U posljednje vrijeme svjedoci smo sve većeg broja naoružavanja Europskih zemalja. Pored toga sve više zemalja uvodi i obavezan vojni rok. Njemačka je jedna od zemalja koja definitivno povećava obim svojih vojnika i naoružavanja.
Rast broja pripadnika Bundesvera: Razlozi i implikacije
Krajem jula 2026. godine, broj pripadnika nemačkih oružanih snaga dostigao je 186.700 vojnika, što predstavlja najveći broj pripadnika Bundesvera u poslednjih trinaest godina. Ovaj skok u broju vojnika nije samo statistički podatak već odražava duboke strateške promjene unutar nemačke vojske.
Cilj ovih promjena je jačanje vojnih kapaciteta zemlje u kontekstu sve složenijih globalnih sigurnosnih izazova. Ove promjene su objavljene od strane Saveznog ministarstva odbrane 17. avgusta, ističući porast broja vojnika za 3.700 u odnosu na prethodnu godinu.
Jedan od ključnih faktora koji su doprinijeli ovom rastu je reformisani sistem regrutacije uveden početkom 2026. godine. Ovaj sistem predstavlja inovativan pristup u regrutaciji, gdje svi građani koji napune 18 godina primaju upitnike kako bi se procijenila njihova spremnost za služenje šest mjeseci dobrovoljnog vojnog roka.
Dok je za muškarce popunjavanje upitnika obavezno, ženama je to ostavljeno na dobrovoljnoj osnovi. Ovaj pristup omogućava Bundesveru da selektuje pojedince koji su zaista motivisani za služenje, što poboljšava ukupnu efikasnost vojske.
Od otprilike 378.000 osoba kojima su upitnici poslani, 2.630 njih je prošlo procjene fizičke sposobnosti tokom jula, što predstavlja značajan mjesečni rast.
Trenutno, u okviru ovog novog sistema regrutacije, u službi se nalazi oko 12.100 dobrovoljaca i pripadnika sa kratkoročnim ugovorima, što je šest odsto više nego prethodne godine.
Pored toga, 47.300 ljudi je podnijelo prijave za kratkoročnu aktivnu vojnu službu u julu, čime je zabilježen rast od 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ovi podaci ukazuju na veći interes građana za vojnu službu, ali i na efikasnost novog sistema u privlačenju mladih ljudi.
Ukupan broj novoprimljenih vojnika tokom mjeseca dostigao je 15.400, što je 12 odsto više nego godinu dana ranije.
Dugoročni strateški cilj Nemačke je formiranje stalnog sastava od najmanje 260.000 profesionalnih vojnika i rezervnog sastava od 200.000 ljudi do 2035. godine. Ovi ciljevi nisu samo ambiciozni već i neophodni u kontekstu globalnih sigurnosnih prijetnji.
Iako se planovi odbrane primarno oslanjaju na dobrovoljno pristupanje vojsci, mogućnost obaveznog služenja vojnog roka i dalje je otvorena ukoliko broj dobrovoljaca ne bude dovoljan za ostvarivanje postavljenih ciljeva.
U svrhu osiguravanja prostora za rastući broj pripadnika, pet nekadašnjih vojnih baza u Zigmaringenu, Kuzelu, Špajeru, Zostu i Fridbergu biće ponovo aktivirane. Ove baze su strateški važne, ne samo zbog svoje lokacije već i zbog kapaciteta da prime veliki broj vojnika i opreme.
Generalni inspektor Bundesvera, Karsten Brojer, ranije je istakao da bi nemačke oružane snage trebale dostići punu operativnu sposobnost do 2029. godine, kako bi bile spremne za eventualni ruski napad na teritoriju NATO-a. Ovo naglašava ozbiljnost situacije i potrebu za brzim jačanjem vojnih kapaciteta.
Finansiranje ovih planova bit će omogućeno kroz ublažavanje ustavnog ograničenja zaduživanja u Njemačkoj. Prioriteti uključuju proširenje protivvazdušne odbrane, sposobnosti za precizne udare velikog dometa, elektronsko ratovanje i povećanje zaliha municije. Ove mjere dolaze kao odgovor na upozorenja da bi Rusija mogla do 2029.
godine obnoviti svoje vojne kapacitete do nivoa koji bi joj omogućio pokretanje velike vojne operacije. Kroz ove promjene, Njemačka nastoji osigurati svoju sigurnost i stabilnost u promijenjenim globalnim okolnostima. U konačnici, ove mjere su ključne za odbranu nacionalnog suvereniteta i očuvanje mira u Evropi.
