Stara zastava Republike Bosne i Hercegovine od njenog postojanja bila je predmet kontroverze. Evo šta je ustavni sud Republike Srpske odlučio vezano za zastavu. Nastavak pročitajte u tekstu.
Dvije odluke koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 9. jula našle su se pred Vijećem za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS, nakon što je Klub delegata bošnjačkog naroda pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Ishod, međutim, nije bio isti u oba slučaja.
Dok je dio izmjena Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti ocijenjen kao povreda vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka, takva povreda nije utvrđena kada je riječ o izmjenama Krivičnog zakonika RS.
Problematično izdvajanje samo jednog naroda
Najvažnija primjedba u vezi sa Zakonom o grobljima odnosila se na formulaciju kojom se posebno spominju „osjećaji srpskog naroda“.
Upravo je taj dio za Vijeće bio sporan.
Ocijenjeno je da zakonodavac na takav način izdvaja interese jednog konstitutivnog naroda, iako ustavni poredak Republike Srpske podrazumijeva ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.
Prema obrazloženju Vijeća, svaki od konstitutivnih naroda ima legitimno pravo štititi i njegovati vlastiti nacionalni identitet. Međutim, korištenje zakonodavnih mehanizama za tu svrhu ne smije dovesti do toga da jedan narod dobije dominantniji položaj u odnosu na ostale.
Suština odluke je da Srbi, Bošnjaci i Hrvati svoja prava, slobode i obaveze moraju ostvarivati pod jednakim uslovima predviđenim Ustavom RS.
Zbog toga je selektivno izdvajanje vrijednosti i interesa samo jedne etničke grupe ocijenjeno kao suprotno načelu konstitutivnosti i nacionalne ravnopravnosti.
Nije prihvaćena svaka primjedba Kluba Bošnjaka
Vijeće, ipak, nije zaključilo da su sve sporne odredbe Zakona o grobljima povrijedile vitalni nacionalni interes.
Jedna od izmjena predviđa uključivanje Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica u postupak davanja mišljenja o tome jesu li izgled spomen-obilježja i grobova usklađeni s propisima.
Klub delegata bošnjačkog naroda osporavao je i takvo rješenje.
Vijeće tu argumentaciju nije prihvatilo.
Zaključeno je da sama činjenica da Centar daje mišljenje ne predstavlja ograničavanje niti povredu ustavom garantovanih prava i sloboda građana. Zbog toga je zahtjev Kluba Bošnjaka u ovom dijelu ocijenjen kao neosnovan.
Drugačija odluka o Krivičnom zakoniku
Još jedan spor odnosio se na izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske.
Klub Bošnjaka smatrao je da određene odredbe mogu imati posljedice po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, ali Vijeće nije prihvatilo takvo tumačenje.
Jedan od argumenata Kluba odnosio se na tvrdnju da je stvarna namjera spornih zakonskih odredbi sankcionisanje isticanja zvaničnih obilježja Republike Bosne i Hercegovine na području Republike Srpske.
Vijeće je, međutim, zaključilo da takav argument nije relevantan za ocjenu spornih izmjena.
Prema obrazloženju Ustavnog suda RS, zakon o kojem se odlučivalo ne uređuje pitanje zastave Republike Bosne i Hercegovine, niti se njime odlučuje o pitanju međunarodnopravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine.
Argument o Armiji RBiH također nije prihvaćen
Klub delegata bošnjačkog naroda u svom zahtjevu pozvao se i na značaj Armije Republike Bosne i Hercegovine za kolektivni identitet Bošnjaka.
Ni taj argument nije bio dovoljan da Vijeće utvrdi postojanje povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Vijeće nije pronašlo osnov da se simboli Armije RBiH, u kontekstu osporenih odredbi, povežu s kategorijama koje uživaju zaštitu kroz mehanizam vitalnog nacionalnog interesa.
To se, između ostalog, odnosi na pitanja obrazovanja, vjeroispovijesti, jezika, kulture, tradicije i kulturnog naslijeđa bošnjačkog naroda.
Preostali argumenti koje je Klub Bošnjaka iznio također nisu promijenili konačnu odluku. Vijeće ih je ocijenilo kao paušalne, uz obrazloženje da nisu potkrijepljeni odgovarajućom pravnom argumentacijom zasnovanom na ustavnim garancijama zaštite vitalnih nacionalnih interesa.
Konačan rezultat tako donosi dvije različite odluke.
Kod Zakona o grobljima povreda vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka utvrđena je zbog formulacije koja posebno izdvaja „osjećaje srpskog naroda“, jer je ocijenjeno da takav pristup narušava ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Kod izmjena Krivičnog zakonika, s druge strane, Vijeće nije pronašlo dovoljno ustavnopravnih razloga da zaključi kako je vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda povrijeđen.
To ne samo da će poboljšati iskustvo posjetitelja, već će i ojačati poziciju Sarajeva kao kulturnog centra u regiji, spremnog da pruži visoki standard usluga i sigurnosti svim svojim gostima.
Dugoročna strategija koja uključuje sve relevantne aktere može osigurati da Sarajevo nastavi biti domaćin događaja svjetske klase, bez tehničkih nedostataka koji bi mogli ugroziti njegov ugled.
