo uvijek bude dominantnije – veće, jače, agresivnije. Drugo, nešto manje, nastaje iz novonastale matice koja se izdvojila iz glavnog legla i započela sopstvenu koloniju. Iako je to manja “ispostava”, opasnost koju nosi ni u kom slučaju nije zanemarljiva.

U svijetu tihih prijetnji koje se zavlače tamo gdje ih najmanje očekujemo, Vladica je jedan od rijetkih koji se ne povlači. Dok mnogi ni ne znaju da dijele dom sa opasnim “komšijama”, on je već na krovu, u dimnjaku ili pod lamperijom – u stalnoj borbi protiv zujave opasnosti.

Kako nastaje carstvo stršljenova: od jedne matice do stotine zujavih čuvara

Stršljenovo gnijezdo nije samo gomila papira zalijepljena ispod krova – ono je pažljivo organizovana zajednica koja svakim danom raste i jača. Vladica, čovjek koji se decenijama suočava sa ovim opasnim insektima, objašnjava da sve počinje od jedne jedine kraljice – matice. Ona ujedno igra i ulogu radilice i vladarke – u prvim fazama sama gradi gnijezdo, skuplja hranu i polaže larve.

Kako se prvi mladi stršljenovi izlegu, oni preuzimaju svakodnevne zadatke – postaju radilice, sakupljaju hranu, brinu o gnijezdu, a matica se tada potpuno posvećuje samo jednom cilju: polaganju jaja. U takvoj zajednici većina jedinki su ženke koje neumorno rade, dok se tu i tamo pojavi pokoji trut čija je uloga oplodnja kraljice.

Ishrana kolonije bazira se na slatkom nektaru i sitnim insektima, a stršljenovi nisu nimalo blagi prema pčelama – rado ih love kao plijen. Cijela ova aktivnost odvija se unutar radijusa od oko 2,5 kilometra, što znači da ako se gnijezdo nalazi u vašoj blizini, vi ste definitivno u njihovoj zoni djelovanja. Što su topliji dani i što je više izvora hrane, to kolonija postaje brojčano jača, energičnija i – agresivnija.

U najintenzivnijem periodu ljeta, gnijezda mogu brojati od 400 pa sve do 1.000 jedinki. Svaka od njih zna svoju ulogu, ali posebno su zanimljivi “izviđači”. Ti tihi stražari patroliraju okolinom i bilježe sve promjene. Ako ne prepoznaju opasnost, neće reagovati. Ali ako im nešto ne miriše – bukvalno – odmah se podiže uzbuna. Tada kolonija ulazi u “borbeni režim” i kreće masovni napad.

Vladica upozorava da, ukoliko dođe do uboda, nema vremena za paniku. Stršljen prilikom uboda ispušta feromon – hemijski signal koji ostalim članovima kolonije doslovno kaže: “Ovdje je neprijatelj!” U tom trenutku, svi kreću ka istoj meti.

Prvi korak, kaže Vladica, jeste uzeti antihistamin – lijek protiv alergije, ali ne gutanjem, već žvakanjem. Na taj način, aktivne supstance se brže apsorbuju. I bez odlaganja – pravac najbliži dom zdravlja. Posebno ako je osoba već ranije imala alergijske reakcije.

Stršljenovi možda djeluju kao samo još jedan ljetnji insekt, ali iza njihovog zujanja krije se izuzetno sofisticirana zajednica, spremna da se brani do posljednje jedinke. A kada čovjek naruši tu tišinu – posljedice mogu biti ozbiljne. Zato, kaže Vladica, bolje je znati gdje su – nego ih nenamjerno naljutiti.

Stršljenovi nisu za igru: ne pokušavajte da ih uklonite sami

Iako se možda na prvi pogled čini da ih je lako ukloniti, gnijezda stršljenova predstavljaju ozbiljnu opasnost i ne bi trebalo ni pomišljati na to da se s njima obračunavate bez stručne pomoći. Vladica, čovjek koji već godinama uklanja ove opasne insekte, upozorava da je to posao koji nosi veliki rizik – ne samo zbog samih uboda, već i zbog situacija u kojima se čovjek lako može naći između života i smrti.

– Mnogi ljudi naprave kobnu grešku kad pokušaju sami da sruše gnijezdo. To nije stvar hrabrosti, nego neznanja. Za razliku od zmija koje se povuku kada osjete opasnost, stršljenovi ne bježe – oni idu u napad. Zato su, iako ljudi misle suprotno, opasniji od zmija – objašnjava Vladica.

Njegov posao uključuje stalno penjanje na krovove, zavlačenje u tavanske prostore, rad u vrućim i skučenim uslovima – često i na visinama gdje bi i mala greška mogla da ima tragičan ishod. Zaštitno odijelo koje nosi može postati prava sauna kada temperature pređu trideseti stepen, a to dodatno otežava koncentraciju i izdržljivost.

– Jednom prilikom sam se toliko pregrijao da sam jedva ostao pri svijesti. Dehidriran i iscrpljen, umalo sam pao s krova. A desilo mi se i da pukne rajsferšlus na zaštitnom odijelu, a ja to nisam ni primijetio – moglo je da se završi vrlo loše. Nije se desilo ništa, ali tada shvatiš koliko si blizu opasnosti – iskreno govori Vladica.

Osim rizika od uboda i pada, on često mora hodati po starim krovovima koji se mogu urušiti pod težinom. Svaki korak je rizik – hoće li pod nogom škripnuti drvena greda ili hoće li stršljen iznenada poletjeti ka licu. I zato apeluje na sve:

– Nemojte pokušavati da budete heroji. Pozovite stručnjake. Budite strpljivi i ne paničite. Strah je normalan, ali panika vodi u nepromišljene poteze. Ako se nađete blizu gnijezda, mirno se udaljite i ne pravite nagle pokrete. Vaša sigurnost je na prvom mjestu.

U ovom nevidljivom ratu protiv opasnih insekata, Vladica je na prvoj liniji. A svaka njegova priča nosi jednostavnu poruku: stršljenovi su moćni protivnici – ne ulazite u bitku bez zaštite, znanja i iskustva.

PRIRODNI NAČINI BORBE PROTIV STRŠLJENOVA – KAKO SE ZAŠTITITI BEZ HEMIJE

Stršljenovi, ti krupni i glasni rođaci osa, svake godine u toplim mjesecima postaju prava napast za stanovnike sela i gradova. Njihova prisutnost nije samo neprijatna – već može biti i opasna, naročito za osobe koje su alergične na njihove ubode. I dok mnogi posežu za hemijskim sredstvima i profesionalnim službama, priroda nam nudi brojne saveznike u borbi protiv ovih zujavih napadača. Ako želite da se zaštitite na ekološki prihvatljiv, bezbjedan i učinkovit način – pročitajte pažljivo ovaj tekst. U nastavku donosimo dugačak i sveobuhvatan vodič kroz prirodne metode borbe protiv stršljenova.

1. Prevencija – ključ svega

Kao i kod većine problema, najbolja odbrana je – prevencija. Prije nego što dođe do stvaranja gnijezda, možete učiniti mnogo da ih obeshrabrite da odaberu baš vašu kuću, šupu ili tavan za svoj dom.

 Zatvaranje otvora i pukotina

Stršljenovi često grade gnijezda u pukotinama na fasadi, pod krovovima, u šupljinama drveta, dimnjacima, pa čak i u starim cijevima. Redovno provjeravajte kuću i zatvarajte sve otvore koji bi im mogli poslužiti kao ulaz.

Uklanjanje hrane i otpada

Ovi insekti vole slatko i proteinsko – voće koje trune, ostaci mesa, sokovi i slatkiši privlače ih kao magnet. Ne ostavljajte hranu napolju, posebno ne na terasi ili u dvorištu.

Prirodni repelenti za zaštitu prostora

Biljke poput nane (mente), lavande, bosiljka, matičnjaka i pelina poznate su po tome što odbijaju mnoge insekte, uključujući i stršljenove. Posadite ih u saksijama oko prozora, na balkonu ili ispred ulaza.

2. Prirodna sredstva i recepti za odbijanje stršljenova

Postoje brojni prirodni preparati koji mogu pomoći da ih držite dalje od svoje kuće – bez upotrebe agresivnih pesticida.

Sirće, voda i deterdžent – domaći sprej

Pomiješajte:

• 200 ml jabukovog sirćeta

• 200 ml vode

• 2 kašike tečnog deterdženta za sudove
  Sve sipajte u bocu s raspršivačem. Ovaj rastvor možete prskati po mjestima gdje ste primijetili pojačanu aktivnost stršljenova – oko prozora, sjenica, garaža i sl. Sirće ih odbija, a deterdžent otežava let i disanje.

 Crni luk i bijeli luk

Isjeckani crni ili bijeli luk stavite u čašu vode i ostavite na otvorenom. Njihov miris djeluje kao prirodni repelent. Još bolji efekat postižete ako pomiješate luk s sirćetom.

 Ljuta paprika

Skuhajte nekoliko sušenih ljutih paprika u vodi, procijedite i sipajte u sprej. Ovaj rastvor prskajte po tavanima, šupama ili krovu. Miris i isparenja odbijaju stršljenove.

3. Lažno gnijezdo – jednostavna ali genijalna metoda

Stršljenovi su teritorijalni insekti. To znači da vrlo rijetko prave gnijezdo blizu drugog gnijezda. Iskoristite ovu osobinu u svoju korist tako što ćete napraviti lažno gnijezdo. Uzmite smeđu papirnu kesu, blago je naborajte i oblikujte u ovalni oblik, pa je okačite na vidljivo mjesto u dvorištu, ispod strehe ili u garaži.

U većini slučajeva, stršljenovi će prepoznati to kao znak da je teritorija zauzeta i potražit će drugo mjesto.

4. Biljke koje ih odbijaju – vaš savezni vrt

Mnoge biljke imaju prirodna eterična ulja koja smetaju stršljenovima. Posadite ih u blizini kuće ili na terasi:

• Lavanda – nježan miris za ljude, ali odbojan za insekte

• Menta – intenzivan miris koji dezorijentiše stršljenove

• Pelargonija (mirisna muškatla) – koristi se i za odbijanje komaraca

• Bosiljak i ruzmarin – odlični i u kuhinji i kao zaštita od zujavih napasnika

5. Zamka od voća i piva – bezopasna klopka

Ako želite da napravite zamku za stršljenove bez hemije, možete to uraditi sa sljedećim sastojcima:

• 1 prazna plastična flaša (1,5 l)

• Voćni sok ili pivo (malo zaslađeno)

• Kašika meda

Prepolovite flašu i gornji dio okrenite naopako (kao lijevak) u donji dio. Sipajte pivo, sok ili mješavinu sa medom. Miris privlači stršljenove koji uđu, ali više ne mogu izaći. Ovu zamku postavite dalje od mjesta gdje boravite – u dnu dvorišta, kod ograde itd.

6. Eterična ulja – mirisna barijera

Neka eterična ulja imaju vrlo jak odbojni efekat na stršljenove. Naročito:

• Ulje čajevca

• Ulje eukaliptusa

• Ulje limunske trave

• Ulje karanfilića

Dodajte nekoliko kapi ovih ulja u vodu i prskajte prostor oko prozora, vrata, sjenica, šupa i mjesta gdje su se prethodnih godina pojavljivali stršljenovi. Možete i natopiti krpice ili vatu i postaviti ih po uglovima tavana ili terasa.

7. Oprez i ponašanje – prirodna zaštita sopstvenim ponašanjem

Pored svega što radite spolja, važno je i kako se vi ponašate kada se nađete blizu stršljena. Evo nekoliko osnovnih pravila:

• NE MAŠITE RUKAMA – nagli pokreti ih provociraju

• NE NOSITE PARFEME I JAKU KOZMETIKU – mirisi ih privlače

• NE NOSITE ŠARENE BOJE – privlače pažnju stršljenova

• POLAKO SE UDALJITE – ako se približe, mirno se povucite

• NE DIRAJTE GNJEZDO – čak ni staro, ako niste sigurni da je napušteno

8. Kada ipak pozvati stručnjake?

Iako prirodne metode mogu biti vrlo korisne, treba znati i granicu. Ako je gnijezdo već formirano i nalazi se blizu kuće, škole, igrališta ili drugih prometnih mjesta – ne pokušavajte sami da ga uklonite. Tada je najbolje pozvati stručne službe koje znaju kako da postupaju sa velikim kolonijama.