Dosta ljudi pati od hemoroida i ima generano bolne simtome debelog crijeva. Najčešći uzrok je nepravilna prehrana i sjedilački način života ili poslovi koji zahtijevaju stalno sjedenje, vožnju itd. Zna biti pravi problem i zna nositi sa sobom velike bolove. U nastavku pročitajte jednu zanimljivu priču o ženi koja je neopravdano dugo ignorisala simptome.

Danas je sasvim uobičajeno da ljudi, pri najmanjoj promjeni u svom tijelu, posegnu za telefonom i pretražuju internet u potrazi za objašnjenjem. Neki se odmah uplaše i ubijede sebe da boluju od najtežih bolesti, dok drugi, suočeni s nečim što djeluje kao sitnica, jednostavno slegnu ramenima i nastave dalje – uvjereni da je sve u redu. Kristal je bila upravo među onima koji su vjerovali da nema razloga za brigu.

Godine 2022. suočila se s dijagnozom koja joj je promijenila život – rak debelog crijeva. Ipak, znakovi su bili prisutni mnogo ranije. Već od 2012. godine, Kristal je povremeno primjećivala krv u stolici. Ali, kako se osjećala zdravo, nikada nije pomislila da bi to moglo biti nešto ozbiljno. Godine su prolazile, a ona je potiskivala sumnje i tumačila simptome kao prolazne i bezopasne.

Tek nakon deset godina nepažnje i odlaganja, odlučila je da potraži stručnu pomoć. U jednom iskrenom razgovoru za „The Patient Story“, otvorila je srce i podijelila svoje iskustvo – kako je svakodnevno ignorisanje signala koje joj je tijelo slalo, na kraju dovelo do kasne dijagnoze. Njena priča danas služi kao podsjetnik mnogima: ne čekajte da vas zdravlje natjera na reakciju. Slušajte svoje tijelo – ono često šapuće prije nego što počne da vrišti.

Kristal je godinama živjela sa simptomima koji su dolazili i odlazili, ostavljajući za sobom samo trag sumnje koji je lako potisnula. Svaki put kad bi primijetila krv, zabrinula bi se nakratko. Otvorila bi pretraživač i pročitala sve – od bezazlenih uzroka poput hemoroida, pa sve do onih najtežih, poput raka. Ipak, uvijek bi odlučila da se prikloni manje zastrašujućem scenariju.

„Uvjeravala sam sebe da je riječ o nečemu banalnom, sigurno nije ništa ozbiljno“, priznaje Kristal. „Nestajalo bi samo od sebe. I čim bi to prošlo, ja bih se ponašala kao da se nikada nije ni desilo.“

Godinama kasnije, odlučila je ipak da posjeti ljekara. Predložena joj je kolonoskopija – standardni pregled koji se preporučuje svima nakon četrdesete godine kako bi se otkrile eventualne promjene na debelom crijevu. Ipak, dok se pripremala za zahvat, doživjela je neugodne nuspojave i odlučila da odustane. Pregled nikada nije ponovo zakazala. Nije se ni vratila u ordinaciju. Vremenom je, kako kaže, postalo lakše potiskivati brigu nego se suočiti s mogućnošću nečeg ozbiljnog.

„S vremenom sam naučila da ignorišem sve. Bilo je jednostavno. Ako ne misliš na to, kao da ne postoji“, kaže.

Ali simptomi su se vraćali – krv bi se povremeno pojavila, pa opet nestajala. Taj tobogan lažne sigurnosti umirio je njene strahove, iako je problem rastao u tišini.

Godine 2022. pojavili su se bolovi – oštri i duboki, u donjem dijelu stomaka. „Podsjećalo je na menstrualni grč, ali kao da je neko okrenuo jačinu do kraja. Nisam mogla da funkcionišem“, ispričala je.

Obratila se hitnoj pomoći. No, čim je bol popustio, odlučila je da ode kući. Ni tada još nije znala da se njeno tijelo već godinama tiho bori s ozbiljnom bolešću.

Naposljetku, kada ni antibiotici više nisu imali efekta, ljekari su joj zakazali skener abdomena. Tada je istina konačno izašla na vidjelo – istina koju je godinama nesvjesno potiskivala.

Sve je počelo nečim što je djelovalo bezazleno – nekoliko dana povremenog krvarenja. Kristal je, kao i mnogi danas, uzela telefon i potražila odgovore na internetu. Pronašla je čitav spektar mogućih uzroka – od hemoroida do najtežih dijagnoza. Ipak, odlučila je da vjeruje onome što je bilo lakše prihvatiti.

„Rekla sam sebi da sigurno nije ništa strašno. Hemoroidi, možda neka iritacija… Rak? Ma nema šanse“, prisjeća se ona.

No, ubrzo su se pojavili i drugi znakovi da nešto nije kako treba. Infekcije urinarnog trakta su postale česte, ali ne one uobičajene. Urin je imao izuzetno jak, neprijatan miris koji ju je alarmirao. Svaki put bi joj ljekar prepisao antibiotike, i svaki put bi infekcija nestala – samo da bi se nekoliko sedmica kasnije vratila. Ciklus se ponavljao iznova i iznova, a Kristal je sve više gubila osjećaj sigurnosti.

Kada su lijekovi prestali da djeluju, konačno su urađeni ozbiljniji pregledi. CT skener je otkrio nešto što nije bilo moguće ignorisati – nepoznata masa pritiskala je bešiku. Ljekari su odmah zatražili dodatna ispitivanja, a kolonoskopija je otklonila sve sumnje: Kristal je bolovala od uznapredovalog raka debelog crijeva.

Usledile su iscrpljujuće terapije – operacije, hemoterapija, borba tijela i psihe. Na kraju tog puta, ostala je i bez bešike.

Ipak, kada se osvrne unazad, ne priča o bolesti s ogorčenjem. Ne priča ni o bolu, ni o gubitku. Umjesto toga, govori o snazi koju je pronašla u ljudima oko sebe.

„Nisam mogla sve sama. Kada sam konačno dozvolila drugima da mi priđu, da me nose kada više nisam mogla da hodam sama – tada sam počela da zacjeljujem, iznutra“, kaže Kristal.

Dodaje da je upravo podrška bližnjih bila najvažniji faktor u njenom oporavku: „To što nisam bila sama, to me je spasilo. Ljubav, briga i ruke koje su bile tu kad mi je bilo najteže – to je ono što me održalo živom.“

Njena priča ostaje kao tiha, ali moćna poruka svima: simptomi se ne smiju ignorisati. A još važnije – ne smijemo se zatvarati pred pomoći. Neke bitke se ne mogu dobiti sami.

HEMOROIDI – TIHI PROBLEM MILIONA LJUDI

Hemoroidi, poznati i kao šuljevi, predstavljaju jedno od najčešćih, a istovremeno i najneprijatnijih zdravstvenih stanja savremenog doba. Iako o njima mnogi nerado govore, procjenjuje se da će oko 75% ljudi makar jednom tokom života iskusiti simptome povezane s hemoroidima. Ova pojava pogađa i muškarce i žene, mada nešto češće muškarce srednjih godina. Hemoroidi nisu nova pojava – o njima se pisalo još u antičkoj Grčkoj, a Hipokrat je prvi opisao metode njihovog uklanjanja.

ŠTA SU HEMOROIDI?

Hemoroidi su uvećani, upaljeni venski jastučići koji se nalaze u završnom dijelu debelog crijeva, tačnije u analnom kanalu. U normalnim okolnostima, ti jastučići pomažu pri zatvaranju anusa i kontroli stolice. Međutim, kada dođe do povećanog pritiska ili oštećenja, vene se proširuju, slabe i postaju upaljene – tada nastaje stanje koje nazivamo hemoroidima.

VRSTE HEMOROIDA

Hemoroidi se dijele u dvije glavne kategorije:

1. Unutrašnji hemoroidi

Oni se razvijaju unutar rektuma i najčešće nisu vidljivi golim okom. Ne izazivaju uvijek bol, ali često uzrokuju bezbolno krvarenje tokom ili nakon pražnjenja crijeva. Ponekad mogu da ispadnu iz anusa (prolaps), što može dovesti do dodatne nelagode i bola.

2. Spoljašnji hemoroidi

Nalaze se ispod kože oko anusa. Mogu izazivati svrab, oticanje i jak bol, naročito ako se u njima stvori tromb (krvni ugrušak), što se naziva trombozirani hemoroid. Tada dolazi do iznenadne, intenzivne boli, otoka i osjećaja tvrde kvržice u analnoj regiji.

UZROCI NASTANKA HEMOROIDA

Hemoroidi se mogu razviti usljed različitih faktora. Najčešći uzroci uključuju:

  • Hronični zatvor ili dijareja – naprezanje pri pražnjenju crijeva stvara pritisak na vene.

  • Dugotrajno sjedenje na WC šolji – posebno čitanje ili korištenje telefona tokom obavljanja nužde.

  • Trudnoća – zbog povećanog pritiska materice na vene male karlice.

  • Gojaznost – posebno abdominalna masnoća povećava intraabdominalni pritisak.

  • Nedostatak vlakana u ishrani – dovodi do tvrdih stolica i većeg napora pri pražnjenju.

  • Dizanje teških tereta – fizički napor povećava intraabdominalni pritisak.

  • Nasljedna sklonost – slabi zidovi vena mogu biti genetski uslovljeni.

  • Starenje – s godinama, tkiva koja podržavaju vene rektuma i anusa slabe.

SIMPTOMI HEMOROIDA

Simptomi hemoroida variraju u zavisnosti od tipa i stepena težine, ali najčešći simptomi su:

  • Krv na toalet papiru ili u WC šolji (svijetlocrvena krv)

  • Svrab i peckanje oko anusa

  • Osjećaj težine i nepotpunog pražnjenja crijeva

  • Oticanje i bol u predjelu anusa

  • Osjećaj kvržice oko anusa (posebno kod spoljašnjih hemoroida)

  • Iscjedak sluzi ili vlažnost u predjelu čmara

Kod unutrašnjih hemoroida, najčešći simptom je bezbolno krvarenje, dok su kod spoljašnjih češći simptomi bol i otok.

STADIJUMI HEMOROIDA

Unutrašnji hemoroidi se klasifikuju prema stepenu prolapsa:

  1. Prvi stepen – nema prolapsa, vidljivo samo krvarenje.

  2. Drugi stepen – hemoroid ispada prilikom pražnjenja crijeva, ali se spontano vraća unutra.

  3. Treći stepen – hemoroid ispada i mora se ručno vratiti u rektum.

  4. Četvrti stepen – stalni prolaps, koji se ne može vratiti, često uz jak bol i krvarenje.

DIJAGNOZA

Ljekar će postaviti dijagnozu na osnovu fizičkog pregleda i anamnestičkih podataka. Kod sumnje na unutrašnje hemoroide, koristi se:

  • Digitorektalni pregled (pregled prstom)

  • Anoskopija – optički instrument koji omogućava direktan uvid u analni kanal

  • Rektoskopija i kolonoskopija – koriste se ako postoji sumnja na druge bolesti (poput raka debelog crijeva)

LIJEČENJE HEMOROIDA

1. Konzervativne metode

  • Promjena ishrane – povećanje unosa vlakana (voće, povrće, integralne žitarice)

  • Povećanje unosa tečnosti – minimum 2 litre vode dnevno

  • Topla sjedeća kupka – 10-15 minuta nekoliko puta dnevno

  • Kreme i čepići – preparati sa lidokainom, hidrokortizonom i ljekovitim biljem (kamilica, neven)

  • Laksativi – privremeno olakšavaju zatvor, ali nisu dugoročno rješenje

2. Medicinske procedure

Kada konzervativna terapija ne pomaže, prelazi se na invazivne metode:

  • Skleroterapija – ubrizgavanje hemikalija koje smanjuju hemoroid

  • Ligatura elastičnom gumicom – prekida dotok krvi, nakon čega hemoroid otpada

  • Koagulacija infracrvenim zračenjem, laserom ili bipolarno

  • Hemoroidektomija – hirurško odstranjivanje hemoroida (najefikasnija, ali bolna)

  • Stapler hemoroidopeksija – nova tehnika kojom se podižu i učvršćuju unutrašnji hemoroidi bez klasične resekcije

KAKO SPRIJEČITI HEMOROIDE?

Prevencija je najvažniji korak:

  • Ne odlažite odlazak u toalet kada osjetite potrebu

  • Ne sjedite dugo na WC šolji

  • Ne naprežite se prilikom pražnjenja crijeva

  • Unosite dovoljno vlakana (30–40 g dnevno)

  • Vježbajte redovno (hodanje, plivanje, lagani kardio)

  • Izbjegavajte predugo sjedenje (pogotovo na tvrdoj podlozi)

  • Izbjegavajte alkohol, jako začinjenu i masnu hranu

KOMPLIKACIJE NELIJEČENIH HEMOROIDA

Ako se hemoroidi zanemare, mogu se razviti ozbiljne komplikacije:

  • Anemija usljed hroničnog gubitka krvi

  • Tromboza hemoroida – ekstremno bolna, zahtijeva hitan tretman

  • Infekcija i apsces – naročito kod povreda ili kod slabog imuniteta

  • Analna fisura – mala pukotina u sluzokoži anusa

  • Fekalna inkontinencija – u rijetkim slučajevima gubitak kontrole nad pražnjenjem

ŽIVOT SA HEMOROIDIMA

Iako mogu biti neugodni i frustrirajući, hemoroidi nisu smrtonosni. Milioni ljudi širom svijeta žive s ovim stanjem i uspješno ga kontrolišu.

Savjeti iz svakodnevnog života:

  • Koristite vlažne maramice umjesto grubog toalet papira

  • Nosite pamučni donji veš i izbjegavajte sintetičke materijale

  • Uvedite naviku kratkih šetnji tokom radnog dana

  • Ne ignorišite simptome – rana reakcija sprječava komplikacije

Oglasi - Advertisement

RELATED ARTICLESMORE FROM AUTHOR