Hrana umnogome utiče na naše stanje u organizmu, to nije nikakvo čudo. Evo šta je imala reći jedna doktorka sa onkologije. Kako hrana utiče i koja je naročito loša za nas.
Kako Ishrana Utječe na Rizik od Razvoja Raka
Rak je jedno od najkompleksnijih i najteže razumljivih oboljenja današnjice, koje izaziva strah i nesigurnost kod mnogih ljudi. U svjetskim razmjerima, očekuje se da će se učestalost raka povećati za 55% u narednih dvadeset godina, prema analizi organizacije Cancer Research UK.

Iako mnogi smatraju da je razvoj raka izvan njihove kontrole, naučnici i zdravstveni stručnjaci sve više naglašavaju važnost preventivnih mjera koje uključuju promjene u načinu života i prehrambenim navikama. Dr.
Nikol, renomirani stručnjak u oblasti nutricionizma u prevenciji raka, dijeli svoje uvidje o tome kako određene namirnice i pića mogu uticati na rizik od razvoja bolesti.
Na svom popularnom TikTok profilu, @oncology.nutrition.rd, dr. Nikol snažno preporučuje potpuno izbjegavanje alkohola, uključujući crno vino. Alkohol, zbog prisustva etanola, može značajno povećati rizik od najmanje šest različitih vrsta raka, uključujući rak dojke, jetre i debelog crijeva.

Iako mnogi koriste alkohol kao sredstvo za opuštanje ili u društvenim situacijama, dr. Nikol naglašava da čak i umjerena konzumacija može biti štetna. Njena odluka da potpuno izbaci alkohol iz svoje ishrane dolazi iz želje da minimizira svaki rizik povezan s tim pićem.
Uz alkohol, pažnju privlači i rasprostranjena konzumacija prerađenog mesa. Kobasice, salame i ostali suhomesnati proizvodi su često prisutni na našim stolovima, osobito u brzim obrocima kao što su sendviči i pice.
Međutim, istraživanja dosljedno pokazuju da čak i male količine prerađenog mesa mogu povećati rizik od raka, posebno raka debelog crijeva. Svjetska zdravstvena organizacija klasifikovala je prerađeno meso kao kancerogenog agensa, što dodatno potvrđuje potrebu za smanjenjem ili potpunim izbegavanjem ovih proizvoda u svakodnevnoj ishrani.
Šećer je još jedan faktor koji dr. Nikol ističe kao problematičan kada je riječ o prevenciji raka. Visok unos šećera može dovesti do gojaznosti, a gojaznost je poznati faktor rizika za razne vrste raka.
Veliki šećerni napici, poput gaziranih pića i kafe s visokim sadržajem šećera, mogu povećati rizik od razvoja raka. Dr. Nikol savjetuje smanjenje unosa šećera, upozoravajući na skriveni šećer u mnogim komercijalnim proizvodima i napicima. Umjesto toga, preporučuje konzumiranje prirodnih zaslađivača i pažljivo biranje napitaka s manjim sadržajem dodanog šećera.

Prehrana je jedan od najvažnijih faktora koji možemo kontrolisati kada je u pitanju prevencija raka. Genetski faktori igraju značajnu ulogu, ali način života, uključujući ishranu, može znatno utjecati na ukupni rizik od bolesti. Dr.
Nikol naglašava važnost promišljanja o vlastitim prehrambenim navikama i poziva na potrebne promjene koje mogu smanjiti rizik od razvoja raka. Njeni savjeti uključuju povećanje unosa voća i povrća, kao i cjelovitih žitarica, koji su bogati antioksidansima i vlaknima.

Zaključujući, dr. Nikol snažno poziva na povećanje svijesti o povezanosti između ishrane i rizika od raka. Njeni savjeti i preporuke mogu biti jednostavni za implementaciju, ali potencijalno imaju veliki utjecaj na dugoročno zdravlje.
Pravilna ishrana, u kombinaciji s drugim zdravim životnim navikama poput redovne fizičke aktivnosti, može biti ključna u borbi protiv raka. S obzirom na složenost bolesti i uticaj načina života na zdravlje, promjene u prehrambenim navikama mogu značajno doprinijeti poboljšanju kvalitete života i smanjenju rizika od razvoja raka.












